URED TRI T d.o.o. za projektiranje, inženjering i nadzor Zagrebačka cesta 143A, Zagreb, Hrvatska tel: +385 (0) ;fax: +385 (0) O

Транскрипт

1 URED TRI T d.o.o., Hrvatska tel: +385 (0) ;fax: +385 (0) OIB: ; MB: Rudolfa Fizira Velika Gorica OIB: DOGRADNJA SUSTVA KLIMATIZACIJE DIJELA NOVE ZGRADE I PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE I BUNARI ZA SUSTAV KLIMATIZACIJE NOVE LOKACIJA: Rudolfa Fizira Velika Gorica RAZINA RAZRADE: TENDER VRSTA PROJEKTA: NAZIV PROJEKTIRANOG DIJELA GRAĐEVINE: TEHNIČKI OPIS ZA TENDER REKONSTRUKCIJA KLIMATIZACIJE NOVE ZGRADE HKZP PROJEKTANT: Mario Lukenda, dipl.ing.stroj. SURADNICI: Neven Budija, dipl.ing.stroj. Ana Maruna DIREKTOR: Tomo Planinić, dipl.ing.stroj. Zagreb, veljača, URED TRI T d.o.o je upisan u registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS Temeljni kapital od ,00 kn plaćen u cijelosti. Poslovna banka Zagrebačka banka d.d. Broj žiro računa: ; info@u3t; web:

2 S A D R Ž A J I. TEKSTUALNI DIO 1 TEHNIČKI OPIS Faze gradnje Faza I Ulazni podaci Dodatno hlađenje/grijanje Oblasne sale Hlađenje UPS+DDC+NN prostora Nadogradnja sustava hlađenja operativnog dijela nove grade HKZP Hlađenje vertikala elektro instalacija Priprema potrošne tople vode Faza II Ulazni podaci Postrojenje za crpljenje bunarske vode Crpke za drenažu tehničkog prostora na nivou suterena Upravljanje radom postrojenja Općenito Uvjeti i zahtjevi pri izvođenju radova Utjecaj namjene i načina korištenja građevine Opis ispunjenja uvjeta gradnje Temeljni zahtjevi za građevinu Podaci iz podloga za projektiranje Pokusni rad Projektirani vijek uporabe i uvjeti za održavanje građevine II. GRAFIČKI DIO Crteži br.: 1 Blok shema postrojenja ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 1

3 1 TEHNIČKI OPIS 1.1 Faze gradnje Za investitora, HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE,, izrađena je projektna dokumentacija za građevinu RADOVI NA ODRŽAVANJU SUSTAVA KLIMATIZACIJE DIJELA ZGRADE HKZP-a I PRIPREMA PTV-a I POSTROJENJE I INSTALACIJE BUNARSKE VODE ZA SUSTAV KLIMATIZACIJE ZGRADE HKZP-a, Rudolfa Fizira 2, Velika Gorica. Projektna dokumentacija je izrađena u dva dijela pri čemu svaki dio pokriva pojedinu fazu izvođenja instalacija. Same faze gradnje, predviđene projektnom dokumentacijom su: Faza I - sustava klimatizacije dijela zgrade HKZP-a, priprema potrošne tople Faza II - bunari za sustav klimatizacije nove zgrade HKZP U prvoj fazi se nadograđuje postojeći sustav ugradnjom tri nova rashladna uređaja (dizalice topline) i dva zrakom hlađena suha hladnjaka uz pripremu postrojenja za iskorištavanje bunarske vode nakon implementacije faze II. Uz prethodno opisano u prvoj fazi se također obrađuju i neki prateći sustavi (sve detaljno opisano u daljem dijelu tehničkog opisa). Druga faza je podijeljena na dva dijela i to prvi dio u kojem se izrađuju eksploatacijska bušotina i upojni bunar, sve u svrhu provođenja istražnih radova i utvrđivanja izdašnosti bunarskog postrojenja. Tek nakon potvrde projektnih parametara, tijekom istražnih radova, pristupa se izvođenju drugog dijela faze II. 1.2 Faza I Ulazni podaci Vanjsko proračunsko klimatsko stanje: zima: tv = -16 C, φ = 90% R.V. ljeto: tv = 32 C, φ = 40% R.V. Projektnom dokumentacijom predviđene su slijedeće instalacije: - Dodatno hlađenje/grijanje Oblasne sale - Hlađenje UPS+DDC+NN prostora - Nadogradnja sustava hlađenja nove zgrade HKZP - Hlađenje vertikala elektro instalacija - Priprema potrošne tople vode iste su opisane u nastavku Dodatno hlađenje/grijanje Oblasne sale Projektnom dokumentacijom je predviđeno dodatno hlađenje, predmetne prostorije, putem dva VRF sustava, kao proizvod Mitsubishi Electric ili jednakovrijedan, slijedećih tehničkih karakteristika (za svaki sustav): veličina uređaja PUMY-P112YKM1 učin grijanja Q gr [kw] = 14,0 učin hlađenja Q hl [kw] = 12,5 angažirana snaga grijanje N mgri [kw] = 2,79 angažirana snaga hlađenje N mhla [kw] = 3,043 COP 4,61 EER 4,48 radno područje grijanja [ C] = ,5 radno područje hlađenja [ C] = nivo zvučnog tlaka L P [db(a)] = 49/51 ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 2

4 Svaki od dva sustava je predviđen s jednom vanjskom jedinicom i dvije unutarnje jedinice. Uređaji su povezani preko sustav upravljanja i rade kao cjelina, ovisno o potrebnim parametrima, koje treba održavati u tretiranom prostoru. Unutarnje jedinice su predviđene kao kanalske što znači da se na iste montira i kanalski razvod zraka (usis povratnog zraka i tlak za obrađeni zrak) a fizički su montirane u dijelu tehničke etaže, iznad spuštenog stropa. Uređaj su predviđeni za montažu iznad podesta a ispod uređaja se montiraju metalne tave za prihvat eventualnog curenja kondenzata. Distribucija zraka u prostor predviđena je rubno preko linijskih rešetki sa svake strane (rubno) prostorije. Zahvat povratnog zraka predviđen je preko postojećih odsisnih distributera, lociranih u zoni spuštenog stropa gdje se nalaze i trenutni odsisi. Vanjske jedinice smještene su na nivou drugog kata u sjevernom i južnom stubištu, ovješene su na zid s istrujavanjem zraka u slobodni prostor. Ovjes uređaja na zid predviđen je putem tipskih pocinčanih oslonaca, predviđenih za ovakvu vrstu instalacije. Funkcijsku cjelinu, koja povezuje vanjske i unutarnje jedinice, dopunjavaju i cijevni razvodi radnog medija. Isti su izvedeni iz predizoliranih bakrenih cijevi, koje se isporučuju u kolutima ili šipkama a spajaju lemljenjem na licu mjesta. Trase i dimenzije cjevovoda vidljive su u grafičkom dijelu projektne dokumentacije. Tijekom rada VRF sustava pojavljuje se i kondenzat koji se sakuplja putem centralne cijevne mreže predviđene iz bakrenih cijevi. Sam spoj unutarnje jedinice na sabirnu mrežu za odvod kondenzata predviđen je preko fleksibilnog crijeva koje se obujmicom učvršćuje na priključak aparata dok se druga strana uvuče u bakrenu cijev za odvod kondenzata u dužini od minimalno 50 mm i zabrtvi silikonskim kitom. Sam rad VRF sustava u potpunosti je automatiziran, a funkcijski je vođen putem odabrane temperature u tretiranom prostoru na zidnom termostatskom uređaju. Lokalna regulacija, održavanja temperature u prostorima, spregnuta je s regulacijom rada vanjske jedinice koja prema zahtjevima potrošača proizvodi ogrjevni ili rashladni učin. Dodatno su oba sustava nadzirana od strane centralnog nadzornog upravljačkog sustava. Svi statusi će biti prikazani daljinski na centralnom nadzorno-upravljačkom sustavu. Kompletan cijevni razvod radnog medija predviđen je za izolaciju s parnom branom, uz dodatno vodonepropusno oblaganje Al-limom dionica vođenih izvan građevine. Sve prodore kroz zidove i podove potrebno je izvesti s proturnim cijevima i izolacijom samih cijevi. Svi cijevni oslonci predviđeni za ovjes razvoda radnog medija predviđeni su kao tipski pred izolirani ovjesi za nisko temperaturne instalacija. Oslanjanje cijevnih razvoda predviđeno je putem tipskih oslonaca, prema dimenziji cijevi, vrsti medija i vrsti oslonaca, zaštićenih od korozije cinčanjem. Kompenziranje toplinskih dilatacija cijevnih razvoda (izduljenje cjevovoda zbog razlika temperature) riješeno je na prirodan način apliciranjem odgovarajućih elemenata (L kompenzacija ili Z- kompenzacija). Na svim prodorima cijevi kroz zidove požarnih sektora cijevi izvesti u proturnim cijevima, uz protupožarno brtvljenje zazora između proturne i medijske cijevi. Kapacitet vanjskih i unutarnjih jedinica VRV sustava vidljivi su u tehničkom proračunu i grafičkom dijelu projektne dokumentacije. VRF unutarnje jedinice opremljene su žičanim daljinskim regulatorom za namještanje i kontrolu osnovnih parametara. Svi regulatori unutarnjih jedinica spojeni su na centralnu upravljačku jedinicu, na kojoj je preko LCD zaslona moguć pristup i upravljanje svakoj pojedinoj jedinici. ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 3

5 1.2.3 Hlađenje UPS+DDC+NN prostora Hlađenje UPS+DDC+NN prostora je predviđeno putem novog klima ormara koji radi s optočnim zrakom s opcijom rada u režimu "free coolinga". Uređaj je slijedećih tehničkih karakteristika: tip uređaja Lennox infur0341h (ili jednakovrijedan) učin hlađenja (totalni) 34,0 kw učin hlađenja osjetni 27,1 kw učin hlađenja (free cooling) 25,5 kw angažirana snaga 12,8 kw napajanje 400 V/50 Hz količina zraka (unutarnja jedinica) m 3 /h nivo zvučnog tlaka (unutranja jedinica) 58 db(a) količina zraka (vanjska jedinica) m 3 /h nivo zvučnog tlaka (vanjska jedinica) 45 db(a) Uređaj je u remote izvedbi s vanjskom jedinicom smještenom izvan prostora i unutrašnjom jedinicom smještenom u prostoru (detalje vidi u grafičkom dijelu dokumentacije). Vanjska i unutarnja jedinica su međusobno spojene cijevnim razvodom (punjenje otopinom glikola) a cirkulacija je ostvarena putem cirkulacijske crpke. Uređaj (vanjska i unutarnja jedinica) predstavlja funkcijsku cjelinu u kompletu s napajanjem, međusobnim cijevnim vezama i upravljačkim kabelima. Uređaj ubacuje ohlađeni zrak, u prostor, s prednje strane pri podu a odsisava otpadni zrak pod stropom. Zbog prostornih mogućnosti te razmještaja opreme u prostoru, nije predviđen kanalski razvod već se zrak distribuira slobodno u/iz prostora. Unutarnjna jedinica se montira na metalni okvir s nogicama visine cca 300 mm na koji se postavlja 2,5 cm tvrde gume te na kraju dolazi sami uređaj. Vanjska jedinica se montira na betonski temelj, izvan objekta, ponovno na podloške od tvrde gume (debljina 2,5 cm). Statusi predmetnog uređaja, kao i stanje zraka u prostoriji, predviđeni su putem centralnog-nadzornog-upravljačkog sustava. Rad sustava je u potpunosti automatiziran i siguran Nadogradnja sustava hlađenja operativnog dijela nove grade HKZP Projektnom dokumentacijom predviđena je ugradnja tri rashladna uređaja s opcijom rada kao dizalica topline i mogućnošću hlađenja pri visokim temperaturama kondenzacije. Uređaji su predviđeni za unutarnju ugradnju u izvedbi sa suhim hladnjacima za odbacivanje otpadne topline (kao opcija predviđena je mogućnost spajanja na zahvat bunarske vode). Odabrani su uređaji slijedećih tehničkih karakteristika: tip uređaja Carrier 30RW245 (ili jednakovrijedan) učin hlađenja (7/12 C) 217,0 kw učin grijanja (odbačena toplina; 45/40 C) 280,0 kw angažirana snaga 67,0 kw napajanje 400 V/50 Hz nivo zvučnog tlaka 57 db(a) Projektnom dokumentacijom su predviđena tri jednaka uređaja, pa je ukupni kapacitet 651 kw. Rad u režimu dizalice topline koristiti će se tijekom prelaznog perioda, kada ne radi sustav daljinskog grijanja. Uređaji su opremljeni sa soft startom, hidrauličkim modulima u isparivačkom i kondenzatorskom krugu (cirkulacijske crpke, sigurnosni ventili, ekspanzijske posude, ), opcijom spajanja na CNUS, sigurnosnim rasteretnim ventilima i brzim spojnicama na priključcima cjevovoda. Uz uređaje se isporučuje i upravljački ormar za upravljanje radom postrojenja s mogućnošću kaskadnog rada uređaja za režim hlađenja i/ili grijanja. ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 4

6 Kondenzatorska toplina predaje se sustavu grijanja ili se odbacuje u okoliš, ovisno o potrebama i mogućnostima. Predaja topline, sustavu grijanja osigurana je putem prekretnih ventila i spajanja na toplovodne razdjeljivače od kojih se toplina dalje distribuira putem cirkulacijskih crpki prema potrošačima. Odbacivanje topline u okoliš ostvareno je putem suhih hladnjaka smještenih na krovu objekta. Lokacija smještaja suhih hladnjaka je na poziciji koja je prije služila za smještaj rashladnih uređaja. U svrhu zaštite od smrzavanja, kruga suhih hladnjaka, projektnom dokumentacijom su predviđena dva pločasta izmjenjivača topline za hidrauličko odvajanje kondenzatorskog kruga od kruga suhih hladnjaka. Na ovaj način se štiti, krug suhih hladnjaka, od smrzavanja, tijekom zimskog perioda sa vrlo niskim temperaturama. Cirkulacija u krugu suhih hladnjaka predviđena je putem dvije cirkulacijske crpke. Oko pločastih izmjenjivača topline predviđeni su i priključci za ispiranje i čišćenje samih izmjenjivača. Projektnom dokumentacijom su predviđena dva pločasta izmjenjivača kao tip FP NH, proizvod Funke, svaki kapaciteta 454,6 kw. Izmjenjivači su predviđeni za montažu na pod a tvornički su opremljeni toplinskom izolacijom sa parnom branom u oblozi od Al-lima, kao zaštite od mehaničkog oštećivanja izolacije. Za odbacivanje otpadne topline odabrani su suhi hladnjaci (zrakom hlađeni uređaji za odbacivanje otpadne topline), smješteni na krovu objekta, na mjestu gdje su (glavnim projektom građevine) bili predviđeni rashladni uređaji. Predviđena su dva suha hladnjaka kao tip 09VE, proizvod Carrier (ili jednakovrijedan), slijedećih tehničkih karakteristika: odbačena otpadna toplina 454,6 kw temperaturni režim rada 45/40 ºC angažirana snaga 8 x 4,6 kw napajanje 400 V/50 Hz nivo zvučnog tlaka 73,1 db(a) medij 30%-tna otopina glikola Kao dodatna opcija, za uštedu energije, predviđena je i mogućnost iskorištavanja vanjskog stanja zraka (ili u II fazi bunarske vode) za potrebe hlađenja u objektu, bez korištenja rashladnih uređaja. To je omogućeno sa setom cirkulacijskih crpki kojim se omogućava cirkulacija vode (kondenzatorskog kruga) direktno u razdjeljivače hlađene vode za operativni i administrativni dio objekta. Cijevni razvodi hlađene vode spojiti će se na postojeći razvod, prije samih razdjeljivača, detalji vidljivi u grafičkom dijelu dokumentacije. Kondenzatorski krug će se predvidjeti s mogućnošću pogona sustava grijanja, u prelaznom periodu. U tu svrhu će se predvidjeti troputi prekretni ventili. U krugu suhih hladnjaka predvidjeti će se i opcija prespajanja za iskorištavanje bunarske vode za odvođenje otpadne topline. Isto će se ostvariti ugradnjom prekretnih kuglastih slavina. Za trasu cjevovoda, do suhih hladnjaka, iskoristiti će se postojeća trasa cjevovoda koji više nisu u funkciji, do krova objekta. Postojeći cjevovodi će se demontirati a umjesto njih će se montirati novi. Održavanje radnog tlaka u sustavu osigurano je putem zatvorene membranske posude, a prekoračenje radnog tlaka onemogućeno je sigurnosnim ventilima. Projektnom dokumentacijom su predviđene ekspanzijske posude za: rashladni sustav posuda volumena 600 l kondenzatorski krug posuda volumena 300 l krug suhih hladnjaka posuda volumena 300 l. Punjenje i dopunjavanje rashladnog sustava predviđeno je umekšanom vodom, i to preko postojećeg sustava za umekšavanje vodovodne vode. Nakon montaže i uspješno obavljene tlačne probe, kompletan cjevovod hlađene vode zaštićuje se dvostrukim premazom temeljne boje, a nakon toga sve hladne površine izoliraju se toplinskom izolacijom s parnom branom. Vanjski cjevovod kruga suhih hladnjaka dodatno se zaštićuje oblogom od Al-lima s = 0,8 mm, uz vodonepropusno brtvljenje spojeva. ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 5

7 Oprema sustava dizalica topline smještena je, većim dijelom, na nivou suterena, sve osim suhih hladnjaka koji su smješteni na krovu objekta. Pogon dizalica topline nadziran je od strane pripadajućeg upravljačkog ormara koji je predviđena za kaskadni rad uređaja. U sklopu uređaja se nalaze i hidraulički blokovi s pripadajućim cirkulacijskim uređajima (isparivački i kondenzatorski krug). Cirkulacija preka suhim hladnjacima je ostvarena putem dvije frekventno regulirane cirkulacijske crpke koje se nadziru i upravljaju putem pripadajućeg regulatora. Signalizacija radnih i alarmnih stanja prenosi se na centralni nadzorno-upravljački sustav građevine.. Svi relevantni parametri proslijeđuju se prema Centralnom nadzornoupravljačkom sustavu. Svaki alarm je odgovarajuće apliciran u sučelju CNUS-a kako bi se izbjegla havarija većih razmjera Hlađenje vertikala elektro instalacija Projektnom dokumentacijom predviđeno je hlađenje vertikale elektro instalacija s pripadajućom opremom po etažama. U tu svrhu koristiti će se mini VRF sustav s četiri unutarnje jedinice (svaka učina od 2,8 kw, hlađenja) te jedna vanjska jedinica. Unutarnje jedinice će biti ugrađene u prostoru na zidu (desno odmah pored ulaznih vrata) a vanjska jedinica će biti ugrađena na krovu objekta. Lokacija opreme je vidljiva u grafičkom dijelu dokumentacije, slijedećih tehničkih karakteristika: veličina uređaja PUMY-P112YKM1 (ili jednakovrijedan) učin grijanja Q gr [kw] = 14,0 učin hlađenja Q hl [kw] = 12,5 angažirana snaga grijanje N mgri [kw] = 2,79 angažirana snaga hlađenje N mhla [kw] = 3,043 COP 4,61 EER 4,48 radno područje grijanja [ C] = ,5 radno područje hlađenja [ C] = nivo zvučnog tlaka L P [db(a)] = 49/51 Unutarnje jedinice su predviđene kao standardne zidne jedinice što znači da se iste montiraju u prostoru i opremljene su standardnom maskom. Vanjska jedinica smještena je na nivou krova, ovješene su na zid. Ovjes uređaja na zid predviđen je putem tipskih pocinčanih oslonaca, predviđenih za ovakvu vrstu instalacije. Funkcijsku cjelinu, koja povezuje vanjsku i unutarnje jedinice, dopunjavaju i cijevni razvodi radnog medija. Isti su izvedeni iz predizoliranih bakrenih cijevi, koje se isporučuju u kolutima ili šipkama a spajaju lemljenjem na licu mjesta. Trase i dimenzije cjevovoda vidljive su u grafičkom dijelu projektne dokumentacije. Tijekom rada VRF sustava pojavljuje se i kondenzat koji se sakuplja putem centralne cijevne mreže predviđene iz bakrenih cijevi. Sam spoj unutarnje jedinice na sabirnu mrežu za odvod kondenzata predviđen je preko fleksibilnog crijeva koje se obujmicom učvršćuje na priključak aparata dok se druga strana uvuče u bakrenu cijev za odvod kondenzata u dužini od minimalno 50 mm i zabrtvi silikonskim kitom. Sam rad VRF sustava u potpunosti je automatiziran, a funkcijski je vođen putem odabrane temperature u tretiranom prostoru na zidnom termostatskom uređaju. Lokalna regulacija, održavanja temperature u prostorima, spregnuta je s regulacijom rada vanjske jedinice koja prema zahtjevima potrošača proizvodi ogrjevni ili rashladni učin. Dodatno je sustav nadzirana od strane centralnog nadzornog upravljačkog sustava. Svi statusi će biti prikazani daljinski na centralnom nadzorno-upravljačkom sustavu. Kompletan cijevni razvod radnog medija predviđen je za izolaciju s parnom branom, uz dodatno vodonepropusno oblaganje Al-limom dionica vođenih izvan građevine. Sve prodore kroz zidove i podove potrebno je izvesti s proturnim cijevima i izolacijom samih cijevi. ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 6

8 Svi cijevni oslonci predviđeni za ovjes razvoda radnog medija predviđeni su kao tipski pred izolirani ovjesi za nisko temperaturne instalacija. Oslanjanje cijevnih razvoda predviđeno je putem tipskih oslonaca, prema dimenziji cijevi, vrsti medija i vrsti oslonaca, zaštićenih od korozije cinčanjem. Kompenziranje toplinskih dilatacija cijevnih razvoda (izduljenje cjevovoda zbog razlika temperature) riješeno je na prirodan način apliciranjem odgovarajućih elemenata (L kompenzacija ili Z- kompenzacija). Na svim prodorima cijevi kroz zidove požarnih sektora cijevi izvesti u proturnim cijevima, uz protupožarno brtvljenje zazora između proturne i medijske cijevi. Kapacitet vanjske i unutarnjih jedinica VRV sustava vidljivi su u tehničkom proračunu i grafičkom dijelu projektne dokumentacije. VRF unutarnje jedinice opremljene su žičanim daljinskim regulatorom za namještanje i kontrolu osnovnih parametara. Svi regulatori unutarnjih jedinica spojeni su na centralnu upravljačku jedinicu, na kojoj je preko LCD zaslona moguć pristup i upravljanje svakoj pojedinoj jedinici Priprema potrošne tople vode Zbog kompleksnosti zahvata na krovu, za ugradnju solarnih kolektora, te potencijalnih problema s oštećenjem istog (tijekom postavljanja panela) što u konačnosti može izazvati propuštanje vode kroz krov, odustalo se od sustava solarnih kolektora za pripremu PTV-a. Osnovi sustav pripreme potrošne tople vode je putem vrele vode koja se proizvodi i distribuira iz centralne kotlovnice za cijeli kompleks. Kao pomoćni sustav, u vrijeme kada kotlovnica ne radi, predviđen je sustav dizalice topline u split izvedbi s vanjskom jedinicom (kompresorsko-isparivačka jedinica) montiranom izvan objekta (jeinica predviđena za vanjsku montažu) a ostatkom opreme montiranim unutar samog objekta uz spremnik potrošne tople vode (postojeći spremnik je volumena l). Postrojenje je sastavljeno od slijedećih elemenata: kompresorsko-isparivački uređaj, izmjenjivač topline ugrađen u postojeći spremnik potrošne tople vode, pločasti izmjenjivač topline, cirkulacijska crpka s regulatorom količine protoka vode, upravljački ormar s automatikom, električni grijač, magnezijeva anoda. Projektnom dokumentacijom je predviđeno postrojenje slijedećih tehničkih karakteristika: - toplinski učin kod vanj.temp. -5 O C Q [kw] = 23 - toplinski učin kod vanj.temp. 36 O C Q [kw] = 37 - max apsorbirana snaga N aps [kw] = 10,2 - napajanje [V/Hz] = 400/50 - max. temp. PTV-a t PTV [ C] = 60 - snaga dodatnog el. grijača N grij [kw] = 18,0 Princip rada dizalice topline temelji se na principu rada osnovnog ciklusa rashladnog procesa. U kompresorsko-isparivačkom krugu oduzima se dio topline vanjskom zraku (pri čemu dolazi do isparavanja radne tvari). Paru tlači kompresor, pri tome podižući temperaturu i tlak iste te trošeći električnu energiju za svoj rad. Stlačena para zatim kondenzira na pločastom izmjenjivaču topline (kondenzator) uz zagrijavanje vode. Maksimalna temperatura PTV koju uređaj može postići je 60 C i ista je podesiva od 45 C do 60 C. U svrhu zaštite sustava od legionele uređaj ima i dodatni električni grijač potrošne tople vode. ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 7

9 Uređaj je predviđen sa svim elementima automatske regulacije kao i svim sigurnosnim elementima za potpuno automatiziran i siguran rad. Svi parametri rada uređaja vidljivi su na centralnom nadzornom sustavu. 1.3 Faza II Ulazni podaci Postrojenje za crpljenje bunarske vode i vraćanje iste, u upojni bunar, predviđa se koristiti za odvođenje otpadne topline u kondenzatorskom krugu rashladnog sustava nove zgrade HKZP. Otpadna toplina se preuzima uz slijedeće uvjete: temperaturni režim bunarske vode 12/17 C odbačena otpadna toplina 2 x 280 kw Postrojenje za crpljenje bunarske vode Projektnim rješenjem će se predvidjeti izvedba dva bunara. Jedan bunar je namijenjen za zahvat bunarske vode a drugi bunar je upojni. Bunari će biti međusobno razmaknuti kako bi se spriječio kratki spoj. Lokacija bunara vidljiva je u grafičkom dijelu projektne dokumentacije. Sama izvedba bunara predviđena je strojnim putem. Zaštita bunara, od urušavanja, predvidjeti će se putem zaštitne nehrđajuće čelične cijevi dok će se oko same cijevi izraditi dodatni cementni prsten. Nakon izvedbe bunara pristupa se čišćenju istih air-liftom. Nakon što je bunar izveden pristupa se probnom crpljenju bunar dubinskom crpkom izvođenjem step testa (3x4 sata) i konstant testa (72 sata) za svaki od bunara. Tijekom testa se vrši mjerenje razine podzemne vode. Na kraju se izvodi i mikrobiološko testiranje vode. Uz prethodno navedene bunare predviđena je ugradnja i dva piezometra. Zahvat vode predvidjeti će se putem bunarske crpke koja je uronjena u sam bunar. Bunarska crpka je predviđena za spajanje na nehrđajući čelični cjevovod, opremljena je svim elementima za siguran i automatski rad nakon spajanja na cijevni razvod i napajanje. Upravljanje radom cirkulacijske crpke ostvareno je od strane centralnog nadzornog sustava prema zahtjevu rashladnog postrojenja. Predaja topline predvidjeti će se putem pločastog izmjenjivača, smještenog u zaštitni ormar s ugrađenim grijačem za sprečavanje smrzavanja. Pločasti izmjenjivač predviđen je kao jedan i koristi se za ukupni kapacitet rashladnog postrojenja. Za punu funkciju predmetnog postrojenja predvidjeti će se i vodomjeri na zahvatu bunarske vode kao i vodomjeri na cjevovodu bunarske vode prema upojnom bunaru. Isti služe kao obračunski a ugrađuju se u za to priređene šahtove s poklopcima za pristup izvana. Kompletan razvod bunarske vode, osim dijelova cjevovoda u samim bunarima, predviđa se iz PEHD cijevi za vodu koji se polažu na minimalno 80 cm dubine. Cjevovodi koji će se ugraditi u bunarima predviđaju se iz nehrđajućeg čelika. Kompletan sustav će biti predviđen za rad u automatskom režimu i održavanje traženih parametara (ostvareni kapacitet rashladnog postrojenja). Svi statusi će biti prikazani daljinski na BMS-u Crpke za drenažu tehničkog prostora na nivou suterena U tehničkom prostoru, na nivou suterena, predviđa se ugradnja dvije potopljene drenažne crpke. Iste su predviđene za izbacivanje vode uslijed curenja iz instalacija ili u slučaju prodora vode iz okolnog terena. Crpke su predviđene za potpuno automatski rad i za izbacivanje vode u vanjski sustav kanalizacije. Predviđa se mjesto za ugradnju u postojećem šahtu, lokacija vidljiva u grafičkom dijelu dokumentacije, a uz crpke se predviđa i ugradnja seta osjetnika visine vode u samom šahtu (za uključivanje, isključivanje i zaštitu od rada na suho). ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 8

10 1.3.4 Upravljanje radom postrojenja Upravljanje radom, dva prethodno opisana postrojenja, predviđeno je putem lokalnih upravljačkih uređaja koji su spojeni na CNUS gdje su vizualizirani svi potrebni statusi. Sam sustav dopušta daljinsko uključivanje/isključivanje i podešavanje parametara postrojenja putem CNUS-a. Parametre je moguće promijeniti i postaviti kao zadane parametre za rad sustava. Vizualizacijom su prikazani trenutni statusi (radi/ne radi/kvar) kao i eventualni alarmi i upozorenja o statusu sustava. 1.4 Općenito Uvjeti i zahtjevi pri izvođenju radova Kako bi se osigurali uvjeti i zahtjevi bitni za ispunjavanje tehničkih svojstava i temeljnih zahtjeva za građevinu potrebno je prilikom gradnje, upotrebljavati materijale, tehnologije i opremu u obliku kako je propisano ovim glavnim projektom Utjecaj namjene i načina korištenja građevine Nema štetnih utjecaja namjene i načina korištenja građevine Opis ispunjenja uvjeta gradnje Kako bi se ispunili traženi uvjeti potrebno je građenje i održavanje građevine provoditi temeljem zahtjeva definiranih glavnim projektom Temeljni zahtjevi za građevinu Izgradnja predmetnog postrojenja projektirana je na način da tijekom svog trajanja ispunjavaju temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane temeljem Zakona o gradnji (NN 153/13) i posebnim propisima koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu. Građevni i drugi proizvodi koji se ugrađuju u građevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane u Zakonu o gradnji (NN 153/13) i posebnim propisima. Temeljni zahtjevi za građevinu su slijedeći: mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, održiva uporaba prirodnih izvora. Mehanička otpornost i stabilnost Predmetni sustavi su projektirani tako da opterećenja koja na građevinu mogu djelovati tijekom građenja i uporabe ne mogu dovesti do: rušenja cijele građevine ili nekog njezina dijela velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv oštećenja na drugim dijelovima građevine, instalacijama ili ugrađenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije oštećenja kao rezultat nekog događaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku. Kompletno postrojenje izrađeno je izvan bilo koje građevine na nivou okolnog terena nove zgrade HKZP i kao takvo ne predstavlja problem za mehaničku otpornost i stabilnost građevine. Sigurnost u slučaju požara Predmetni sustavi su projektirani tako da u slučaju izbijanja požara: ne šire požar unutar ili izvan građevine, svi sustavi se gase i prestaju s radom. Higijena, zdravlje i okoliš Predmetni sustavi su projektirani tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo čega od navedenog: ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 9

11 istjecanja otrovnog plina emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), stakleničkih plinova ili opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor emisije opasnog zračenja ispuštanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo ispuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi način negativno utječu na pitku vodu pogrešno ispuštanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno odlaganje krutog ili tekućeg otpada prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine. Normalnim korištenjem postrojenja ne proizvodi se nikakav opasni otpad niti tehnološki onečišćene otpadne vode. Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe Predmetni sustavi su projektirani tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Održavanje postrojenja tijekom uporabe je od strane osposobljenog osoblja prema propisanim procedurama (Upute za rukovanje i održavanje). Zaštita od buke Predmetni sustavi su projektirani tako da buka koju proizvode uređaji i zamjećuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje rad u zadovoljavajućim uvjetima. Navedeno je postignuto korištenjem prigušivača zvuka, u samoj konstrukciji klima komora, te obaveznom uporabom zaštitnih sredstava u prostoru strojarnice (prostor u kojem nije predviđena stalna prisutnost ljudi). Ukoliko je potrebno izvoditi radove, u prostoru strojarnice, za vrijeme kojih je postrojenje u funkciji, obavezna je uporaba zaštitnih sredstava. Gospodarenje energijom i očuvanje topline Predmetni sustav je projektiran tako da se maksimalno iskorištava otpadna toplina i to miješanjem povratnog zraka sa svježim zrakom te iskorištavanjem otpadne topline rashladnog sustava za pripremu potrošne tople vode. Kod dimenzioniranja potrebnih kapaciteta se vodilo računa o pokrivanju energetskih potreba s racionalnim pristupom dimenzioniranja. Održiva uporaba prirodnih izvora Predmetni sustavi su projektirani tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a također se jamči da projektirani materijali zadovoljavaju slijedeće značajke: ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže materijala i dijelova sustava nakon uklanjanja trajnost sustava uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama Podaci iz podloga za projektiranje Za potrebe izrade glavnog projekta korištene su postojeće podloge građevine kao i postojeća situacija Pokusni rad Za postrojenje nije predviđen pokusni rad Projektirani vijek uporabe i uvjeti za održavanje građevine Projektirani vijek uporabe GVK sustava je 30 godina. Projektirani sustav smije se koristiti samo na način sukladan njegovoj namjeni a sve prema uputstvima za rukovanje i održavanje pojedinih elemenata postrojenja te sustava u cjelini. GVK sustav je projektirana tako da u predviđenom roku trajanja uz propisnu ugradnju građevinskih materijala, uz propisno, odnosno određeno održavanje podnese sve utjecaje uobičajene uporabe i utjecaja okoline i da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu. Projektant: ZAGREB, veljača, Mario Lukenda, dipl.ing.stroj. ZAGREB, 02./2017. BROJ STRANICE: 10