Bilten. U ovom broju: * Hronika. * Poginuli i nestali. * Pomeni - in memoriam. * Sudski postupci SIMBOLIKA I IRONIJA. - Hronika povratka

Величина: px
Почињати приказ од странице:

Download "Bilten. U ovom broju: * Hronika. * Poginuli i nestali. * Pomeni - in memoriam. * Sudski postupci SIMBOLIKA I IRONIJA. - Hronika povratka"

Транскрипт

1 Bilten V E R I T A S Decembar, Broj: 158 U ovom broju: * Hronika - Hronika povratka * Poginuli i nestali - Informacije - Ekshumacije - Identifikacije * Pomeni - in memoriam - Paulin dvor, * Sudski postupci - Protiv Srba u RH - Protiv Hrvata u RH - Ex Jugoslavija - Interpolove potjernice - Pred Haškim tribunalom SIMBOLIKA I IRONIJA Decembar godine u Hrvatskoj će se dugo pamtiti po procesuiranju dvojice poznatih i zaslužnih građana ove države. Prvi je Ivo Sanader, donedavni hrvatski premijer, osumnjičen za korupciju, a drugi je Tomislav Merčep, ratni pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komadant jedinice MUP-a za posebne namjene, osumnjičen za ratne zločine počinjene u jesen godine nad Srbima na području Zagreba i na Pakračkoj poljani. Sanader je izbjegao hapšenje u državi u kojoj je donedavno bio sve i sja (predsjednik vladajuće političke stranke HDZ-a i predsjednik Vlade), vjerovatno zahvaljujući svojim vezama u Saboru, u koji se kao zastupnik vratio tek u oktobru ove godine, i koji mu je, samo nekoliko sati po legalnom izlasku iz RH, skinuo poslanički imunitet. Bijeg Ive Sanadera iz Hrvatske devetog decembara godine, bila je glavna vijest i u Hrvatskoj i regionu, a vjerovatno i u svijetu. Odluku hrvatskog pravosuđa da procesuira Ivu Sanadera mediji su odmah povezali i sa izručenjem još jednog poznatog Hrvata generala Ante Gotovine Haškom tribunalu na isti dan prije pet godina, koji je dva dana ranije uhapšen na španskom otočju Tenerife. Za razliku od Gotovine, čiji je bijeg trajao skoro četiri i po godine, Sanaderov bijeg trajao je samo jedan dan, pošto je već narednog dana uhapšen u Austriji. Merčep je uhapšen dan poslije Sanaderovog bijega. Hapšenje su pratile kamere hrvatske nacionalne televizije, a Merčep je odavao utisak teško bolesna čovjeka koji se jedva kreće, kojem čak ni policija nije stavila lisice na ruke. Ko zna da li bi i njega uspjeli pronaći i uhapsiti da je mogao bježati kao Sanader i Glavaš. Deseti decembar za Hrvatsku ima istorijski značaj. Naime, na taj dan godine umro je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, vrhovni komadant i Gotovini i Merčepu i Glavašu i predsjednik HDZ-a, na kojoj funkciji ga je i naslijedio upravo Sanader. Dok je procesuiranje Ive Sanadera, makar za javnost, bilo veliko iznenađenje, hapšenje i procesuiranje Merčepa izgleda da nije nikoga iznenadilo, pa je i reakcija dragovoljaca domovinskog rata bila više reda radi. Naime, za Merčepove zločine odavno se čulo i o njima sve znalo i to ponajprije zahvaljujući hrvatskim izvorima. Merčep je u Vukovaru početkom devedesetih bio sekretar Općinskog sekretarijata za narodnu odbranu i predsjednik vukovarskog HDZ-a, da bi već u maju mjesecu godine dogurao do gospodara života i smrti u tom gradu, poput Glavaša u Osijeku. - nastavak na slijedećoj strani - IZDAVAČ: VERITAS GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo Štrbac SARADNICI: Biljana Trkulja, Korana Štrbac, Danijel Milanković i Janko Velimirović ADRESA: Beograd, ul. Dečanska (M. Pijade) 8/4 TEL/FAKS: WEB:

2 Za samo par mjeseci, od maja do septembra godine, u Vukovaru je uhapšeno preko 100 Srba, koji su odvođeni na informativne razgovore sa kojih se više nisu vraćali. Mnogi od njih su završili u Dunavu, koji je njihova tijela izbacivao nizvodno. Tridesetak vukovarskih Srba još se vodi među nestalima. Najviše ih je likvidirano i nestalo upravo dok je vlast u Vukovaru držao Tomislav Merčep. Polovinom avgusta godine Merčep je povučen u Zagreb (VERITAS-ovi izvori govore da je kidnapovan i u gepeku nekog automobila prebačen do Zagreba). I umjesto da ga Tuđman i njegovi ministri sankcionišu na bilo koji način, postavljaju ga za pomoćnika ministra unutrašnjih poslova i daju mu ovlaštenja da okupi i formira jedinicu za posebne namjene zvučnog imena Jesenje kiše. Pripadnici te jedinice u Zagrebu u oktobru godine formiraju sabirni logor na Velesajmu u Paviljonu 22, gdje dovode zagrebačke Srbe i ponekog njima nepoćudnog Hrvata, odakle odabrane transportuju do logora u Pakračkoj poljani, kojeg su takođe formirali u isto vrijeme, gdje ih zadržavaju nekoliko dana i poslije strahovite torture, ukoliko nisu podlegli mukama, odvoze na stratišta i likvidiraju. U logorima Pakračka poljana i Marino selo, prema VER- ITAS-ovim podacima likvidirano je više od sto Srba, dok bi gornja brojka mogla biti veća i od trista. Merčepove Jesenje kiše početkom decembra godine u Zagrebu su likvidirale i porodicu Zec: Mihajla, njegovu suprugu Mariju i njihovu dvanaestogodišnju kćerku Aleksandru. Zločin je otkirven zahvaljujući Marijinom bratu Zlatku Mesiću, inače pripadniku MUP-a RH. Počinioci su bili procesuirani, ali ubrzo i oslobođeni zbog proceduralne greške (prilikom ispitivanja, na kojem su priznali učin djela, nisu imali branitelje, pa je to priznanje sud ocjenio kao nevažeći dokaz ). Među procesuiranima Merčepa nije bilo, a nije ga bilo čak ni među svjedocima. Poslije zagrebačke epizode, dugo vremena Merčepa i njegove hrabre momke niko nije uznemiravao. Tek godine jedan iz te grupe, Miro Bajramović, u intervjuu splitskom Feral Tribjunu javno je progovorio o zločinima Jesenjih kiša, ne štedeći ni sebe ni ostale, pa ni njihova komadanta Merčepa. Teg poslije toga intervjua hrvatski organi gonjenja hapse Mira Bajramovića i neke pripadnike Jesenjih kiša, ali ne i Merčepa. Ovoj grupi suđenje je trajalo više od decenije, a sudilo im se za sporedna krivična djela: nezakonita hapšenja, iznude i likvidaciju jednog Hrvata, ali ne i za ratne zločine nad Srbima. Tužilaštvo Haškog tribunala godine provodi intenzivnu istragu protiv Merčepa za zločine počinjene nad Srbima i u Istočnoj i u Zapadnoj Slavoniji i u Zagrebu i u Lici. Međutim do podizanja optužnice nije došlo zbog izlazne strategije Haškog tribunala, koji je godine sav prikupljeni dokazni materijal proslijedio hrvatskom pravosuđu. Iste HRONIKA POVRATKA godine i CIA na svojoj internet stranici objavljuje izvještaj iz godine o Merčepovim zločinima. I hrvatsko Tužilaštvo te 96 godine saopštava da je postupak protiv Merčepa u predkrivičnoj fazi i najavljuje da će istraga biti završena u toku 2007 godine. Međutim, Slavonski Napoleon, kako su Merčepa zvali zbog niskog rasta, uhapšen je tek decembra godine. A zašto ne prije? Merčep je kao nacionalni heroj imao jak utjecaj među hrvatskim dragovoljcima, braniteljima i bojovnicima, koji su inače povlašten sloj u Hrvatskoj i veoma uticajni u svim porama društvenog i političkog života, zbog čega očito nije bilo ni političke volje, a ni odlučnosti da ga se ranije procesuira i uhapsi. A zašto sada? Na putu ka EU, Hrvatska je iz Brisela dobila domaći zadatak iz oblasti pravosuđa, područje ratnih zločina treba procesuirati odgovorne na višim i visokim nivoima za zločine nad Srbima. Amnesti Internešinal u svom izvještaju, objavljenom samo dan prije Merčepovog hapšenja, ističe da u Hrvatskoj postoji preko 700 slučajeva ratnih zločina koje još treba procesuirati i poziva Državno odvjetništvo i sudove da istraže javno iznesene tvrdnje prema kojima su visoki politički i vojni dužnosnici poput Vladimira Šeksa, Tomislava Merčepa i admirala Davora Domazeta Loše sudjelovali u počinjenju ratnih zločina. Glavaš je već ranije osuđen od hrvatskog suda, a kaznu mu je u decembru ove godine potvrdio i sud BiH, gdje se sklonio nakon što mu je u RH izrečena osuđujuća presuda i svega nekoliko sati prije nego što mu je Sabor skinuo imunitet (svaka sličnost sa Sanaderovim bjegom je namjerna). Merčep je pao sada u decembru, upravo na godišnjicu smrti njegovog vrhovnog komadanta Franje Tuđmana. Vladimir Šeks je i dalje visoko pozicioniran i u HDZ-u i u vlasti (podpredsjednik stranke i Sabora) koji, prema procjeni diplomatskih krugova, upravlja, usmjerava i održava političku prikazu Jadranku Kosor, nasljednicu Ive Sanadera i na funkcijama predsjednika stranke i vlade. Jednog dana će i Šeks pasti.a taj dan bi trebao doći prije ulaska RH u EU. A iza Šeksa na red bi trebao doći i Mesić, koji je u ratna vremena bio koordinator za cijelu Slavoniju, što znači nadređeni i Glavašu i Merčepu i Šeksu. Dan na koji je Ivo Sanader pobjegao od krivičnog progona zbog korupcije iz države u kojoj je faraonski vladao šest godina, obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije. A dan na koji je umro Tuđman i na koji je uhapšen Merčep obilježava se kao Međunarodni dan ljudskih prava. I simbolika datuma i ironija sudbina, istovremeno. Beograd, Savo Štrbac V E R I T A S 2

3 SNV, GOLORUKI VOJNICI ILI NAORUŽANI CIVILI "U narednim mjesecima organizirat će se susreti na kojima bi terenski istraživači koji rade popise gubitaka u ratovima 90-ih dogovorili se o još uvijek postojećim dilemama vezanim uz status žrtava, s obzirom da u dosadašnjoj praksi ima mnogo nedoumica i nedorečenosti, zaključak je cjelodnevne rasprave na međunarodnom savjetovanju o pravnom statusu žrtava u oružanom sukobu koje je održano u Zagrebu u organizaciji Documente-Centra za suočavanje s prošlošću i Fonda za humanitarno pravo iz Beograda kojem je prisustvovalo i nekoliko pravnih stručnjaka i neladinih aktivista iz zemalja regiona. - Treba sačuvati priče o nestalima u sukobu jer ćemo samo tako doznati pravu istinu o tome što se dešavalo, rekla je Vesna Teršelič, voditeljica Documente, navodeći da je skup organiziran zbog razjašnjenja dilema vezanih uz status žrtava u ratu. Iako izgleda da međunarodno humanitarno pravo jasno određuje status borca ili civila, terenski rad pokazuje da tu ima puno dilema, naglasila je Vesna Teršelič, pozivajući se na iskustva Documente koja već dvije godine radi na projektu Ljudski gubici u Hrvatskoj Predstavljajući hrvatski model traganja za nestalima, šef vladinog Ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić rekao je da treba postići konsenzus tko je sve u poziciji žrtve. - Mi ne možemo mijenjati pravne sustave, ali možemo dati okvir koji će pomiriti sva ta stajališta i dati definiciju koja će objediniti i uzeti u obzir sva zakonodavstva, rekao je Grujić koji tvrdi da je hrvatski popis nestalih osoba napravljen na najkorektniji mogući način i neće se bitno mijenjati bez obzira na to tko ga još HRONIKA POVRATKA bude radio... Zanimljivo je bilo izlaganje Slavena Ružića iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koji je prezentirao podatke o srpskim žrtvama iz Krajine, rekavši da je od žrtava za koliko imaju podataka iz krajinskih izvora, umrlo ili nastradalo izvan borbe. Priznao je da tu nisu uključeni podaci o stradanjima Srba u vrijeme Oluje, ali i da se s popisom ne izlazi u javnost kako ga ne bi koristila Srbija koja je podigla kontratužbu za genocid protiv Hrvatske..." Jutarnji list, TI SI SRBIN, BOLJE TI JE DA ODEŠ "KARLOVAC - U noći sa subote na nedjelju, kada je pretučen hokeješ Medveščaka Zvonimir Lovrenčić, u Karlovcu je na isti način stradao MILOŠ MUSULIN, 17-godišnji prvotimac i vrlo perspektivni nogometaš NK Karlovca. Motiv napada petorice tinejdžera na mladog sportaša bio je nacionalno motiviran. - Moj prijatelj je u tom kafiću slavio rođendan. Čim sam ušao dvojica su mi rekla da nisam dobrodošao zbog moje nacionalne pripadnosti. Rekli su mi: Ti si Srbin, bilo bi ti bolje da odeš. I mislio sam otići, ali me je zaustavio prijatelj obećavši da se neće ništa dogoditi. Nekoliko sati poslije, kada sam krenuo kući, njih pet je izašlo zamnom van. Oborili su me na pod i počeli tući nogama i rukama. Dobio sam u trbuh, po rukama i nogama, te u glavu. Razbili su mi nos, natečena mi je usnica - ispričao je Miloš dodajući da se napad dogodio u noći oko 3 sata. Ozljede su mu okarakterizirane kao lakše, te bi u utorak trebao napustiti Dječji odjel Opće bolnice Karlovac gdje se oporavlja..." Press, SRBINU UPALI U DVORIŠTE, IZBUŠILI GUME I PRETILI! "Srbinu MIRKU ODAVIĆU prilikom posete rodnom Imotskom u Hrvatskoj prošle nedelje, nepoznati počinioci izbušili su gume na automobilu i skinuli zadnju tablicu za registarskom oznakom BG. Odavićev auto je oštećen dok je bio parkiran u dvorištu porodične kuće njegove supruge, čija majka tamo živi. - Otišli smo u Imotsko kako bismo pomogli bolesnoj tašti, koja je izašla iz bolnice. Dva dana posle našeg dolaska izbušili su nam tri gume i skinuli zadnju tablicu sa beogradskom registracijom... On dodaje da je sve ove godine kada je išao u rodno Imotsko, gde je pre rata živelo oko Srba a sada se mogu izbrojati na prste, dobijao dobronamerna upozorenja da ne vozi kola po mestu jer imaju beogradske tablice, zbog čega ih je uvek parkirao u dvorište kuće. Iako supruga i on imaju dvojno državljanstvo Srbije i Hrvatske, bili su meta incidenta i pre dve godine opet zbog BG tabli, kada su ih vređali najvulgarnijim rečima na nacionalnoj osnovi. I njegova tašta, iako ima hrvatsko državljanstvo, imala je problema poslednjih deset godina. - Upadali su joj više puta u kuću. Ona se bojala da to prijavi kako ne bi napravila problem nama i porodici, a i zbog nepoverenja u tamošnju policiju. Najmanje pet puta su joj ukrali penziju, a poslednji upad u kuću dogodio se samo nekoliko dana pre našeg dolaska. Ne želim lični publicitet, već samo da upozorim Srbe iz Hrvatske šta može da ih čeka kad požele da posete bolesne roditelje, rodne kuće, mesta gde su odrastali, školovali se i sa čime mogu da se susretnu u Hrvatskoj. I najveća želja da se to nikom ne dogodi, ni tamo ni ovde - kaže Odavić. Odavić je inače vojni penzioner i do godine radio je u Vojnoj bolnici u Splitu kao stomatolog, a V E R I T A S 3

4 pošto je počeo rat preselio se sa porodicom u Srbiju." Nezavisne novine, ZABRANITI STVARANJE HPC KAO IZ PAVELIĆEVE DRŽAVE "ŠIBENIK - Srpska pravoslavna crkvena opština (SPCO) upozorava institucije Hrvatske na pokušaj da se u budućnosti registruje hrvatska pravoslavna crka u Hrvatskoj i to na temeljima slične crkve koja je postojala u Pavelićevoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Nakon što se ovih dana na službenoj internet stranici Udruženja hrvatskih pravoslavnih vjernika pojavio `Proglas` o uspješnoj registraciji pomenutog udruženja, osjećamo potrebu i dužnost kao pastiri Crkve da reagujemo na ovu uznemirujuću vijest. Osnivanje ovakvog jednog udruženja ne bi bilo toliko zabrinjavajuće da u njihovom ranije najavljivanom programu, a posebno u objavljenom proglasu ne stoji cilj i zadaća udruženja, a to je: `da u dogledno vrijeme registruje Hrvatsku pravoslavnu zajednicu, odnosno samostalnu (autokefalnu) Hrvatsku pravoslavnu crkvu (HPC) u Republici Hrvatskoj - stoji u otvorenom pismu SPCO. Pokretači i osnivači ovog udruženja, kome je cilj da preraste u crkvu, vezuju se za postojanje ovakve crkve za vrijeme Ante Pavelića i Nezvisne države Hrvatske. Cilj Pavelićeve Hrvatske pravoslavne crkve jeste potpuno uništavanje i zatiranje Srba i Srpske pravoslavne crkve na prostorima Hrvatske, progoneći ih ili pokrštavajući - podsjeća se u otvorenom pismu..." B92, OPET PROVALJENO U CRKVU U KNINU HRONIKA POVRATKA "Nepoznati počinioci ponovo provalili u hram Svetog Đurđa u naselju Sinobadova glavica u Kninu, u Hrvatskoj, i ispreturali unutrašnjost.pre samo nekoliko dana, nepoznati počinioci provalili su u isti hram. Dalmatinska eparhija Srpske pravoslavne crkve, čije je sedište u Šibeniku, u saopštenju navodi da je o tom incidentu obaveštena nadležna policijska stanica u Kninu koja je izvršila uviđaj. U saopštenju eparhije navedeno je Prethodni upad u isti hram dogodio se 19. decembra, na Nikoljdan, i tada nije ništa otuđeno. To direktno upućuje šta je povod ovog čina, dodaje se u saopštenju. U pravoslavnim crkvama u Hrvatskoj, najviše u Dalmatinskoj i Gornjokarlovačkoj eparhiji, poslednjih meseci bilo je više provala i pljački. Iz Eparhije dalmatinske su nekoliko puta saopštili da smatraju da nije reč samo o koristoljublju. Najčešća meta provala, već pet puta, je bila crkva Svetog Đurđa u Kninu." S-media, HRVATSKA PREDALA AKT SUDU U HAGU "Zastupnik Hrvatske pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu MIRJAN DAMAŠKA potvrdio je da je Hrvatska 20. decembra Medjunarodnom sudu pravde u Hagu predala pisani odgovor na srpsku protivtužbu povodom hrvatske tužbe za genocid. Tačno je i da smo pojačali i argumentaciju iz originalne tužbe. Sve je predano u zakonskom roku i ne razumem čemu se Savo Štrbac, šef Veritasa, čudi i zbog čega netačno tvrdi da je Hrvatska u tajnosti predala odgovor na srpsku protivtužbu, izjavio je Damaška. Zagrebački Večernji list prenosi da je Štrbac, predsednik srpskog Dokumentacionoinformativnog centra Veritas, Tanjugu rekao da Hrvatska taji predaju odgovora Hagu. Na pitanje zašto u Hrvatskoj niko nije zvanično informisao javnost da je advokatski tim poslao Hagu i Srbiji odgovor na protivtužbu, Damaška ističe da od njega niko nije tražio mišljenje Nije bilo medijskog ćutanja o hrvatskom odgovoru, jer sam to nedavno komentarisao za Hrvatsku televiziju i u Večernjem listu, rekao je Damaška, koji je i savetnik premijerke Jadranke Kosor za odnose s medjunarodnim sudovima. Damaška je rekao da Štrbac i srpski mediji slobodno mogu od srpske vlade, koja je dobila hrvatski odgovor, tražiti detalje iz hrvatske protivtužbe, ako im oni dozvole da vide te dokumente i predstave ih javnosti. Večernji list navodi da bi Srbija do 4. novembra godine trebala da odgovori na hrvatski odgovor, a da će Medjunarodni sud pravde odlučivat o tužbi tek sredinom godine, nakon usmene rasprave na sudu." Kurir, OBRADOVIĆ: SRBIJA ĆE ODGOVORITI NA PODNE- SAK HRVATSKE "BEOGRAD - Srbija će Međunarodnom sudu pravde (MSP) na vreme predati pisani podnesak u kome će se izjasniti o navodima iz hrvatskog odgovora na protivtužbu za genocid, izjavio je u subotu koordinator srpskog pravnog tima pred tim sudom Ujedinjenih nacija Saša Obradović... Prema njegovim rečima, predstavnici oba pravna tima izbegavaju da javno komentarišu elemente pisanih podnesaka, argumente jedne i druge strane, jer žele da izbegnu neku vrstu parničenja pred medijima, pre nego što Sud uzme sve u svoje ruke... V E R I T A S 4

5 Vjesnik, IDENTIFICIRANO 8 HRVAT- SKIH BRANITELJA I CIVILA POGINULI I NESTALI "Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu u utorak su identificirani posmrtni ostatci 8 hrvatskih branitelja i civila, preuzetih iz Republike Srbije te Bosne i Hercegovine, kao i ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica na području Vukovarsko-srijemske, Ličko-senjske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. Na identifikaciji, koju je organizirala Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, trebala je biti obavljena i identifikacija posmrtnih ostataka još dviju osoba, ali se jedna obitelj nije odazvala, a druga obitelj nije prihvatila identifikaciju. Obje osobe preliminarno su identificirane metodom DNA analize. Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić izjavio je novinarima kako Vlada RH i Ministarstvo čine sve da bi rasvijetlili sudbinu i došli do istine o svima onima koji se nalaze na popisu nestalih i zatočenih. Nakon današnje identifikacije taj je popis manji i Republika Hrvatska od danas traga za još 1015 osoba, nestalih u razdoblju 1991./1992. te za još 831 osobom nestalom 1995., što znači da se još uvijek traga za ukupno 1846 osoba, dodao je..." Voxportal.hr, JOŠ UVIJEK SE TRAGA ZA OSOBE IDENTIFIKACIJA "U organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te Uprave za zatočene i nestale danas je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu provedena identifikacija posmrtnih ostataka 13 osoba smrtno stradalih u Domovinskom ratu i godine. Identificirani su posmrtni ostaci pet osoba ekshumiranih na području Požeško-slavonske županije, četiri osobe s područja Sisačko-moslavačke županije, tri osobe s područja Osječkobaranjske županije, te ostaci jedne osobe, ekshumirani u Vukovarskosrijemskoj županiji. U Hrvatskoj se još uvijek traga za osobe, od kojih su osobe nestale 1991./92. godine, dok je 831 osoba nestala godine, navodi se u priopćenju Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti." Danas je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, među leševima ekshumiranim u zadnjih devet godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica, identifikovano još 13 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na području Like, Dalmacije, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije u vremenu od do godine. Identifikovani su: Milić Jovana Ljubica (1925) iz Volinje, Dvor; Mlađan Dragića Filip (1909) i njegova supruga Mlađan Milića Milka (1912) iz Veljuna, Slunj; Stanojević Jovana Stanko (1918) iz Bovića, Vrginmost; Harambašić Đure Ljubomir (1931) iz Antunovca, Pakrac; Kutić Tome Tejkan (1933) iz Tornja, Pakrac; Ignjatović Nikole Pavle (1929) iz Tornja, Pakrac; Vučković Luke Mihajlo (1931) iz Marina sela, Pakrac; Subanović Ivana Ostoja (1952) iz Tornja, Pakrac; Gvozdenović Petra Dragica (1944) i njen suprug Gvozdenović Steve Stevan (1939) iz Čepina, Osijek; Stojaković Svetislava Bogdan (1963) iz Bračevca, Đakovo i Subašić Laze Mirko (1924) iz Vukovara. Među identifikovanima su i posmrtni ostaci bračnog para Gvozdenović Stevana i Dragice, koje je 23. novembra godine na autobusnoj stanici u centru Čepina, zajedno sa Dragičinim bratom Grandić Ljubomirom, uhapsio pripadnik hrvatske vojske Fred Marguš, odvezao ih u bazu svoje jedinice, gdje ih je vezao i ispitivao o njihovoj navodnoj neprijateljskoj djelatnosti, da bi ih u večernjim satima odvezao osobnim vozilom na polje zvano Jasenik između Beketinaca i Čepinskih Martinaca, gdje ih je likvidirao vatrenim oružjem. Njihovi posmrti ostaci pronađeni su 10. januara godine na mjestu likvidacije i pokopani na gradskom groblju Na vinkovačkoj cesti u Osijeku pod oznakom NN, odakle su, na zahtjev porodice, ekshumirani u oktobru godine. Za njihovu, i likvidaciju još pet Srba Županijski sud u Osijeku osudio je Freda Marguša na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Među identifikovanima su i bračni par Mlađan Filip i Ljubica koji su zadnji put viđeni 8. avgusta godine u izbjegličkoj koloni kod Donjeg Žirovca, između Gline i Dvora, gdje su kolonu zajedno napali pripadnici jedinice Hrvatske vojske Crne Mambe i Petog Korpusa Armije BiH Hamze, gdje je i ubijeno nekoliko stotina Srba. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su među 64 leša u oktobru godine iz zajedničke grobnice u Dvoru. Za zločine nad Srbima u izbjegličkoj koloni kod Donjeg Žirovca još niko nije ni procesuiran. Do sada je od 906 ekshumiranih leševa u zadnjih devet godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica na području Hrvatske i bivše RSK, identifikovano 619 posmrtnih ostataka srpskih žrtava. Na VERITAS-ovom spisku nestalih još se nalazi lica srpske nacinalnosti koji su nestali u periodu na području Hrvatske i bivše RSK. Među nestalima je civila, od čega 567 žena. VERITAS raspolaže pouzdanim podacima za još 624 registrovana grobna mjesta u kojima se nalaze neidentifikovani posmrtni ostaci smrtno stradalih Srba na pomenutom području i u istom periodu, koji i petnaest godina po prestanku rata, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane, čekaju na ekshumacije. U Beogradu, V E R I T A S 5

6 Od 16. do 18. decembra godine iz zajedničke grobnice u Okučanima, u Zapadnoj Slavoniji, ekshumirana su 34 posmrtna ostataka, svi muškog pola, među kojima je 17 bilo pokopano pod imenom, a ostali pod oznakom NN (nepoznat). Radi se o posmrtnim ostacima Srba iz Zapadne Slavonije koji su stradali u agresiji hrvatskih oružanih snaga 1. i 2. maja godine na zaštićenu zonu UN-a, poznatu kao sektor Zapad. Prema spisku koji je srpskoj strani dostavila hrvatska Komisija za nestale, na ovoj lokaciji bilo je pokopano 28 žrtava. Pošto su sa iste lokacije godine ekshumirana 3 posmrtna ostatka, to znači da ih je sa ovog grobišta ukupno ekshumirano 37, odnosno 9 više nego što se očekivalo. Ekshumaciju je obavljala Uprava za zatočene i nestale pri Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, dok su u svojstvu posmatrača prisustvovali predstavnici Komisije za nestala lica R. Srbije i Instituta za nestala lica BiH. Iako je u pitanju jedna od većih zajedničkih (registrovanih) grobnica, za koju se znalo od marta godine, ekshumacija se odvijala uglavnom u tišini hrvatskih medija, što je bez sumnje u direktnoj uzročnoj vezi sa nacionalnom pripadnošću žrtava. Pod sličnim okolnostima, krajem juna i početkom jula ove godine, ekshumirano je 28 posmrtnih ostataka iz zajedničke grobnice u selu Medari, stradalih takođe u akciji Bljesak, koji još nisu konačno identifikovani. Na području sektora Zapad, u Bljesku je, prema VER- ITAS-ovim podacima, smrtno stradalo 283 lica srpske nacionalnosti, od čega 57 žena i devetero djece starosti do 14 godina, od kojih je do sada rješena sudbina samo 37 lica, od toga 4 na poručju Hrvatske, a ostalo na području Republike Srpske, gdje Dana 11. decembra godine pripadnici 130. bataljona Hrvatske vojske (HV), u selu Paulin Dvor kod Osijeka, ubili su 18 civila srpske nacionalnosti - Milana Labusa, Spasoja Milovića, Boju Grubišić, Božidara Sudžukovića, Bosiljku Katić, Boška Jelića, Milana Katića, Dmitra Katića, Draginju Katić, Vukašina Medića, Darinku Vujnović, Anđu Jelić, Milicu Milović, Petra Katića, Jovana Gavrića, Milenu Rodić, Milku Lapčević i Mariju Sudžuković, kao i jednog civila mađarske nacionalnosti - Kećkeš Dragutina. Ubistva su počinjena u kući Andrije Bukvića, u kojoj su civili bili u kućnom pritvoru. Više pripadnika 130. bataljona HV, iz odmazde zbog smrti saborca Ilije Ravnjaka, ušlo je u kuću Andrije Bukvića i ispaljivanjem hitaca iz automatskih pušaka, pištolja i aktiviranjem ručnih bombi, usmrtilo civile u kući. Pripadnici HV su leševe ubijenih prvo zakopali na prostoru vojnog skladišta Lug, kod Čepina, da bi ih POGINULI I NESTALI EKSHUMACIJA su ubijeni avionskim bombama ili artiljerijskim granatama, ili su na tu stranu mrtvi preveženi ili umrli od zadobijenih povreda. Na ovom području nalazi se još nekoliko sličnih grobišta (Vrbovljani sa 56, Donji Rajić sa 26, i više manjih lokacija) sa 102 posmrtna ostatka srpskih žrtava iz vremena Bljeska, dok za 73 žrtve srpske nacionalnosti stradale u ovoj akciji za sada nema podataka o mjestima ukopa. Za zločine nad Srbima u toku Bljeska na području sekotra Zapad još niko nije procesuiran ni pred međunarodnim ni pred nacionalnim sudovima. U junu godine hrvatsko tužilaštvo je odbacilo, jedinu do sada podnesenu, krivičnu prijavu za ratne zločine počinjene u ovoj akciji i to protiv generala Mladena Kruljca, komadanta Treće gardijske brigade HV u akciji Bljesak, a od 2007 godine komadanta Hrvatske kopnene vojske, i vojnika Tomislava Abramovića, koji je po naređenju Kruljca snajperom usmrtio srpskog civila Miroslava Vučkovića (1936) iz Okučana, uz obrazloženje da se radilo o uobičajenom vojnom postupanju u borbenom djelovanju u ratnim operacijama. Kruljčevi i Abramovićevi saborci, koji su protiv njih i podnijeli krivičnu prijavu, znali su identitet Miroslava Vučkovića, ali se njegovo ime nije našlo na nekoj od krstača na groblju u Okučanima, što implicira da je bio pokopan pod oznakom NN. Porodice stradalih zapadnoslavonskih Srba očekuju da se ekshumacija i ostalih registrovanih grobišta nastavi što prije, tim više što su i predsjednici Hrvatske i Srbije na ovogodišnjim novembarskim sastancima rješavanje sudbina nestalih istakli kao prioritet. U Beogradu, IN MEMORIAM SAOPŠTENJE FONDA ZA HUMNITARNO PRAVO POVODOM STRADANJA CIVILA U PAULIN DVORU iskopali i potom zakopali u selu Rizvanuša, u Lici. Posmrtni ostaci ubijenih civila su ekshumirani godine, pošto su ih otkrili istražitelji Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva izvršenog u Paulin Dvoru, Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) je godine pravnosnažno osudio Nikolu Ivankovića, pripadnika 130. bataljona HV, na 15 godina zatvora. Županijski sud u Osijeku je Enesa Viteškića, drugooptuženog za ovaj zločin, dva puta oslobodio optužbi, te je VSRH drugi put ukinuo oslobađajuću prvostepenu presudu i naložio suđenje pred izmenjenim prvostepenim većem. Predsednici Srbije i Hrvatske, Boris Tadić i Ivo Josipović, položili su, 4. novembra godine, vence na spomenik žrtvama u Paulin Dvoru. V E R I T A S 6

7 SUDSKI POSTUPCI SUDSKI POSTUPCI PROTIV SRBA U RH Večernji list, u toku treće suđenje..." JOŠ OSAM GODINA ZA- TVORA, OVAJ PUT ZA RATNI ZLOČIN "Nakon što je nedavno osuđen na sedam godina zbog ubojstva, MILENKO VIDAK, pripadnik paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine, jučer je osuđen i na osam godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Vijeće ŽS u Sisku, kojem je predsjedavala SNJEŽANA MRKOCI, proglasilo ga je krivim za ubojstvo civila Stjepana Sučića iz Sunjske Grede 29. kolovoza godine. Sučića je Vidak ubio rafalom iz automatske puške za vrijeme izviđanja, što je navedeno i u izvješću o izviđanju, čime su ga praktički optužili njegovi suborci iz izviđačke patrole. Kao što je poznato, Vidaka je hrvatskom pravosuđu izručila Turska na temelju međunarodne tjeralice. Obrana osuđenog Vidaka, koju je zastupao sisački odvjetnik Domagoj Rupčić, temeljila se na činjenici da je optuženi izručen za ubojstvo (za koje je već ranije osuđen), pa mu se nije moglo suditi za drugo kazneno djelo. Budući da je država Turska naknadno potvrdila izručenje za ratni zločin, Rupčić je u završnom govoru napomenuo da je mjerodavna izjava suda, a ne države. Zbog toga je na presudu najavio žalbu Vrhovnom sudu..." SNV, SLOBODAN NAKON PET GODINA PRITVORA "Nakon četiri godine i devet mjeseci, iz pritvora je pušten RADE MILJEVIĆ iz Gline, optužen da je u septembru iz glinskog zatvora izveo četvoricu Hrvata i predao ih nepoznatim osobama koje su kasnije ubile zarobljenike. Vlasti su ga pustile jer je istekao zakonski maksimum pritvora, a pravomoćne presude još nema Prve dvije presude ŽS u Sisku, kojima je Rade Miljević bio osuđen na 14 pa na 12 godina zatvora, Vrhovni sud je poništio, tako da je ŽDO VUKOVAR, ZLOČIN U ANTINU ŽDO u Vukovaru podnijelo je istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru istražni zahtjev protiv jedne osobe (1971.) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. Postoji osnovana sumnja da je 39-godišnji osumnjičenik od listopada do prosinca 1991., godine, nakon oružane agresije i okupacije mjesta Antin od strane tzv. JNA i srpskih paravojnih postrojbi, kao pripadnik srpske paravojne postrojbe tzv. Akranovci ; protivno odredbama međunarodnog ratnog prava; zajedno s tri nepoznata pripadnika srpske paravojske, odveo civila S. L. (1945.) iz obiteljske kuće nakon čega je isti ubijen. Također, mještanku R. S. (1926.) je u njenoj obiteljskoj kući pretukao nogama i rukama po glavi i cijelom tijelu te joj prijetio noževima da će ju zaklati pri čemu joj je nanio ozljede glave i oka. Civila J. P. (1940.) je, također, pretukao u njegovom dvorištu, a spomenutu mještanku R.S. pozvao da gleda kako ga zlostavlja. S obzirom da osumnjičenik nije dostupan državnim tijelima Republike Hrvatske, u istražnom je zahtjevu predloženo određivanje pritvora te raspisivanje tjeralice. ŽDO Vukovar, ZLOČIN NA MOSTU ER- DUT-BOGOJEVO ŽDO u Vukovaru je nakon provedene istrage podiglo pred Županijskim sudom u Vukovaru optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1960.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl OKZ-a RH. Okrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da kao pripadnik rezervnog sastava vojne policije tzv. JNA, na području Republike Srbije u blizini cestovnog mosta Erdut- Bogojevo, protivno odredbama međunarodnog ratnog prava, zajedno s više nepoznatih pripadnika iste postrojbe, psihički i fizički zlostavljao hrvatske branitelje zarobljene nakon zauzimanja pogona Borovo-commerce u Vukovaru... Okrivljenika se tereti da je osobno jednog zarobljenika (1953.) snažno šakom udario u predjelu sljepoočnice pri čemu je on ispao kroz vrata autobusa, udarao ga i gazio nogama obuvenim u vojničke čizme po cijelom tijelu te mu oštricu bajunete od puške prislonio na prsa prijeteći da će ga zaklati, a drugoga (1966.) također pretukao rukama i nogama polomivši mu rebra uslijed čega je on izgubio svijest. Budući da okrivljenik nije dostupan državnim tijelima Republike Hrvatske protiv njega je određen pritvor zbog opasnosti od bijega te je izdana tjeralica. ŽDO ŠIBENIK, ZLOČIN U SUKNOVCIMA I OKLAJU Podignuta optužnica protiv G. A. zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Šibeniku optužnicu protiv hrvatskog državljanina G. A. (1969.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl st. 1. OKZ-a RH. Okrivljenika se optužnicom tereti da je od kraja do godine u Suknovcima i Oklaju, na tada privremeno okupiranom području Općine Promina, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi; protivno pravilima međunarodnog prava; fizički zlostavljao i tukao civilno stanovništvo starije životne dobi hrvatske nacionalnosti, a jedan je stariji muškarac preminuo zbog zadobivenih ozljeda. Također, tereti ga se da je jednu stariju žensku civilnu osobu silovao, a jednu pokušao silovati, te da je civilima prijetio, zastrašivao ih, terorizirao i pljačkao njihovu imovinu. Protiv okrivljenika je predloženo produljenje pritvora temeljem čl st. 1. toč. 1. i toč. 4. ZKP-a. V E R I T A S 7

8 HRT, PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA GRUBORE ŽDO u Zagrebu podignulo je optužnicu protiv trojice pripadnka antiterorističke policijske postrojbe zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u selu Grubori. Optužnica je podignuta protiv FRANE DRLJE, BOŽE KRAJINE i IGORA BENETIJA, objavio je DORH na internetskim stranicama. Zbog nedostatka dokaza odustalo se od kaznenog progona BER- ISLAVA GARIĆA te od suda zatražilo da razdvojeno dovrši postupak protiv ratnog zapovjednika specijalne policije Željka Sačića. On se sumnjiči da nije ništa učinio kako bi spriječio zločin u Gruborima niti je kaznio počinitelje od kojih je jedan idući dan u Ramljanima zapalio više kuća. Za zločin u Ramljanima zatraženo je odvojeno dovršavanje istrage i za Drlju. U selu Grubori kod Knina 25. kolovoza ubijeno je šest srpskih civila te je zapaljena većina stambenih i gospodarskih objekata. Nakon što su grupe pod zapovjedništvom okrivljenih Drlje i Krajine ušle u zaselak Grubori, Drlje i njemu podređeni Beneti iz vatrenog oružja pucali u civile i palili kuće, navodi tužiteljstvo ističući da su u zločinu sudjelovali i drugi neutvrđeni pripadnici Drljine skupine. Drlje i Krajina svoje podređene u tome nisu spriječili. Iako je tužiteljstvo protiv optuženika tražilo produljenje pritvora, oni su poslijepodne pušteni iz Remetinca pa će suđenje čekati na slobodi. Iz pritvora je, u veljači ove godine, prvi izašao Sačić, koji je pušten nakon što su ispitani svi svjedoci na koje je mogao utjecati. Tijekom istrage istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda ispitao je sedamdesetak svjedoka. HRT, HRASTOV SVEČANO DOČEKAN Nakon što je Ustavni sud SUDSKI POSTUPCI SUDSKI POSTUPCI PROTIV HRVATA U RH poništio dvije osuđujuće presude Vrhovnoga suda, karlovački branitelj Mihajlo Hrastov kasno sinoć izašao je iz lepoglavskog zatvora. Suborci i prijatelji HVIDR-e organizirali su mu danas svečani doček u prostorijama Učilišta hrvatskih branitelja. Hrastov je rekao kako je presretan što za njega više ujutro nema zatvorskog zvona, postrojavanja, prebrojavanja i pretresa, nego je kod kuće s obitelji. Ali, dodao je, za njega ni nakon 18 godina pravna bitka još nije završena. Vjerujem u oslobađajuću presudu i da je tri četvrtine te bitke prijeđeno. Vjerujem u sustav. Znam da svatko nosi svoj križ na leđima, netko crkvu, a ja na svojim leđima moram nositi valjda cijelu katedralu, istaknuo je. Podsjetimo, Hrastov je osuđen na 7-godišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva 13-orice srpskih rezervista na Koranskome mostu godine. Ustavni sud, zbog proceduralne pogreške Vrhovnoga suda, cijeli je slučaj vratio na početak. Novo ročište Hrastov čeka na slobodi. Karlovački su mu suborci priredili doček. Odlukom Ustavnoga suda potanko se u 10 točaka opisuju propusti Vrhovnoga suda, točnije nepoštovanje pravnih stajališta Ustavnoga suda i neprihvaćanje ustavnosudske prakse u odnosu prema zaštiti ljudskih prava pa je sud utvrdio povredu ustavnog prava na pravedno suđenje. "Večernji list", AMNESTY INT.: HRVATSKA MORA PRIVESTI I MERČEPA I DOMAZETA LOŠU Hrvatska mora ubrzati procesuiranje osoba osumnjičenih za ratni zločin, ali i privesti pravdi neke osobe poput DAVORA DOMAZETA LOŠE I TOMISLAVA MERČEPA koji su dosad izbjegavali sudski progon. Piše to u priopćenju skupine za zaštitu ljudskih prava Amnesty International koja će svoje izvješće predstaviti predsjedniku Ivi Josipoviću i drugim hrvatskim dužnosnicima. Godišnje se u Hrvatskoj privede kraju 18 postupaka, a uzme li se u obzir da je preostalo još gotovo 700 slučajeva, mnogi krivci nikada neće doći na sud, kažu u Amnesty Internationalu Vjesnik, MERČEPU JEDNOMJESEČNI PRITVOR Bivšem ratnom pomoćniku ministra unutarnjih poslova TOMIS- LAVU MERČEPU (58) određen je jednomjesečni pritvor i protiv njega je pokrenuta istraga zbog sumnje da je odgovoran za ubojstva ili nestanak 43 osobe sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja. Pritvor je Merčepu određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i posebno teških okolnosti u kojima je djelo počinjeno. Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Mirko Klinžić odbio je zahtjev tužiteljstva da mu se pritvor odredi i zbog opasnosti od bijega. Odluku o istrazi i pritvoru sudac je donio nakon što je u ponedjeljak ispitao Merčepa u zatvorskoj bolnici u koju je, zbog lošeg zdravlja, smješten u petak nakon uhićenja i ispitivanja na policiji i kod dežurnog istražnog suca. U istrazi protiv Merčepa, koji se u ponedjeljak branio šutnjom, ispitat će se oko 40 svjedoka. Merčepa se tereti za ratni zločin protiv civila, odnosno da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991., kao savjetnik u MUP-u i zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a smještene u Pakračkoj Poljani i dijelom u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma, zapovijedao nezakonita uhićenja, zlostavljanja, mučenja i ubojstva civila, te propustio spriječiti te zločine. Tužiteljstvo tvrdi da su s područja Zagreba te sa šireg područja Kutine i Pakraca ubijene ili nestale 43 osobe, a šest je osoba preživjelo mučenja i zlostavljanja. Merčep je prije tri godine pretrpio moždani udar. V E R I T A S 8

9 Vesti online, ŠTO ZA ZENTAIJA VAŽI, ZA KEPA NE VAŽI Advokati DRAGANA V ASILJKOVIĆA uložili su prošle srede žalbu na odluku sudije Federalnog suda Ričarda Edmondsa donetu 19. novembra godine kojom je odbacio njegovu tužbu protiv predstavnika australijskih i hrvatskih vlasti. U tužbi je, kao što je poznato, navedeno da ga ilegalno drže u zatvoru i da se protiv njega vodi nezakonit postupak za izručenje u Hrvatsku. U žalbi dostavljenoj Federalnom sudu barister KLAJV EVAT tvrdi da sudija Edmonds nije vodio dovoljno računa o sasvim novim momentima na koje Vasiljkovićeva odbrana skreće pažnju. Advokati navode da njihov klijent ima pravo na zaštitu svoje lične slobode na principu habeas korpus. U stvari, da ima pravo da skreće pažnju na nezakonit postupak protiv njega kad god mu se i koliko puta mu se dogodi. Pred Federalnim sudom, Vasiljković je izašao s tužbom protiv ministra unutrašnjih poslova Brendana O Konora, državnog pravobranioca Komonvelta Roberta Meklilenda, Republike Hrvatske, odgovornog lica iz zatvora Silvervoter, kao i bivšeg ministra pravosuđa Martina Elisona. Prvi put nakon skoro pet godina, od kako traje pravna bitka Dragana Vasiljkovića, njegovi pravni zastupnici su izašli sa argumentom da nije valjano preveden hrvatski zahtev za njegovo izručenje, kao ni prateća dokumentacija. Kako su pisale Vesti, ispostavilo se, da je u dokumentima Županijskog suda Šibenik Dragan Vasiljković sve vreme tretiran kao osumnjičeni, odnosno osoba koju traže zbog istrage. U engleskom prevodu, međutim, izraz osumnjičeni na kraju sudskog dokumenta postaje optužen, što bitno menja na INTERPOL stvari i moglo bi da zakomplikuje celo vođenje postupka. Odbačena tužba je sadržavala i podatak da su Dragana Vasiljkovića hrvatske vlasti tražile po zakonu koji nije ni bio na snazi u vreme za koje njega terete za ratni zločin. U žalbi na odluku sudije Edmondsa od 19. novembra barister Klajv Evat tražio je da se njegovom klijentu uvaži pravo na žalbu, kako bi se po njoj održao sudski pretres. Takođe, traži se da se Dragan Vasiljković pusti iz pritvora i da se donese odluka da se po podnetoj tužbi održi sudski pretres. Poslednji rok za podnošenje žalbe o kojoj je trebalo da raspravlja sudsko veće Federalnog suda, koju je Vasiljkovićev pravni tim uložio još prošle srede, isticao je u ponedeljak u 17 časova. U slučaju da žalba nije podneta, podsetio je AAP, Vasiljkovićev predmet bio bi vraćen ministru unutrašnjih poslova Brendanu O Konoru da donese konačnu odluku o mogućem izručenju. Nadležni iz ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi AAP, upozorili su Brendana O Konora da će njegova odluka privući veliku medijsku pažnju, kako u Australiji tako i inostranstvu. Među osetljivim predmetima kojim se bavilo ministarstvo unutrašnjih poslova u poslednje vreme bio je i slučaj Čarlsa (Karolja) Zentaija, traženog zbog istrage o ratnom zločinu, kao i državljanina Indonezije Adrijana Adamsa čija je ekstradicija zahtevana po optužbi za navodnu korupciju. Odbrana je u žalbi Federalnom sudu podsetila da je sudija Edmonds, prilikom odlučivanja, trebalo da uzme u obzir činjenicu da je Draganu Vasiljkoviću, u slučaju da je osumnjičen za ratni zločin kao što ga tereti Hrvatska, njemu mogla da sudi jedino Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija u kojoj je u to vreme Hrvatska još bila republika (nezavisnost dobila 1992). U žalbi, predatoj u sredu, podseća se da je sudija trebalo da uzme u obzir da se na Vasiljkovića zakon primenjuje retroaktivno, što sistem ne dopušta. U zahtevu za izručenje, Hrvatska se poziva na članove 120 i 122 svog Osnovnog krivičnog zakona. Međutim, kako je ranije istaknuto u žalbi, problem je u tome što se ti članovi prvi put nalaze u zakonu koji je stupio na snagu aprila 1993, dakle, nakon što su počinjeni navodni zločini za koje je Vasiljković osumnjičen. Večernji list, ZAVRZLAME: OPTUŽBA ZA RAKETIRANJE ZA- GREBA Ovo smatram običnom provokacijom i ne prihvatam je, rukom je napisao osuđeni ratni zločinac Milan Martić (55) pošto mu je u estonski zatvor u Tartu, u kojem služi kaznu od 35 godina zatvora koju mu je izrekao Haaški sud, dostavljena optužnica zagrebačkoga Županijskog državnog odvjetništva. Naime, zagrebački ŽDO optužnicom, koja je protiv Martića te Milana Čeleketića podignuta 28. siječnja 2003., njih dvojicu tereti za ratni zločin nad civilnim stanovništvom počinjen u svibnju 1995., poslije akcije Bljesak, tijekom raketiranja Zagreba, Karlovca i Jastrebarskog. Martić je optužen da je kao predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine zapovjedio raketiranje spomenutih gradova, zbog čega je poginulo sedam osoba, a 76 ih je bilo teško ozlijeđeno. Pričinjena je i šteta veća od 20 milijuna kuna, a među ciljevima na koje su tada padali zvončići i orkani bili su i Dječja bolnica u Klaićevoj, zgrada baleta HNK te centar Zagreba. Čeleketić se pak tereti da je bio zapovjednik paravojnih srpskih postrojbi koje su provele Martićevo naređenje. V E R I T A S 9

10 Norveški vrhovni sud je ukinuo je presudu za ratni zločin MIRSADU REPKU poreklom iz BiH, ocenjujući da se zakon za izricanje kazne za takva dela ne može primeniti retroaktivno. Nastanjen sa porodicom u Norveškoj od godine i naturalizovani Norvežanin od godine, 44-godišnji Mirsad Repak, bio je osuđen u žalbenom postupku na 4,5 godina zatvora za ratni zločin prema 13 tačaka. Bivšem pripadniku hrvatske milicije HOS je presuđeno, također, da plati novčanu naknadu za deset tužitelja. Međutim, u petak je vrhovni sud u Norveškoj ukinuo presudu na osnovu toga što se zakon o ratnim zločinima koji je stupio na snagu godine u skandinavskim zemljama ne može primeniti na događaje iz god. Repak se tereti za dela koja su se dogodila u logoru Dretelj, u južnoj Bosni, a ranije je bio oslobođen najtežih optužbi, za mučenje i silovanje, zbog nedostatka dokaza. HRT, UKINUTA PRESUDA ZA MORINJ Žalbeni sud u Podgorici ukinuo je jučer prvostupanjsku presudu šestorici pripadnika JNA, zbog zlostavjanja i mučenja zatvorenika u logoru Morinj Suđenje će se ponoviti pred Višim sudom, javljaju crnogorski mediji. Podsjetimo, prema nepravomoćnoj presudi Višeg suda u Podgorici ZLATKO TARLE osuđen je na 1,5 godina zatvora, MLAĐAN GOVEDARICA na 2, IVO GOJNIĆ na 2,5, BORO GLIGIĆ na 3, ŠPIRO LUČIĆ na 3,5 te IVO MENZALIN, kojemu se sudilo u odsutnosti, na 4 godine zatvora. Osuđeni su da su kao djelatni i pričuvni pripadnici bivše JNA počinili ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika s dubrovačkog područja. SUDSKI POSTUPCI SUDSKI POSTUPCI NA PROSTORU BIVŠE EX YU Vesti.online, U logoru Morinj pokraj Kotora UKINUTA PRESUDA od listopada do kolovoza mučeno je više od 300 zatvorenika. Troje ih je umrlo u logoru, ZLOČINCU IZ DRETELJA a 56 preminulo od posljedica batinanja i psihičkog terora. Presuda je izrugivanje ratnim zarobljenicima i civilima, koje su šestorica bivših pripadnika JNA svakodnevno batinala, maltretirala i podcjenjivala, neke i 9 mjeseci, poručili su bivši logoraši. Kurir, PRITVOR ZA NOVICU TRIPKOVIĆA ZBOG RAT- NOG ZLOČINA Sud BiH odredio je jednomesečni pritvor NOVICI TRIPKOVIĆU, koji je osumnjičen za ratni zločin na području opštine Foča. Sud je, nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala, utvrdio da postoji osnovana sumnja da je Tripković počinio krivično delo koje mu se stavljaju na teret. Pritvor je određen budući da je utvrđeno postojanje bojazni od bekstva osumnjičenog. Sud je odredio pritvor i zbog postojanja bojazni da bi osumnjičeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao ometati krivični postupak uticajem na svedoke i saučesnike, saopšteno je iz Suda BiH. S-media, PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN Kantonalni sud u Tuzli potvrdio je optužnicu protiv IVANA KOLERA (38) iz Tuzle zbog ratnih zločina protiv zarobljenih pripadnika JNA iz tuzlanske kolone, javili su lokalni mediji. U optuznici se navodi da postoji sumnja da je Koler, obavljajući dužnost stražara u Okružnom zatvoru u Tuzli, od juna do kraja avgusta godine, nečovečno postupao prema više zarobljenih pripadnika JNA. Koler je, prema optužnici, nečovečno postupao, vredjao i namerno nanosio telesne i duševne bolove i patnje ratnim zarobljenicima, pripadnicima JNA, koji su, posle lečenja i saniranja zadobijenih povreda u tuzlanskoj bolnici, uhapšeni i smešteni u Okružni vojni zatvor u Tuzli. Jutarnji list, POTVRĐENA KAZNA - GLAVAŠU Dva i pol mjeseca nakon što je uhićen u svojoj kući u Drinovcima kod Gruda, Branimiru Glavašu danas je u Sarajevu potvrđena presuda od osam godina zatvora za ratni zločin. Sud Bosne i Hercegovine danas je objavio da je Glavašu potvrdio presudu koja mu je izrečena u Hrvatskoj. Glavaš bi uskoro trebao biti upućen na izdržavanje kazne, najvjerojatnije u Zenicu. U kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru i u Hrvatskoj i u BiH, odnosno nešto više od godine dana. Do upućivanja na izdržavanje kazne ostaje u pritvoru Suda BiH u Sarajevu. Vijeće Apelacijskog odjela Suda BiH prihvatilo je dio Glavaševe žalbe: u presudi Vrhovnog suda Hrvatske poslanoj u Sarajevo, pogrešno su bili navedeni podaci o vremenu koje je proveo u pritvoru, pa je sarajevski sud sada na Glavašev zahtjev ispravio aljkavost hrvatskog Vrhovnog suda. Glavaš je u svibnju proglašen krivim za ratne zločine u Osijeku i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Pobjegao je u Bosnu i Hercegovinu dok je ona još bila sigurno utočište brojnim bjeguncima iz Hrvatske, no u međuvremenu su potpisani novi međudržavni sporazumi koji sprečavaju ili barem smanjuju zloupotrebe dvojnog državljanstva. Prema novom sporazumu, Glavaš će svoju kaznu izdržavati u BiH, u koju je pobjegao baš zato da bi izbjegao zatvor. Presuda Glavašu prva je presuda iz Hrvatske koju je potvrdio neki sud u Bosni i Hercegovini. U slučaju riječkog liječnika Ognjena Šimića, sarajevski sud najprije mu je prepolovio kaznu na dvije i pol godine, a potom odredio novo suđenje. V E R I T A S 10

11 SUDSKI POSTUPCI SUDSKI POSTUPCI PRED HAŠKIM TRIBUNALOM Radislobodna evropa, majoru bivše JNA VESELINU ŠLJIVANČANINU, ukinulo osudu PRESUDA GOTOVINI ZA za pomaganje i podržavanje OLUJU U APRILU? ubistva ratnih zarobljenika na "Haški sud bi presudu trojici Ovčari, poništilo kaznu od 17 hrvatskih generala - ANTI GOTO- godina i izreklo novu kaznu od VINI, MLADENU MARKAČU i IVANU 10 godina zatvora za pomaganje ČERMAKU, optuženim za zločine i podržavanje mučenja u Oluji, mogao doneti u aprilu U prvom postupku revizije godine, izjavio je Markačev pred Haškim tribunalom, Žalbeno advokat GORAN MIKULIČIĆ. veće je danas ukinulo sopstvenu U izjavi za hrvatsku TV presudu majoru bivše JNA Veselinu Šljivančaninu kojom ga je Mikuličić je rekao da očekuje da bi se to moglo potvrditi na sastanku branilaca optuženih i pred- i podržavanje ubistva više od proglasilo krivim za pomaganje stavnika sudskog veća u Hagu. 190 ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara 20. no- To je neformalni sastanak na kome očekujemo potvrdu onoga vembra godine. U skladu s Sense, što nam je rečeno, da će presuda biti doneta u aprilu, rekao izrečena nova od 10 godina za- tim, poništena je i kazna od 17 i je i dodao da se potvrda ne tvora za pomaganje i podržavanje može smatrati zvaničnom, te da mučenja. je određivanje datuma izricanja Šljivančanin je i u prvom stepenu proglašen krivim za poma- "Krim-tehničar presude ovlašćenje isključivo sudskog veća. ganje i podržavanje mučenja Trojicu generala tužilaštvo ratnih zarobljenika i osuđen na tereti za zločine nad srpskim 5 godina zatvora. Žalbeno veće, stanovništvom za vreme i nakon međutim, ukazuje da je zlostavljanje zarobljenika izuzetno težak Oluje u leto i jesen godine. Suđenje Gotovini, Čermaku zločin zbog čega mu je prvostepenu kaznu - koju ocenjuje i Markaču završeno je u septembru, nakon čega je predsednik neadekvatnom - povećalo na Haškog suda Patrik Robinson 10 godina zatvora. najavio da će presuda biti doneta Žalbeno veće je Šljivančanina u decembru. osudilo i za pomaganje i Kao razlog odgađanja izricanja presude mediji prenose je zaključilo da je komandant podržavanje ubistva nakon što zauzetost predsedavajućeg sudskog veća Alfonsa Orija i sudije morao da kaže svom oficiru za Gardijske brigade MILE MRKŠIĆ Elizabet Gvaunza drugim predmetima koji se vode pred Haškim policiju iz hangara na Ovčari, bezbednost da je povukao vojnu sudom. Tužilaštvo je predložilo čime je ratne zarobljenike ostavio u rukama pripadnika lokalne da sud Gotovinu osudi na 27, Markača na 23 i Ivana Čermaka Teritorijalne odbrane koji su ih na 17 godina zatvora, dok su advokati tražili da optuženi budu međutim, zatražila reviziju te pre- tokom noći pogubili. Odbrana je, oslobođeni." sude na osnovu iskaza Miodraga Panića, načelnika štaba Gardijske brigade koji je tvrdio da je Sense, KAZNA ŠLJIVANČANINU bio u prilici da prati razgovor u Negoslavcima ali da nije čuo da SMANJENA NA 10 GODINA je Mrkšić obavestio Šljivančanina ZATVORA o povlačenju vojne policije. "Žalbeno veće je prihvatilo zahtev odbrane za preispi- da je taj iskaz nova činjenica Žalbeno veće je prihvatilo tivanje drugostepene presude nepoznata sudijama u vreme donošenja presude te je otvorilo postupak revizije. U današnjoj presudi, veće je ukazalo da je iskaz Panića verodostojan te da su nove činjenice takve da bi njihovo zanemarivanje dovelo do pogrešne osude... Šljivančaninu se u izrečenu kaznu uračunava 6 godina koje je proveo u pritvoru. U skladu sa dosadašnjom praksom prema kojoj optuženi traže prevremeno oslobađanje nakon dve trećine izdržane kazne, Šljivančanin bi mogao da se nađe na slobodi u narednih 8 do 9 meseci." KARADŽIĆ NE ODSTUPA OD TVRDNJI O INSCE- NIRANIM MASAKRIMA sarajevskog Centra službi bezbjednosti Sead Bešić odbacio tvrdnje RADOVA- NA KARADŽIĆA da je Armija BiH inscenirala oba masakra na Markalama. Počelo svjedočenje sarajevskog policajca NEDŽIBA ĐOZE koji je učestvovao u istragama snajperskih i artiljerijskih napada u Sarajevu i koji je i sam bio žrtva jednog napada RADOVAN KARADŽIĆ je u nastavku unakrsnog ispitivanja krim-tehničara sarajevskog Centra službi bezbjednosti Seada Bešića, nastojao pokazati da je Armija BiH inscenirala masakre na Markalama 4. februara i 28. avgusta godine. Navodna inscenacija se u slučaju Markala 1, po Karadžiću, odigrala u periodu prije dolaska uviđajne ekipe CSB na lice mjesta kada je neko među žrtve podmetnuo stare leševe poginulih vojnika. On je te tvrdnje ilustrovao audio-snimkom javljanja jednog Sarajlije u program radija Hayat koji je rekao da se u momentu eksplozije nalazio na Markalama i da je prebrojao 25 tijela žrtava. To, po Karadžiću, baca sumnju na policijske izvještaje prema kojima je u tom incidentu poginulo preko 60 ljudi. V E R I T A S 11