OPĆINA KISELJAK SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE KISELJAK O6. veljača/februar godine KISELJAK Broj 1. Godina X godina

Транскрипт

1 OPĆINA KISELJAK SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE KISELJAK O6. veljača/februar godine KISELJAK Broj 1. Godina X godina

2 Strana 1. Na osnovu članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave FBiH (''Sl. novine FBiH'', broj 49/06.), članka 25. i članka 104. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 3/09), na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave FBiH (''Sl. novine FBiH'', broj 49/06.), člana 25. i člana 104. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 3/09), na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi RJEŠENJE o imenovanju Povjerenstva za žalbe Članak 1. U Povjerenstvo za žalbe izabrani su: 1. Viktor Barbić, predsjednik 2. Saliha Rahmanović, član 3. Ivica Komšić, član Članak 2. Povjerenstvo iz članka 1. ovog Rješenja će rješavati po žalbama protiv prvostupanjskih rješenja Općinskog načelnika, donesenih na osnovu Statuta ili propisa Općinskog vijeća i sastajat će se sukladno sa potrebama, odnosno podnesenim žalbama. Član 3. Predsjednik i članovi Komisije za žalbe imaju pravo na naknadu sukladno sa Odlukom o visini naknade izabranim dužnosnicima Općinskog vijeća i članovima povjerenstva koje Rješenjem formira Općinsko vijeće i Općinski načelnik ''za dolazak, nazočnost i rad na sjednicama Općinskog vijeća i Povjerenstva'' (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 7/10). Članak 4. Ovo Rješenje stupa na snagu narednog dana od dana donošenja i ima se objaviti u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine RJEŠENJE o imenovanju Komisije za žalbe Član 1. U Komisiju za žalbe izabrani su: 1. Viktor Barbić, predsjednik 2. Saliha Rahmanović, član 3. Ivica Komšić, član Član 2. Komisija iz člana 1. ovog Rješenja će rješavati po žalbama protiv prvostepenskih rješenja Općinskog načelnika, donesenih na osnovu Statuta ili propisa Općinskog vijeća i sastajat će se u skladu sa potrebama, odnosno podnesenim žalbama. Član 3. Predsjednik i članovi Komisije za žalbe imaju pravo na naknadu u skladu sa Odlukom o visini naknade izabranim zvaničnicima Općinskog vijeća i članovima komisije koje Rješenjem formira Općinsko vijeće i Općinski načelnik ''za dolazak, prisutnost i rad na sjednicama Općinskog vijeća i Komisije'' (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 7/10). Član 4. Ovo Rješenje stupa na snagu narednog dana od dana donošenja i ima se objaviti u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine

3 Strana 2. ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG OPĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK v.r. dipl. prof. Radislav Stanišić Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave FBiH (''Sl. novine FBiH'', broj 49/06.), članka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 3/09), članka 66. Zakona o građevinskom zemljištu (''Sl. novine FBiH'' br.67/05) i članka 41. Općinske odluke o građevinskom zemljištu (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br.2/04), Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi O D L U K U o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni korisne stambene površine u općini Kiseljak za godinu Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuje se prosječna konačna građevinska cijena 1 m² korisne stambene površine na području općine Kiseljak za godinu koja iznosi 800 KM. ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEGO PĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK s.r. Radislav Stanišić dipl. prof Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave FBiH (''Sl. novine FBiH'', broj 49/06.), člana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 3/09), člana 66. Zakona o građevinskom zemljištu (''Sl. novine FBiH'' br.67/05) i člana 41. Općinske odluke o građevinskom zemljištu (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br.2/04), Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi O D L U K U o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni korisne stambene površine u općini Kiseljak za godinu Član 1. Ovom Odlukom utvrđuje se prosječna konačna građevinska cijena 1 m² korisne stambene površine na području općine Kiseljak za godinu koja iznosi 800 KM. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploči Općine Kiseljak i u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Članak 3. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni korisne stambene površine u općini Kiseljak za godinu, objavljena u ''Službenom glasniku Općine Kiseljak'' br.1/10). Član 2. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploči Općine Kiseljak i u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Član 3. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni korisne stambene površine u općini Kiseljak za godinu, objavljena u ''Službenom glasniku Općine Kiseljak'' br.1/10).

4 Strana 3. Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG OPĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK v.r. dipl. prof. Radislav Stanišić Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave FBiH (''Sl. novine FBiH'', broj 49/06.), članka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 3/09), i članka 29. Zakona o prostornom uređenju (''Sl. novine KSB'' br.11/05) Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi O D L U K U o sufinanciranju asfaltiranja lokalnih i nerazvrstanih putova na području općine Kiseljak za godinu Članak 1. Ovom Odlukom Općina Kiseljak će u godini sufinancirati asfaltiranje lokalnih i nerazvrstanih putova koji se u zemljišnim knjigama vode kao javno dobro, na području općine, u iznosu od 50% od ukupne cijene koštanja, iz sredstava proračuna namijenjenih za rekonstrukciju i investicijsko održavanje cesta, nogostupa i mostova, a 50% će financirati mjesno područje. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploči Općine Kiseljak i u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Članak 3. ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEGO PĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK s.r. Radislav Stanišić dipl. prof Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave FBiH (''Sl. novine FBiH'', broj 49/06.), člana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. glasnik Općine Kiseljak'' br. 3/09), i člana 29. Zakona o prostornom uređenju (''Sl. novine SBK'' br.11/05) na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi O D L U K U o sufinansiranju asfaltiranja lokalnih i nerazvrstanih puteva na području općine Kiseljak za godinu Član 1. Ovom Odlukom Općina Kiseljak će u godini sufinansirati asfaltiranje lokalnih i nerazvrstanih puteva koji se u zemljišnim knjigama vode kao javno dobro, na području općine, u iznosu od 50% od ukupne cijene koštanja, iz sredstava budžeta namijenjenih za rekonstrukciju i investiciono održavanje cesta, trotoara i mostova, a 50% će finansirati mjesno područje. Član 2. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, a ista će se objaviti na oglasnoj ploči Općine Kiseljak i u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Član 3. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi

5 Strana 4. Odluka o sufinanciranju asfaltiranja lokalnih i Odluka o sufinansiranju asfaltiranja lokalnih i nerazvrstanih putova na području općine nerazvrstanih puteva na području općine Kiseljak za godinu, objavljena u Kiseljak za godinu, objavljena u ''Službenom glasniku Općine Kiseljak'' br.1/10. ''Službenom glasniku Općine Kiseljak'' br.1/10. Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG OPĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK v.r. dipl. prof. Radislav Stanišić Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), članka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), članka 27. i 33. Zakona o prostornom uređenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi ODLUKU O DONOŠENJU PLANA GRADSKOG SREDIŠTA GODINE Članak 1. Usvaja se prijedlog Urbanističkog plana gradskog središta općine Kiseljak za period godina, kojeg je uradilo gospodarsko društvo ''Urbanistički zavod BiH'' d.d. Sarajevo. Članak 2. Urbanistički plan gradskog središta općine Kiseljak godine sastoji se od tekstualnog obrazloženja i grafičkih priloga. Članak 3. Tekstualni dio čine: - Prostorna osnova - Prijedlog plana Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEGO PĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK s.r. Radislav Stanišić dipl. prof Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), člana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), člana 27. i 33. Zakona o prostornom uređenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi ODLUKU O DONOŠENJU PLANA GRADSKOG SREDIŠTA GODINE Član 1. Usvaja se prijedlog Urbanističkog plana gradskog središta općine Kiseljak za period godina, kojeg je uradilo privredno društvo ''Urbanistički zavod BiH'' d.d. Sarajevo. Član 2. Urbanistički plan gradskog središta općine Kiseljak godine sastoji se od tekstualnog obrazloženja i grafičkih priloga. Član 3. Tekstualni dio čine: - Prostorna osnova - Prijedlog plana

6 Strana 5. - Odluka o provođenju plana. - Odluka o provođenju plana. Članak 4. Grafički prilog čine: - Izvod iz Prostornog plana općine Kiseljak godine A3; - Sinteza prikaza stanja urbanog uređenja; - Sinteza prikaza stanja infrastrukture; - Projekcija urbanog uređenja-namjena površine; - Projekcija urbanog uređenja-cestovni promet; - Projekcija urbanog uređenjainfrastruktura; - Program aktivnosti za provođenje urbanističkog plana A3. Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, a ista će se objaviti na Oglasnoj Ploći Općine Kiseljak i u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG OPĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK v.r. dipl. prof. Radislav Stanišić Na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), članka 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), članka 27. i 33. Zakona o prostornom uređenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi Član 4. Grafički prilog čine: - Izvod iz Prostornog plana općine Kiseljak godine A3; - Sinteza prikaza stanja urbanog uređenja; - Sinteza prikaza stanja infrastrukture; - Projekcija urbanog uređenja-namjena površine; - Projekcija urbanog uređenja-cestovni promet; - Projekcija urbanog uređenjainfrastruktura; - Program aktivnosti za provođenje urbanističkog plana A3. Član 5. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana donošenja, a ista će se objaviti na Oglasnoj Ploći Općine Kiseljak i u Službenom glasniku Općine Kiseljak. Broj: 01/ /11 Kiseljak, godine ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEGO PĆINSKOG VIJEĆA KISELJAK s.r. Radislav Stanišić dipl. prof Na osnovu člana 13. Zakona o prinipima lokalne samouprave (''Sl. Novine FBiH'' broj: 49/06), člana 25. Statuta Općine Kiseljak (''Sl. Glasnik Općine Kiseljak'' broj 3/09), člana 27. i 33. Zakona o prostornom uređenju (''Sl. Novine KSB/SBK, broj 11/05), Općinsko vijeće Kiseljak na 17. sjednici održanoj dana godine, donosi ODLUKU O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PLANA GRADSKOG SREDIŠTA KISELJAK GODINE ODLUKU O PROVOĐENJU URBANISTIČKOG PLANA GRADSKOG SREDIŠTA KISELJAK GODINE

7 Strana 6. Članak 1. Član 1. S ciljem stvaranja uvjeta za plansku izgradnju, korištenje i uređenje prostora u urbanom području grada Kiseljaka 2028.g. donosi se Odluka o provođenju Urbanističkog plana gradskog središta općine Kiseljak godine u daljem tekstu: Plan) i time stvaraju uvjeti za njegovu realizaciju. GRANICA URBANOG I UŽEG URBANOG PODRUČJA GRANICE GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE PO NAMJENI Članak 2. Granice urbanog područja i užeg urbanog područja grada Kiseljaka i građevnog zemljišta po namjenama utvrđene su u grafičkom prilogu Plana. Tekstualni opis uradit će se (posebno) obodima katastarskih parcela ili prirodnim i izgrađenim potezima i predstavljat će sastavni dio ove Odluke. Članak 3. U urbanom području grada Kiseljak primjenjuju se slijedeći režim izgradnje: a) REŽIM ZABRANE IZGRADNJE primjenjuje se: -u zaštićenim zonama i zaštitnim infrastrukturnim pojasevima. U zoni režima zabrane izgradnje dozvoljeno je tekuće održavanje postojećih objekata i radovi koji osiguravaju temeljne higijenske uvjete. b) REŽIM IZGRADNJE I STUPANJ primjenjuje se: - na užem urbanom području - na području zaštićenog kulturno - povijesnog naslijeđa - na sportsko rekreacijskom području - za radne zone veće od 5,0 ha - za groblja - za zone kolektivnog stanovanja - za površine označene u grafičkom prilogu "Program aktivnosti za provođenje Urbanističkog plana S ciljem stvaranja uslova za plansku izgradnju, korištenje i uređenje prostora u urbanom području grada Kiseljaka 2028.g. donosi se Odluka o provođenju Urbanističkog plana gradskog središta općine Kiseljak godine u daljem tekstu: Plan) i time stvaraju uslovi za njegovu realizaciju. GRANICA URBANOG I UŽEG URBANOG PODRUČJA GRANICE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PO NAMJENI Član 2. Granice urbanog područja i užeg urbanog područja grada Kiseljaka i građevinskog zemljišta po namjenama utvrđene su u grafičkom prilogu Plana. Tekstualni opis uradit će se (posebno) obodima katastarskih parcela ili prirodnim i izgrađenim potezima i predstavljat će sastavni dio ove Odluke. Član 3. U urbanom području grada Kiseljak primjenjuju se slijedeći režim izgradnje: a) REŽIM ZABRANE IZGRADNJE primjenjuje se: -u zaštićenim zonama i zaštitnim infrastrukturnim pojasevima. U zoni režima zabrane izgradnje dozvoljeno je tekuće održavanje postojećih objekata i radovi koji osiguravaju osnovne higijenske uslove. b) REŽIM IZGRADNJE I STEPEN primjenjuje se: - na užem urbanom području - na području zaštićenog kulturno - historijskog naslijeđa - na sportsko rekreacijskom području - za radne zone veće od 5,0 ha - za groblja - za zone kolektivnog stanovanja - za površine označene u grafičkom prilogu "Program aktivnosti za provođenje Urbanističkog plana

8 Strana 7. gradskog središta Kiseljak g." gradskog središta Kiseljak g." Režim izgradnje I stupnja na navedenim područjima podrazumijeva da se urbanistička suglasnost, odnosno lokacijska informacija izdaje na temelju regulacijskog plana ili urbanističkog projekta urađenog na temelju usvojenog regulacijskog plana. c) REŽIM IZGRADNJE II STUPNJA primjenjuje se: - na urbanom području između granice koja obuhvaća prostor planiran za izradu regulacijskih planova ili urbanističkog projekta i granice urbanog područja grada Kiseljaka 2028.g. Režim izgradnje II stupnja podrazumijeva da se urbanistička suglasnost, odnosno lokacijska informacija izdaje na temelju Urbanističkog plana, plana parcelacije i Odluke o provođenju Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. uz stručno mišljenje povjerenstva koje imenuje. Članak 4. Općinsko vijeće ovlašćuje stručno povjerenstvo o davanju stručne ocjene o uvjetima građenja na prostorima za koje nisu doneseni odgovarajući planovi utvrđeni u članku 3 ove Odluke. Članak 5. Ukoliko u provedbi Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. dođe do potrebe angažiranja rezervnih površina, stručna služba za prostorno uređenje će utvrditi koji su to prostori i njihovu veličinu (minimalnu 1.0 ha) i razinu plana za realizaciju. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA KOJI SU OSTALI IZVAN GRANICA GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA, NA GRAĐEVNOM ZEMLJIŠTU ALI SUPROTNO NAMJENI Režim izgradnje I stepena na navedenim područjima podrazumijeva da se urbanistička saglasnost, odnosno lokacijska informacija izdaje na osnovu regulacijskog plana ili urbanističkog projekta urađenog na osnovu usvojenog regulacijskog plana. c) REŽIM IZGRADNJE II STEPENA primjenjuje se: - na urbanom području između granice koja obuhvata prostor planiran za izradu regulacijskih planova ili urbanističkog projekta i granice urbanog područja grada Kiseljaka 2028.g. Režim izgradnje II stepena podrazumijeva da se urbanistička saglasnost, odnosno lokacijska informacija izdaje na osnovu Urbanističkog plana, plana parcelacije i Odluke o provođenju Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. uz stručno mišljenje komisije koju imenuje. Član 4. Općinsko vijeće ovlašćuje stručna komisija o davanju stručne ocjene o uslovima građenja na prostorima za koje nisu doneseni odgovarajući planovi utvrđeni u članu 3 ove Odluke. Član 5. Ukoliko u provedbi Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. dođe do potrebe angažiranja rezervnih površina, stručna služba za prostorno uređenje će utvrditi koji su to prostori i njihovu veličinu (minimalnu 1.0 ha) i nivo plana za realizaciju. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA KOJI SU OSTALI IZVAN GRANICA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, NA GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU ALI SUPROTNO NAMJENI

9 Strana 8. Članak 6. Član 6. Postojeći objekti koji su ostali izvan granica građevnog zemljišta, mogu se zadržati kao privremeni objekti do privođenja zemljišta utvrđenoj namjeni pod uvjetom: - da kao privremeni objekti ne ometaju provođenje Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. - da kao privremeni objekti svojom funkcijom ne zagađuju okolinu, - da kao privremeni objekti ne ometaju odvijanje prometa i korištenje resursa. Na privremenim objektima dozvoljeno je samo tekuće održavanje i radovi koji osiguravaju higijenske uvjete života. Članak 7. Postojeći objekti koji svojom namjenom ne odgovaraju namjeni površina utvrđenoj Urbanističkim planom gradskog središta Kiseljak g. mogu se trajno zadržati ukoliko zadovoljavaju slijedeće uvjete: - ako se namjena prostora uskladi sa namjenom površina Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. - ako se objekt uklapa u prostornu cjelinu i ambijent. Članak 8. Privremeno se mogu zadržati postojeći objekti koji se nalaze na građevnom zemljištu ali koji su suprotni njegovoj namjeni površina utvrđenoj Urbanističkim planom gradskog središta Kiseljak 2028.g. pod uvjetom: - da postojeći objekti ne ometaju korištenje prostora u okolini, - da se njihovim zadržavanjem ne ugrožava provođenje Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. - da postojeći objekti svojom funkcijom ne zagađuju sredinu, - da postojeći objekti ne ometaju odvijanje prometa i korištenja resursa. Postojeći objekti koji su ostali izvan granica građevinskog zemljišta, mogu se zadržati kao privremeni objekti do privođenja zemljišta utvrđenoj namjeni pod uslovom: - da kao privremeni objekti ne ometaju provođenje Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. - da kao privremeni objekti svojom funkcijom ne zagađuju okolinu, - da kao privremeni objekti ne ometaju odvijanje saobraćaja i korištenje resursa. Na privremenim objektima dozvoljeno je samo tekuće održavanje i radovi koji osiguravaju higijenske uslove života. Član 7. Postojeći objekti koji svojom namjenom ne odgovaraju namjeni površina utvrđenoj Urbanističkim planom gradskog središta Kiseljak g. mogu se trajno zadržati ukoliko zadovoljavaju slijedeće uslove: - ako se namjena prostora uskladi sa namjenom površina Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. - ako se objekat uklapa u prostornu cjelinu i ambijent. Član 8. Privremeno se mogu zadržati postojeći objekti koji se nalaze na građevinskom zemljištu ali koji su suprotni njegovoj namjeni površina utvrđenoj Urbanističkim planom gradskog središta Kiseljak 2028.g. pod uslovom: - da postojeći objekti ne ometaju korištenje prostora u okolini, - da se njihovim zadržavanjem ne ugrožava provođenje Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. - da postojeći objekti svojom funkcijom ne zagađuju sredinu, - da postojeći objekti ne ometaju odvijanje saobraćaja i korištenja resursa.

10 Strana 9. Članak 9. Član 9. Privremeno zadržavanje objekata na građevnom zemljištu, ali suprotno namjeni površina utvrđenoj Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. može se odobriti samo do privođenja zemljišta njegovoj namjeni. Članak 10. Na privremeno zadržanim postojećim objektima iz prethodnog članka vlasnici mogu obavljati radove tekućeg održavanja i radove koji osiguravaju higijenske uvjete života. UVJETI I NAČIN UREĐENJA GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA MINIMUM UREĐENJA GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA Članak 11. Uređenje građevnog zemljišta u granicama urbanog područja grada Kiseljaka vrši se prema Programu uređenja građevnog zemljišta. Program uređenja zemljišta iz prethodnog stavka vrši se na temelju Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g., regulacijskih planova i urbanističkih projekata. Članak 12. Pripremanje građevnog zemljišta za izgradnju obuhvaća: - pribavljanje građevnog zemljišta i rješavanje svih imovinsko-pravnih odnosa, - ispitivanje zemljišta (geološko, geomehaničko, seizmičko) i izrada odgovarajućih analiza i izvješća na temelju kojih se utvrđuju uvjeti izgradnje. - opremanje, odnosno uređenje građevnog zemljišta komunalnom infrastrukturom koja je potrebna za izgradnju i korištenje građevina i zahvata planiranih u planskim dokumentima. Privremeno zadržavanje objekata na građevinskom zemljištu, ali suprotno namjeni površina utvrđenoj Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. može se odobriti samo do privođenja zemljišta njegovoj namjeni. Član 10. Na privremeno zadržanim postojećim objektima iz prethodnog člana vlasnici mogu obavljati radove tekućeg održavanja i radove koji osiguravaju higijenske uslove života. USLOVI I NAČIN UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA MINIMUM UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Član 11. Uređenje građevinskog zemljišta u granicama urbanog područja grada Kiseljaka vrši se prema Programu uređenja građevinskog zemljišta. Program uređenja zemljišta iz prethodnog stava vrši se na osnovu Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g., regulacijskih planova i urbanističkih projekata. Član 12. Pripremanje građevinskog zemljišta za izgradnju obuhvata: - pribavljanje građevinskog zemljišta i rješavanje svih imovinsko-pravnih odnosa, - ispitivanje zemljišta (geološko, geomehaničko, seizmičko) i izrada odgovarajućih analiza i izvješća na osnovu kojih se utvrđuju uslovi izgradnje. - opremanje, odnosno uređenje građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom koja je potrebna za izgradnju i korištenje građevina i zahvata planiranih u planskim dokumentima.

11 Strana 10. Članak 13. Član 13. Izgradnja objekata može se odobriti samo na uređenom građevnom zemljištu. Izuzetno od odredbe iz prvog stavka ovog članka (izuzev na užem urbanom području) urbanistička suglasnost, odnosno lokacijska informacija za izgradnju građevine može se izdati i na neuređenom zemljištu, pod uvjetom da se njegovo uređenje izvrši u tijeku izgradnje, a najkasnije do tehničkog prijema građevine. Članak 14. U slučaju da za pojedina područja nije donesen Program uređenja građevnog zemljišta, kao minimum uređenja građevnog zemljišta utvrđuje se onaj obim u kome su izvedeni ili će se usporedno sa izgradnjom objekta izvesti radovi koji osiguravaju: - opskrbu vodom - odvodnja otpadnih voda - pješački i kolski pristup - priključak na elektroenergetsku mreži Izgradnja objekata može se odobriti samo na uređenom građevinskom zemljištu. Izuzetno od odredbe iz prvog stava ovog člana (osim na užem urbanom području) urbanistička saglasnost, odnosno lokacijska informacija za izgradnju građevine može se izdati i na neuređenom zemljištu, pod uslovom da se njegovo uređenje izvrši u toku izgradnje, a najkasnije do tehničkog prijema građevine. Član 14. U slučaju da za pojedina područja nije donesen Program uređenja građevinskog zemljišta, kao minimum uređenja građevinskog zemljišta utvrđuje se onaj obim u kome su izvedeni ili će se usporedno sa izgradnjom objekta izvesti radovi koji osiguravaju: - snabdijevanje vodom - odvodnja otpadnih voda - pješački i kolski pristup - priključak na elektroenergetsku mreži UVJETI ZA IZGRADNJU I KORIŠTENJE POJEDINAČNIH OBJEKATA ZA EVAKUACIJU OTPADNIH VODA (SEPTIČKIH JAMA ) Članak 15. Izgradnja i korištenje septičkih jama može se vršiti samo na području, gdje ne postoje uvjeti za priključenje na kanalizacijsku mrežu. Septičke jame moraju biti vodonepropusne. Njihovo dimenzioniranje vrši se prema veličini objekta i broju korisnika. Septičke jame moraju biti udaljene najmanje: - 5,0 m od prometnice - 10,0 m od vodotoka - 10,0 m od objekta - 5,0 m od granice susjedne parcele - 20,0 m od bunara Korisnik septičkih jama je dužan da se po izgradnji kanalizacijske mreže na nju priključi uz obvezu napuštanja i saniranja septičke jame. USLOVI ZA IZGRADNJU I KORIŠTENJE POJEDINAČNIH OBJEKATA ZA EVAKUACIJU OTPADNIH VODA (SEPTIČKIH JAMA ) Član 15. Izgradnja i korištenje septičkih jama može se vršiti samo na području, gdje ne postoje uslovi za priključenje na kanalizacijsku mrežu. Septičke jame moraju biti vodonepropusne. Njihovo dimenzioniranje vrši se prema veličini objekta i broju korisnika. Septičke jame moraju biti udaljene najmanje: - 5,0 m od prometnice - 10,0 m od vodotoka - 10,0 m od objekta - 5,0 m od granice susjedne parcele - 20,0 m od bunara Korisnik septičkih jama je dužan da se po izgradnji kanalizacijske mreže na nju priključi uz obavezu napuštanja i saniranja septičke jame.

12 Strana 11. UVJETI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA ZAŠTITNIM INFRASTRUKTURNIM ZONAMA I POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA USLOVI KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA NA ZAŠTITNIM INFRASTRUKTURNIM ZONAMA I POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Članak 16. Zaštitne zone i pojasevi podrazumijevaju: - zaštitne zone rezervoara i objekata u sklopu vodoopskrbe, - zaštitne pojaseve prometnica - zaštitne pojaseve vodovodne i kanalizacijske mreže - zaštitne zone elektroenergetske mreže. - zaštitni pojas plinovoda. Članak 17. Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom i zonama ne mogu se izgraditi objekti ili vršiti radovi suprotni svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas. Ukoliko takvi objekti postoje (a ne ometaju funkciju, zbog koje je utvrđen zaštitni pojas ili zona) dozvoljeno mu je samo tekuće održavanje (REŽIM ZABRANE IZGRADNJE). Ako objekt smeta funkciji zbog koje je utvrđen zaštitni pojas ili zona objekt se ruši. U zaštićenoj zoni ili pojasu infrastrukture izgradnja se može odobriti pod uvjetom da služi svrsi zaštite. Članak 18. Član 16. Zaštitne zone i pojasevi podrazumijevaju: - zaštitne zone rezervoara i objekata u sklopu vodosnabdijevanja, - zaštitne pojaseve saobraćajnica - zaštitne pojaseve vodovodne i kanalizacijske mreže - zaštitne zone elektroenergetske mreže. - zaštitni pojas plinovoda. Član 17. Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom i zonama ne mogu se izgraditi objekti ili vršiti radovi suprotni svrsi zbog koje je uspostavljen zaštitni pojas. Ukoliko takvi objekti postoje (a ne ometaju funkciju, zbog koje je utvrđen zaštitni pojas ili zona) dozvoljeno mu je samo tekuće održavanje (REŽIM ZABRANE IZGRADNJE). Ako objekt smeta funkciji zbog koje je utvrđen zaštitni pojas ili zona objekat se ruši. U zaštićenoj zoni ili pojasu infrastrukture izgradnja se može odobriti pod uslovom da služi svrsi zaštite. Član 18. Zaštitni pojas prometnice iznosi: - zaštitni pojas magistralne prometnice iznosi 2 x 10 m (izuzetno 2 x 5.0 m) ili prema građevnoj liniji, - zaštitni pojas regionalne prometnice regulira se prema građevnoj liniji obostrano, - za gradske prometnice zaštitni pojas iznosi m obostrano. U jako izgrađenim područjima zadržava se postojeće stanje uz obvezno osiguranje trokuta preglednosti na raskrižju. Zaštitni pojas saobraćajnice iznosi: - zaštitni pojas magistralne prometnice iznosi 2 x 10 m (izuzetno 2 x 5.0 m) ili prema građevinskoj liniji, - zaštitni pojas regionalne saobraćajnice reguliše se prema građevinskoj liniji obostrano, - za gradske saobraćajnice zaštitni pojas iznosi m obostrano. U jako izgrađenim područjima zadržava se postojeće stanje uz obavezno osiguranje trokuta preglednosti na raskršću.

13 Strana 12. Članak 19. Član 19. U zaštitnom pojasu prometnica mogu se izgraditi samo objekti koji su u funkciji odvijanja prometa, održavanja prometnica i pružanja usluga putnicima. Telefonske i telegrafske, zračne i kablovske linije, elektro vodovi (vodovi niskog napona, električni dalekovodi) postrojenja kanalizacije i vodoopskrbe, benzinske crpke mogu se graditi u zaštitnom pojasu prometnice samo uz prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog fonda za putove. Članak 20. Zaštitni pojasevi elektroenergetske mreže iznosi: - zaštitni pojas dalekovoda 400 KV iznosi 20.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas dalekovoda 220 KV iznosi 15.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas delekovoda 110 KV iznosi 10.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas dalekovoda 35 KV iznosi 5.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas dalekovoda 10 KV iznosi 2.5 m obostrano od osovine Napomena: Za vješanje krajnjih faznih vodiča podjednako su udaljene od granice zone sigurnosti. Članak 21. Zaštitni pojasevi mreže vodovoda i kanalizacije iznose: - za primarne vodovode 5.0 m obostrano od osovine voda, - za distribucijsku mrežu koja je položena izvan trupa prometnice 2.5 m obostrano od osovine voda. - za crpke - površina u radijusu od 5.0 m - za bunare i rezervoare - površina 7.5 x 7.5 m koja se tretira kao I zaštitna zona sukladno Zakonu o vodama. Za sve zatečene ili planirane objekte unutar urbanog područja grada Kiseljaka obvezan je U zaštitnom pojasu saobraćajnica mogu se izgraditi samo objekti koji su u funkciji odvijanja saobraćaja, održavanja saobraćajnica i pružanja usluga putnicima. Telefonske i telegrafske, zračne i kablovske linije, elektro vodovi (vodovi niskog napona, električni dalekovodi) postrojenja kanalizacije i vodoopskrbe, benzinske pumpe mogu se graditi u zaštitnom pojasu saobraćajnice samo uz prethodno pribavljene saglasnosti nadležnog fonda za puteve. Član 20. Zaštitni pojasevi elektroenergetske mreže iznosi: - zaštitni pojas dalekovoda 400 KV iznosi 20.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas dalekovoda 220 KV iznosi 15.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas delekovoda 110 KV iznosi 10.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas dalekovoda 35 KV iznosi 5.0 m obostrano od osovine - zaštitni pojas dalekovoda 10 KV iznosi 2.5 m obostrano od osovine Napomena: Za vješanje krajnjih faznih vodiča podjednako su udaljene od granice zone sigurnosti. Član 21. Zaštitni pojasevi mreže vodovoda i kanalizacije iznose: - za primarne vodovode 5.0 m obostrano od osovine voda, - za distribucijsku mrežu koja je položena izvan trupa saobraćajnice 2.5 m obostrano od osovine voda. - za pumpe- površina u radijusu od 5.0 m - za bunare i rezervoare - površina 7.5 x 7.5 m koja se tretira kao I zaštitna zona u skladu sa Zakonom o vodama. Za sve zatečene ili planirane objekte unutar urbanog područja grada Kiseljaka obavezan je

14 Strana 13. je priključak na kanalizacijsku i vodovodnu mrežu. Pravne osobe i građani stambenih i gospodarskih objekata (koji nisu priključeni na je priključak na kanalizacijsku i vodovodnu mrežu. Pravne osobe i građani stambenih i privrednih objekata (koji nisu priključeni na kanalizacijsku mrežu) dužni su izgraditi kanalizacijsku mrežu) dužni su izgraditi nepropusne septičke jame i na iste priključiti objekte, osigurati čišćenje septičkih jama prema potrebi (a najmanje jedan put godišnje) od strane specijalizirane pravne osobe. nepropusne septičke jame i na iste priključiti objekte, osigurati čišćenje septičkih jama prema potrebi (a najmanje jedan put godišnje) od strane specijalizirane pravne osobe. Zaštićena područja obuhvaćaju: - šumske površine - vodotoke - kulturno-povijesno naslijeđe Na zaštićenim područjima zabranjene su bilo kakve intervencije u prostoru suprotne odredbama Zakona o vodama i šumskogospodarskoj osnovi. Članak 21a. Zaštitni pojasevi plinovoda iznose: - za primarne vodove 5,0 m obostrano od osovine voda, -za distribucijsku mrežu koja je položena izvan trupa prometnice 2,5 m obostrano od osovine voda. Zaštićena područja obuhvaćaju: - šumske površine - vodotoke - kulturno-historijsko naslijeđe Na zaštićenim područjima zabranjene su bilo kakve intervencije u prostoru suprotne odredbama Zakona o vodama i šumskoprivrednoj osnovi. Član 21a. Zaštitni pojasevi plinovoda iznose: - za primarne vodove 5,0 m obostrano od osovine voda, -za distribucijsku mrežu koja je položena izvan trupa prometnice 2,5 m obostrano od osovine voda. VELIČINA GRAĐEVNE PARCELE PO ZONAMA INDIVIDUALNE STAMBENE IZGRADNJE Članak 22. Izgradnja na građevnom zemljištu može se odobriti samo na zemljištu podijeljenom na građevne parcele tako da svaki objekt bez obzira na namjenu dobije svoju građevnu parcelu. Na područjima na kojima je propisana izrada regulacijskog plana, parcelacija zemljišta se vrši sukladno planu parcelacije regulacijskog plana koja je njegov sastavni dio. Za područja na kojima nije utvrđena obveza izrade regulacijskog plana, veličina građevne parcele utvrđuje se u urbanističkoj suglasnosti sukladno odredbama ove Odluke. Članak 23. VELIČINA GRAĐEVINSKE PARCELE PO ZONAMA INDIVIDUALNE STAMBENE IZGRADNJE Član 22. Izgradnja na građevinskom zemljištu može se odobriti samo na zemljištu podijeljenom na građevinske parcele tako da svaki objekat bez obzira na namjenu dobije svoju građevinsku parcelu. Na područjima na kojima je propisana izrada regulacijskog plana, parcelacija zemljišta se vrši u skladu sa planom parcelacije regulacijskog plana koja je njegov sastavni dio. Za područja na kojima nije utvrđena obaveza izrade regulacijskog plana, veličina građevinske parcele utvrđuje se u urbanističkoj saglasnosti u skladu sa odredbama ove Odluke. Član 23.

15 Strana 14. Građevne parcele u zonama individualnog stanovanja mogu imati slijedeće minimalne i maksimalne vrijednosti: - za uže urbano područje od 300,0 m² do Građevinske parcele u zonama individualnog stanovanja mogu imati slijedeće minimalne i maksimalne vrijednosti: - za uže urbano područje od 300,0 m² do 500,0 m², za urbana područja (izvan užeg 500,0 m², za urbana područja (izvan užeg urbanog područja) od 500,0 m² do 700,0 m². Građevna parcela postojećeg objekta koja ima površinu veću od maksimalno dozvoljene iz prethodnog stavka treba da bude podijeljena. Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele urbanog područja) od 500,0 m² do 700,0 m². Građevinska parcela postojećeg objekta koja ima površinu veću od maksimalno dozvoljene iz prethodnog stava treba da bude podijeljena. Ukoliko postoji opasnost da dijeljenjem parcele dođe do formiranja parcela manjih od dođe do formiranja parcela manjih od minimalno dozvoljenih površina, izuzetno se može odobriti da građevna parcela postojećeg objekta ostane veća od maksimalno dozvoljene. minimalno dozvoljenih površina, izuzetno se može odobriti da građevinska parcela postojećeg objekta ostane veća od maksimalno dozvoljene. Članak 24. Parcelacija građevnog zemljišta mora biti izvršena sukladno odredbama Zakona o građevnom zemljištu. Građevno zemljište dijeli se na državno građevno zemljište i građevno zemljište u privatnoj svojini. Sukladno prethodnom stavku ovog članka dioba katastarskih parcela na temelju nasljeđivanja ili prijenosa prava svojine ne može biti pravni temelj za obrazovanje građevnih parcela na zemljištu na kojem postoji pravo svojine. Dioba građevnog zemljišta na građevne parcele mora biti provedena suglasno propisima i planiranju i uređenju prostora odnosno Odluke o provođenju Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. Članak 25. Građevne parcele trebaju se formirati na način da svojim oblikom omogućavaju formiranje urbane zone na način koji osigurava njezinu funkcionalnost i prostorni standard. Postojeću konfiguraciju terena treba parcele čestice/građevine (usmjeravanje oborinskih voda, stvaranje klizišta, smanjenje osvijetljenosti i dr.). Član 24. Parcelacija građevinskog zemljišta mora biti izvršena u skladu sa odredbama Zakona o građevinskom zemljištu. Građevinsko zemljište dijeli se na državno građevinsko zemljište i građevinsko zemljište u privatnoj svojini. U skladu sa prethodnim stavom ovog člana dioba katastarskih parcela na osnovu nasljeđivanja ili prijenosa prava svojine ne može biti pravni osnov za obrazovanje građevinskih parcela na zemljištu na kojem postoji pravo svojine. Dioba građevinskog zemljišta na građevinske parcele mora biti provedena saglasno pravilima i planiranju i uređenju prostora odnosno Odluke o provođenju Urbanističkog plana gradskog središta Kiseljak g. Član 25. Građevinske parcele trebaju se formirati na način da svojim oblikom omogućavaju formiranje urbane zone na način koji osigurava njezinu funkcionalnost i prostorni standard. Postojeću konfiguraciju terena treba parcele čestice/građevine (usmjeravanje padavinskih voda, stvaranje klizišta, smanjenje osvijetljenosti i dr.).

16 Strana 15. Građevna parcela mora imati pristupni put. Ako Građevinska parcela mora imati pristupni put. uvjeti terena ne omogućuju osiguranje Ako uslovi terena ne omogućuju osiguranje pristupnog puta, parcela se može izuzetno formirati sa samo pješačkim pristupom. pristupnog puta, parcela se može izuzetno formirati sa samo pješačkim pristupom. Članak 26. Građevna parcela objekata u zonama kolektivnog stanovanja uređuje se ovisno o predjelu u kojem se nalazi, s tim da najmanje 30% površine građevne čestice mora biti zelena površina. Ograde za objekte kolektivnog stanovanja oblikuju se niskom živicom visine do 1 m. Građevna parcela ovih objekata može biti i neograđena. Članak 27. U rezidencijalnim prostorima više stambenih građevina svaka nova građevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara koji se hortikulturno uređuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala. Član 26. Građevinska parcela objekata u zonama kolektivnog stanovanja uređuje se zavisno od predjela u kojem se nalazi, s tim da najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti zelena površina. Ograde za objekte kolektivnog stanovanja oblikuju se niskom živicom visine do 1 m. Građevinska parcela ovih objekata može biti i neograđena. Član 27. U rezidencijalnim prostorima više stambenih građevina svaka nova građevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara koji se hortikulturno uređuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala. Članak 28. Građevna parcela individualne građevine uređuje se u pravilu na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne pejzažne karakteristike uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala, s tim da najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao zelena površina. Okućnica se hortikulturno uređuje visokom i niskom vegetacijom. Ograde uz individualne građevine prema ulici se izrađuju, u pravilu, kombinacijom čvrstog materijala (metalna mreža ili rešetka, kamen, opeka) i živice ili prirodnog materijala - drvo, visine do najviše 1,5 m, dok između građevnih čestica ne mogu biti više od 1,8 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena ODSTOJANJE OBJEKTA KAO I Član 28. Građevinska parcela individualne građevine uređuje se u pravilu na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne pejzažne karakteristike uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala, s tim da najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti uređeno kao zelena površina. Okućnica se hortikulturno uređuje visokom i niskom vegetacijom. Ograde uz individualne građevine prema ulici se izrađuju, u pravilu, kombinacijom čvrstog materijala (metalna mreža ili rešetka, kamen, opeka) i živice ili prirodnog materijala - drvo, visine do najviše 1,5 m, dok između građevinskih čestica ne mogu biti više od 1,8 m, mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena ODSTOJANJE OBJEKTA KAO I

17 Strana 16. ODSTOJANJE OBJEKATA OD GRANICA SUSJEDNIH PARCELA U ZONAMA ZA ODSTOJANJE OBJEKATA OD GRANICA SUSJEDNIH PARCELA U ZONAMA ZA KOJE NIJE UTVRĐENA OBVEZA KOJE NIJE UTVRĐENA OBAVEZA DONOŠENJA REGULACIJSKOG PLANA DONOŠENJA REGULACIJSKOG PLANA Članak 29. Regulacijskom linijom utvrđuje se pojedinačna građevna parcela. Građevnom linijom utvrđuje se granična linija zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. Građevna linija utvrđuje se regulacijskim planom. Za područja za koja nije obveza donošenja regulacijskog plana, građevna linija se utvrđuje urbanističkom suglasnošću. Građevna linija označava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava zgrada, odnosno liniju koju njen najistureniji dio ne smije preći. Članak 30. Dogradnja postojećih individualnih stambenih i stambeno poslovnih objekata i izgradnja novih stambeno poslovnih objekata mora zadovoljiti slijedeće kriterije: - udaljenost građevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta planiranog objekta nema otvora na fasadi prema planiranom objektu. - udaljenost građevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj parceli postoji izgrađeni objekt koji u pravcu fronta izgrađenog objekta ima postojeće otvore pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema planiranom objektu. - udaljenost građevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na susjednoj parceli postoji izgrađeni objekt, koji u pravcu fronta izgrađenog objekta ima otvore soba na fasadi prema planiranom objektu. - Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine 60 x 60 cm. Član 29. Regulacijskom linijom utvrđuje se pojedinačna građevinska parcela. Građevinskom linijom utvrđuje se granična linija zgrade u odnosu na druge objekte od kojih mora biti odvojena zbog funkcionalnih, estetskih ili zaštitnih razloga. Građevinska linija utvrđuje se regulacijskim planom. Za područja za koja nije obaveza donošenja regulacijskog plana, građevinska linija se utvrđuje urbanističkom saglasnošću. Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi odnosno iskolčava zgrada, odnosno liniju koju njen najistureniji dio ne smije preći. Član 30. Dogradnja postojećih individualnih stambenih i stambeno poslovnih objekata i izgradnja novih stambeno poslovnih objekata mora zadovoljiti slijedeće kriterije: - udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 2,0 m ako objekt na susjednoj parceli u pravcu fronta planiranog objekta nema otvora na fasadi prema planiranom objektu. - udaljenost građevinske linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi 2,5 m ako na susjednoj parceli postoji izgrađeni objekt koji u pravcu fronta izgrađenog objekta ima postojeće otvore pomoćnih prostorija (sanitarija) na fasadi prema planiranom objektu. - udaljenost građevne linije od ivice susjedne parcele treba da iznosi minimalno 3,0 m ako na susjednoj parceli postoji izgrađeni objekt, koji u pravcu fronta izgrađenog objekta ima otvore soba na fasadi prema planiranom objektu. - Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine 60 x 60 cm.

18 Strana balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu se izgrađivati na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice. - balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu se izgrađivati na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevinske čestice. Izuzetno iz prethodnog stavka ovog članka građevne linije se mogu utvrditi i drugačije u starim intenzivno izgrađenim stambenim zonama sukladno postojećoj strukturi i ambijentalnim vrijednostima. Članak 31. Udaljenost objekta u zoni kolektivnog stanovanja utvrđuje se na temelju gustine nastanjenosti i spratnosti pod uvjetom da koeficijent izgrađenosti ne pređe vrijednost od 1.0, a procent izgrađenosti 50%. U zoni individualnog stanovanja koeficijent izgrađenosti treba da se kreće do 0.8, a procenti izgrađenosti od 50%. UVJETI IZGRADNJE GOSPODARSKIH I POMOĆNIH OBJEKATA U SKLOPU DOMAĆINSTVA Članak 32. Gospodarskim objektima smatraju se objekti za smještaj i skladištenje poljoprivrednih proizvoda, đubriva, sjemena, zaštitnih sredstava, zatim objekti za smještaj stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane i slično. Objekti navedeni u prvom stavku ovog članka ne mogu se izgrađivati u urbanom području grada Kiseljaka. Članak 33. Kao gospodarski objekti smatraju se i objekti za smještaj građevnih strojeva i mašina, traktora i poljoprivrednih mašina, kamiona i autobusa. Naprijed navedeni objekti (iz ovog članka) ne mogu se držati u sklopu stambeno poslovnih zona. Pri izradi regulacijskih planova gospodarskih zona treba predvidjeti prostor za smještaj naprijed navedenih gospodarskih objekata. Posebno iz prethodnog stava ovog člana građevinske linije se mogu utvrditi i drugačije u starim intenzivno izgrađenim stambenim zonama u skladu sa postojećom strukturom i ambijentalnim vrijednostima. Član 31. Udaljenost objekta u zoni kolektivnog stanovanja utvrđuje se na osnovu gustine nastanjenosti i spratnosti pod uslovom da koeficijent izgrađenosti ne pređe vrijednost od 1.0, a postotak izgrađenosti 50%. U zoni individualnog stanovanja koeficijent izgrađenosti treba da se kreće do 0.8, a postotci izgrađenosti od 50%. USLOVI IZGRADNJE PRIVREDNIH I POMOĆNIH OBJEKATA U SKLOPU DOMAĆINSTVA Član 32. Privrednim objektima smatraju se objekti za smještaj i skladištenje poljoprivrednih proizvoda, đubriva, sjemena, zaštitnih sredstava, zatim objekti za smještaj stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane i slično. Objekti navedeni u prvom stavu ovog člana ne mogu se izgrađivati u urbanom području grada Kiseljaka. Član 33. Kao privredni objekti smatraju se i objekti za smještaj građevinskih strojeva i mašina, traktora i poljoprivrednih mašina, kamiona i autobusa. Naprijed navedeni objekti (iz ovog člana) ne mogu se držati u sklopu stambeno poslovnih zona. Pri izradi regulacijskih planova privrednih zona treba predvidjeti prostor za smještaj naprijed navedenih privrednih objekata.

19 Strana 18. Članak 34. Član 34. Izgradnja pomoćnih objekta može se odobriti na građevnom zemljištu namijenjenom individualnoj izgradnji pod uvjetima utvrđenim ovom Odlukom. Pomoćni objekti (šupe, ljetne kuhinje, ostave, nadstrešnice) ni pod kojim uvjetima se ne mogu izgrađivati u granici užeg urbanog područja. Rubnim pojasom urbanog područja gdje je planirana stambena individualna izgradnja dozvoljena je izgradnja pomoćnih objekata. Izgradnja pomoćnih objekta odobrava se pod uvjetom da pomoćni objekti ne budu locirani na prostoru između stambenog objekta i ulice. Pomoćni objekti treba da su locirani iza stambenog objekta tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica. Članak 35. Izgradnja garaža u urbanom području Kiseljaka treba da se gradi u sklopu stambenog objekta ili ako je ista vezana na stambeni objekt i s njim čini građevnu cjelinu. ( po mogućnosti pod istim krovom da su stambeni objekti i garaže). Izgradnja garaža se može dozvoliti ako se locira uz garažu susjedne parcele i sa istom čini građevnu cjelinu. Članak 36. Izgradnja gospodarskih i pomoćnih objekata podliježe istom postupku odobrenja za izgradnju (urbanistička suglasnost/lokacijska informacija, odobrenje za izgradnju, odobrenje za upotrebu). Urbanističko- tehničke uvjete za izgradnju pomoćnih i gospodarskih objekata treba utvrditi u urbanističkoj suglasnosti, odnosno lokacijskoj informaciji. Članak 37. Postojeći privremeni pomoćni i gospodarski objekti zatečeni u urbanom području grada Kiseljaka koji nisu sukladni odredbama ove Odluke moraju se ukloniti u roku koji odredi Općinsko vijeće. Izgradnja pomoćnih objekta može se odobriti na građevinskom zemljištu namijenjenom individualnoj izgradnji pod uslovima utvrđenim ovom Odlukom. Pomoćni objekti (šupe, ljetne kuhinje, ostave, nadstrešnice) ni pod kojim uslovima se ne mogu izgrađivati u granici užeg urbanog područja. Rubnim pojasom urbanog područja gdje je planirana stambena individualna izgradnja dozvoljena je izgradnja pomoćnih objekata. Izgradnja pomoćnih objekta odobrava se pod uslovom da pomoćni objekti ne budu locirani na prostoru između stambenog objekta i ulice. Pomoćni objekti treba da su locirani iza stambenog objekta tako da nisu u vizuri pješaka sa ulica. Član 35. Izgradnja garaža u urbanom području Kiseljaka treba da se gradi u sklopu stambenog objekta ili ako je ista vezana na stambeni objekat i s njim čini građevinsku cjelinu (po mogućnosti pod istim krovom da su stambeni objekti i garaže). Izgradnja garaža se može dozvoliti ako se locira uz garažu susjedne parcele i sa istom čini građevinsku cjelinu. Član 36. Izgradnja privrednih i pomoćnih objekata podliježe istom postupku odobrenja za izgradnju (urbanistička saglasnost/lokacijska informacija, odobrenje za izgradnju, odobrenje za upotrebu). Urbanističko-tehničke uslove za izgradnju pomoćnih i privrednih objekata treba utvrditi u urbanističkoj saglasnosti, odnosno lokacijskoj informaciji. Član 37. Postojeći privremeni pomoćni i privredni objekti zatečeni u urbanom području grada Kiseljaka koji nisu u skladu sa odredbama ove Odluke moraju se ukloniti u roku koji odredi Općinsko vijeće.

20 Strana 19. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA NA PLANOM UTVRĐENIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM PODURČJIMA ODNOS PREMA POSTOJEĆIM OBJEKTIMA NA PLANOM UTVRĐENIM INFRASTRUKTURNIM POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM PODURČJIMA Članak 38. Postojeći objekti koji se nalaze na zaštićenim područjima i zaštićenim infrastrukturnim pojasevima i ugrožavaju zaštićeni objekt ili funkciju na zaštićenom području (zbog koje je utvrđena zaštita) bit će uklonjeni u roku koji odredi Općinsko vijeće. Članak 39. Postojeći objekti mogu se privremeno zadržati na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, ako ne ugrožavaju funkciju zbog koje je utvrđena zaštita. Postojeći objekti iz prvog stavka ovog članka mogu se zadržati do privođenja zemljišta konačnoj namjeni i na njima mogu se odobriti radovi tekućeg održavanja objekata i radovi s ciljem osiguranja temeljnih sanitarnih uvjeta života. ODNOS PREMA BESPRAVNO IZGRAĐENIM OBJEKTIMA Članak 40. Bespravno izgrađeni objekti smatraju se: - objekti koji su izgrađeni, dograđeni, nazidani ili rekonstruirani bez urbanističke suglasnosti(lokacijske informacije), odobrenja za izgradnju i odobrenja za upotrebu, - objekti i dijelovi objekata koji nisu izgrađeni prema investicijskoj-tehničkoj dokumentaciji na temelju koje je izdana urbanistička suglasnost (lokacijska informacija), odobrenje za izgradnju i odobrenja za upotrebu. Članak 41. Reguliranje statusa bespravno izgrađenih objekta može se izvršiti: - naknadnim izdvajanjem urbanističke suglasnosti i odobrenja za upotrebu, Član 38. Postojeći objekti koji se nalaze na zaštićenim područjima i zaštićenim infrastrukturnim pojasevima i ugrožavaju zaštićeni objekat ili funkciju na zaštićenom području (zbog koje je utvrđena zaštita) bit će uklonjeni u roku koji odredi Općinsko vijeće. Član 39. Postojeći objekti mogu se privremeno zadržati na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, ako ne ugrožavaju funkciju zbog koje je utvrđena zaštita. Postojeći objekti iz prvog stava ovog člana mogu se zadržati do privođenja zemljišta konačnoj namjeni i na njima mogu se odobriti radovi tekućeg održavanja objekata i radovi s ciljem osiguranja osnovnih sanitarnih uslova života. ODNOS PREMA BESPRAVNO IZGRAĐENIM OBJEKTIMA Član 40. Bespravno izgrađeni objekti smatraju se: - objekti koji su izgrađeni, dograđeni, nazidani ili rekonstruisani bez urbanističke saglasnosti (lokacijske informacije), odobrenja za izgradnju i odobrenja za upotrebu, - objekti i dijelovi objekata koji nisu izgrađeni prema investicijskoj-tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdana urbanistička saglasnost (lokacijska informacija), odobrenje za izgradnju i odobrenja za upotrebu. Član 41. Regulisanje statusa bespravno izgrađenih objekta može se izvršiti: - naknadnim izdvajanjem urbanističke saglasnosti i odobrenja za upotrebu,