Razrednik-predavanje

Транскрипт

1 Nastavnik razrednik U našem odgojno obrazovnom sistemu nastavnici su suočeni sa nizom zadataka i uloga koje se međusobno isprepliću. Mi smo u isto vrijeme i predavači, i odgajatelji, i pedagozi, i roditelji, kolege, na kraju često i učenici. Kompetencije uspješnog nastavnika treba da budu svakodnevno usavršavanje stručnog znanja pedagoško psihološkog didaktičko metodičkog sociološkog i općeljudskog znanja. Poželjne osobine nastavnika Uz kompetencije se vežu i osobine nastavnike. Koje su to poželjne osobine? (prvo ih pitamo) Stručnost Profesionalnost Autoritet Pristupačnost Ljubaznost Komunikativnost Dosljednost Realističnost Iskrenost Tolerantnost Taktičnost Duhovitost Poduzetnost Samopouzdanost Emocionalnost Organiziranost Nastavnik u našim školama je najčešće i razrednik. Kada kažemo razrednik postavlja se bezbroj pitanja : Šta znači biti razrednik? Kakav treba biti razrednik? Šta sve radi, vodi, koordnira? Šta od njega očekuju učenici, roditelji? Prema Enciklopedijskom rječniku pedagogije ''razrednik je nastavnik koji vrši funkciju pedagoškog, organizacijskog i administrativnog rukovodioca jednog odjeljenja''. Razredništvo je najsloženije zaduženje nastavnika za koju nije dovoljno biti samo stručnjak, nego i čovjek sa ljubavlju za učenike, sa smislom za komunikaciju i pravilno prosuđivanje situacije.

2 Cilj rada razrednika je da podstiče i maksimalno doprinosi razvoju ličnosti svakog učenika, njegovih sposobnosti, odgovornosti, slobodi i moralnoj autonomiji, stvaralaštvu i sistematičnosti u radu. Da bi ostvario i dao maksimalan doprinos ostvarivanju ovog cilja, razrednik mora da realizuje niz zadataka: Da upoznaje individualni razvoj svakog učenika i permanentno prati taj razvoj (zdravstveno stanje, fizički, socijalni, intelektualni i emocionalni razvoj učenika, moralne i karakterne osobine i drugo); Upoznaje odjeljenje kao socijalnu grupu, njenu grupnu dinamiku i interakciju, psihosocijalne osobine odjeljenskog kolektiva, ekstremne i netipične situacije koje mogu imati značaj u formiranju ličnosti učenika, da koristi moralnu i socijalnu snagu odjeljenskog kolektiva u ostvarivanju cilja svog odgojnog djelovanja; Da upoznaje učenike sa zadacima, obavezama i dužnostima u nastavi, kao i sa pravima i pravilima obrazovno-odgojnog rada, kriterijumima ocjenjivanja, te podstiče učenike na uključivanje u cjelokupni život i rad škole; U saradnji sa pedagoško-psihološkom službom i svim nastavnicima u kolektivu kontroliše sve faktore nastave i vannastavnih aktivnosti koji su bitni u odgoju učenika u duhu humanosti, solidarnosti, ljubavi prema domovini, te kulturnog ponašanja i djelovanja; Pomaže i organizuje realizaciju kulturno-zabavnih i sportskih aktivnosti te drugih aktivnosti odjeljenske zajednice u slobodnom vremenu, da organizuje i analizira rezultate ekskurzija i sl.; Kada govorimo o radu razrednika možemo reći da se pojavljuju tri funkcije: Pedagoško odgojnu Organizacionu i Administrativnu. U novije vrijeme se nameće i četvrta, istraživačka funkcija. Činjenica je da razrednik svoju odgojnu funkciju ne može ostvariti u potpunosti samo na času odjeljenske zajednice. Niz aktivnosti, oblika i metoda rada se realizuje izvan odjeljenske zajednice (razgovor sa roditeljima, rad na razrednom vijeću i sl.) i izvan časa razrednika: individualni razgovori sa učenicima, terapijski rad u malim grupama, konsultacije sa stručnjacima (ljekar, pedagog, psiholog), priprema časova i drugo. U svojoj organizacionoj funkciji razrednik ostvaruje sljedeće: planiranje i programiranje rada odjeljenske zajednice, planiranje i programiranje rada odjeljenskog vijeća, rukovođenje radom odjeljenskog vijeća, roditeljski sastanci, individualna saradnja sa roditeljima, individualna saradnja sa članovima odjeljenskog vijeća, sudjelovanje u radu stručnih i upravnih organa škole,

3 organizovanje saradnje sa stručnim saradnikom (pedagog-psiholog), spoljnim saradnicima (ljekar, roditelj koji može održati predavanje i slično), organizacija i priprema učešća učenika u javnim nastupima, dobrotvornom i društveno korisnom radu, kulturnoj i javnoj djelatnosti škole. Administrativnu funkciju razrednik ostvaruje: vođenjem razredne-odjeljenske knjige i ostale školske evidencije i dokumentacije, popunjavanje matične knjige, svjedočanstava i đačkih knjižica, zapisnici razrednih vijeća, odjeljenskog vijeća, raznih komisija i radnih grupa, razrednih i vanrednih ispita, vođenje zabilješki o pojedinim problemima, o pojedinim učenicima, ličnih kartona i zdravstvenih podataka o učenicima i slično, upoznaje učenike sa administrativnim i zakonskim odredbama koje se na njih odnose, vodi evidenciju o izrečenim pedagoškim mjerama: pohvale, nagrade, kazne. Treća funkcija je najvažnija jer je u centru UČENIK i ODJELJENJE. Razrednik kao duša odjeljenja ima jako odgovornu ulogu za uspješnost pojedinca i razreda kao cjeline. Razrednik mora aktivno sudjelovati u odgoju i obrazovanju učenika, naravno uz pomoć i roditelja, jer ne samo da pomažu učenikovom zdravom tjelesnom, psihičkom i emocionalnom odrastanju nego i kvalitetnijem životu u školi. Ovu funkciju razrednik najčešće provodi na času odjeljenske zajednice. Metode koje možemo koristiti u ovom radu su: - metoda participacije (uključivanja) - metoda simulacije (igranje uloga) - izrađivanje panoa, plakata, novina - pisanje pisama - igre opuštanja - dramatizacija - istraživanje.

4 Primjer strukture časa razrednika: - UVODNI DIO - emocionalno zaokupiti i motivirati učenike za čas (pomoću nekog teksta, muzike, slike, radijske ili televizijske emisije, mudre izreke) - NAJAVA CILJA - SADRŽAJA RADA - RAZMATRANJE SADRŽAJA - ZAKLJUČNI RAZGOVORI - DOGOVOR ZA SLJEDEĆI ČAS. *RADIONICA* (Slika - Sta vidis na njoj : dva covjeka, vaza, ) - STAVOVI I STEREOTIPI- Ledolomac Uputu za igru pročitat: ''Pažljivo pogledajte pokazivač raspoloženja i razmislite kako se danas osjećate. Uzmite jedan samoljepljivi papirić, ispišite svoje ime i zalijepite uz pojam koji predstavlja vaše raspoloženje. Ako se niste mogli odlučiti kakvo je vaše raspoloženje stavite svoje ime uz upitnik. Prebrojimo koliko ima kojih. Uvod Stereotipi su uvjerenja kako neka skupina ljudi posjeduje određene iste osobine te da među njima ne postoje individualne razlike. Neki od uvriježenih stereotipa su npr.: 'Hercegovci su lijeni', 'Krajisnici su ljuti', 'Svi momci sa dugom kosom su rokeri'. Stereotipi predstavljaju svojevrsno 'ukalupljeno' mišljenje koje se prihvaća ne kao rezultat svoje iskustvene spoznaje nego kao 'općepoznati stav' okoline koji nakon nekog vremena doživljavamo kao svoj. Stav je odnos prema nekome ili nečemu.može biti pozitivan ili negativan, a za razliku od mišljenja koje je podložno promjenama, jednom usvojeni stavovi teže se mijenjaju. Iako svi znamo da stereotipni stav nema opravdanje u stvarnim situacijama, svakome od nas se dogodi da ponekad ipak 'podlegnemo' nekom stereotipu.

5 (Prije početka radionice potrebno je pripremiti desetak raifova ili kapa na kojima će pisati natipisi kao: nogometaš, slijepa osoba, starac, razrednik, maturant, markirant i sl. Važno je da učenici/nastavnici ne vide natpise kada im stavimo raif na glavu) - podijeliti nastavnike u grupe od 5-6. Svaka grupa treba jednog dobrovoljca koji će nositi raif. Ostali članovi dobiju upute za igru: ''Osoba pred vama ima na glavi raif na kojem nešto piše. Nemojte glasno izgovarati riječ sa raifa. Vaš zadatak je postavljati joj pitanja koja bi postavljali osobi koja je predstavnik te skupine. Ako bude znala odgovorit će vam, a ako ne postavljate dalje pitanja tako dugo dok je navedete da po pitanjima prepozna koga predstavlja. Nakon završene igre postavljamo pitanja : - za nositelje uloga: Sta si mislio dok si odogovarao na postavljena pitanja? Kako si se osjećao kada si pogodio koga predstavljaš? Je li ugodan osjećaj kada te smatraju drugačijim nego jesi? Bi li ti postavio neko drugo pitanje od onih koje si čuo? - za ostale članove: Jesu li pitanja koja ste postavljali bila baš ugodna i pristojna? Kojem ste sterotipu vi 'podlegli' u neoj situaciji? Hoćete li nakon ovog iskustva biti oprezniji u stvaranju stavova? Konflikti iz školskog života Svakoj grupi damo 1 radni listi sa shemom labirinta i napisanu priču o nekom konfliktu iz školskog ili učeničkog života. U grupi trebaju prodiskutovati priču i unijeti u shemu labirinta pojmove: mišljenje, emocije, konflikt, postupci, želje, dijalog, stereotipi i stavovi, onako kako su doživjeli prikaz konfliktne situacije. Upozoriti ih da obrate pažnju koji pojmovi ometaju rješavanje konfliktne situacije te da ih smjeste u neprolazne hodnike labirinta, a one pojmove koji vode konsktruktivnom rješenju neka smjeste u prolazne dijelove labirinta. Svaka grupa treba izabrati svog predstavnika koji će iznijeti njihovo viđenje konflikta i shemu labirinta pred ostalim. Prilog : Priča broj 1 U razredu je novi učenik Amar, koji je nakon prvog polugodišta došao iz drugog grada. Niko ne zna mnogo o njemu, a ni on nikoga ne poznaje te pokušava steći nova poznanstva. Neko u razredu je mislio biti 'duhovit' pa mu je za vrijeme odmora sakrio torbu sa stvarima. Amar sam

6 pokušava pregledati ispod klupa ne bi li našao svoje stvari, ali nastavnik ulazi u učionicu i on sjeda na svoje mjesto. Međutim, nastavnik primjećuje da nema otvoren udžbenik pred sobom i traži od Amara neka sudjeluje kao i drugi učenici. Šta će Amar učiniti? Može se izviniti da je zaboravio udžbenik, ali šta to govori o njemu kao učeniku? Može se požaliti nastavniku kako su mu stvari 'nestale' za vrijeme odmora, ali time će indirektno optužiti nekog u razredu ( a on želi biti dio kolektiva, biti prihvaćen). Kako biste vi kao grupa razriješili ovaj konflikt? Šta biste vi uradili da ste na Amarovom mjestu? Označite mjesta u labirintu pomoću pojmova koji vode dijalogu ili ga ometaju. Priča broj 2 Vrijeme događanja: zima sa puno snijega. pred školom je velika grupa učenika iz raznih razreda. Međusobno se grudvaju, a neki od njih pokušavaju pogoditi učenike koji ih gledaju sa prozora.neke snježne grude završile su na fasadi zgrade, ali jedna je pogodila prozor i prozorsko staklo se razbilo. Daljni slijed događanja: destak učenika završilo je kod direktora. Iako nisu iz istog razreda, međusobno se poznaju. Pokušali su krivnju prebaciti na neke druge učenike (jer eto oni su viđeni da se grudaju ali neki drugi koji su prisutni pogodili su prozor).direktor traži neka sami pronađu krivca ili podijele troškove i plate popravak stakla. Pokunjeno su izašli iz kancelarije. Nakon toga prepiru se na dvorištu. Niko od njih nije spreman preuzeti krivnju i optužuju jedni druge za kukavičluk ili lažnu solidarnost. Neki su u strahu od roditelja, a neki uvjeravcaju ostale kako su nepravedno optuženi. Kako ćete razriješiti nastali konflikt? Postavite pojmove na ona mjesta u labirintu koja ukazuju da pridonose rješavanju konflikta, odnosno na ona mjesta koja ne vode dijalogu i rješenju. Priča broj 3 Anda i Esma su prijateljice. Nerazdvojne su u razredu, pa i poslije nastave, izvan škole. Pomažu jedna drugoj, uče zajedno, izlaze zajedno u kino, disko ili šetnju.jednog dana Adna odluči pobjeći sa časa jer nije pročitala lektiru. Nastavnica na času bosanskog jezika pita Esmu što se dogodilo njenoj prijateljici. Esma ne želi lagati, ali ne želi ni odati prijateljicu. Odluči se praviti 'neinfornirana'. Nastavnica je promjenila plan te nije pitala lektiru nego je radila novu lekciju. Za sljedeći čas trebalo je uraditi i lektiru i naučiti novo gradivo. Esma je o svemu informirala svoju prijateljicu. Međutim, jako se naljutila kada je Adna zatražila da joj posudi svoju svesku, jer onda ona koja je bila na času neće stići sve pripremiti, a ljuta je i zato što je zbog Adne morala lagati nastavnici. U ljutnji, odbila je posuditi Adni svesku i Adna se osjetila jako povrijeđena i razočarana. Kako biste vi to riješili? Postavite pojmove na odgovarajuća mjesta u labirintu, vodeći računa ometaju li ili pomažu rješavanju konflikta.

7 Završni dio Svaka grupa izlaže svoju priču i svoju shemu. Ponoviti pitanje iz ledolomca. Možda će neko poželjeti papirić sa svojim imenom premjestiti s kockice leda na suncokret. Bit će zanimljivo vidjeti kako je radionica djelovala na pojedine nastavnike.