Mješoviti migracijski tokovi u Republici Hrvatskoj - stanje, trendovi, izazovi 1. Mješovita migracijska kretanja određenje pojma Migracije kao stalan
|
|
- Сњежана Матић
- пре 5 година
- Прикази:
Транскрипт
1 Mješoviti migracijski tokovi u Republici Hrvatskoj - stanje, trendovi, izazovi 1. Mješovita migracijska kretanja određenje pojma Migracije kao stalan proces kretanja ljudi nalaze se u središtu političkog interesa u cijelom svijetu i predstavljaju globalni fenomen koji utječe na gotovo sve zemlje svijeta, bilo da se radi o zemljama podrijetla, tranzita ili odredišta migranata. Međunarodne migracije, uz zakonite ili slobodne migracije pojedinaca, uključuju i neregularne migracije, odnosno nedopuštene prelaske granica i nedopušteni boravak u drugoj državi te prisilne migracije, u okviru kojih osobe napuštaju svoje zemlje podrijetla pojedinačno, u strahu od progona, ili masovno, zbog rata, oružanog sukoba ili masovnog kršenja ljudskih prava. Takvi mješoviti migracijski tokovi obuhvaćaju različite kategorije osoba izbjeglice, tražitelje azila, ekonomske migrante, žrtve trgovanja ljudima - koje iz različitih razloga napuštaju svoje zemlje podrijetla, kreću se i prelaze državne granice bez odgovarajućih dokumenata i nezakonito ulaze u zemlje odredišta. Pritom, migranti mogu uslijed različitih okolnosti biti istodobno u različitim ulogama te prelaziti iz jedne uloge u drugu - ekonomski migrant može postati izbjeglicom sur place zbog promjena u zemlji podrijetla, odbijeni tražitelj azila koji u određenom roku ne napusti zemlju postaje nezakonitim migrantom, a žrtve trgovanja ljudima mogu pod određenim pretpostavkama dobiti i izbjeglički status. Također, u okviru migracijskih kretanja često migriraju i djece bez pratnje koja se zbog svojih specifičnosti svrstavaju u najranjiviju skupinu neregularnih migranata. 2. Hrvatska na putu mješovitih migracijskih tokova Republika Hrvatska je smještena na raskrižju putova za zemlje zapadne, srednje i istočne Europe i Sredozemlja. Graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom te Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica). Dužina državne granice Republike Hrvatske iznosi km, od čega je 1.369,5 km kopnene, 1.012,5 km riječne i 950 km morske granice, od čega je 875 km na granici s međunarodnim vodama. Republika Hrvatska nalazi se na tzv. balkanskoj ruti neregularnih migracija koja uključuje tranzit neregularnih migranata u pravcu Europske unije s ulaskom na grčko-turskoj granici preko Makedonije, Srbije i Hrvatske u Mađarsku i Sloveniju. Posljednjih godina upravo je ruta Makedonija-Srbija-Mađarska predstavljala jedan od najčešćih načina ulaska u Europsku uniju, no koordiniranim djelovanjem Srbije, Mađarske i Austrije i potpisivanjem Zajedničke tripartitne deklaracije o potrebnim koracima za efikasnu borbu protiv nezakonitih migracija u listopadu kao i pooštravanjem mađarske azilne politike, od studenog dolazi do 1
2 ponovne aktualizacije migracijske rute preko Hrvatske u Sloveniju. 1 Prema podacima Frontexa, u usporedbi s 2011., u najveći porast neregularnih migracija u okviru tzv. balkanske rute zabilježen je na hrvatsko-slovenskoj granici (+95%), s najvećim udjelom osoba podrijetlom iz Afganistana, te porastom broja državljana Sirije, Somalije i Alžira. 2 Tijekom neregularne migracije u Hrvatskoj su u porastu. U usporedbi s 2011., u kojoj je zabilježeno neregularnih prelazaka državne granice, u broj neregularnih prelazaka porastao je na 6.839, što iznosi povećanje od 78,8 %. U odnosu na zemlje podrijetla uhićenih migranata, u godini najviše je bilo državljana Afganistana (1.396) i Pakistana (294). U trend je nastavljen u odnosu na državljane Afganistana (1.618), dok drugu najveću skupinu čine državljani Somalije (874). Većinu neregularnih migranata čine muškarci. U porastu je i broj djece bez pratnje - u zabilježeno je 811, a od 1. siječnja do 30. lipnja djece. Djeca bez pratnje zbrinjavaju se u domovima za odgoj djece i mladeži čija je primarna funkcija tretman djece s poremećajima u ponašanju, stoga se uvjeti njihova boravka i smještaja u navedenim domovima ne mogu smatrati primjerenima ovoj skupini, a zbog specifičnosti i posebnih potreba takve djece. Tablica 1: neregularni prelasci državne granice po državljanstvu i mjestu zatjecanja Broj nezakonitih prelazaka Od državne granice ukupno Mjesto zatjecanja Državljanstvo zatečenih % žene granični u blizini u dubini prihvaćen od prijelaz granice teritorija policije druge države Afganistan , Albanija , Alžir , Bangladeš , BiH , Eritreja , Frontex, Western Balkans Annual Risk Analysis 2012, Warsaw, April 2012 ( pristupljeno ). 2 Frontex, Annual Risk Analysis 2012, 2
3 Kosovo , Maroko , Pakistan , Palestina , RH , Sirija , Somalija , Srbija , Tunis , Turska , Ostale , UKUPNO ,8% Izvor: MUP, 2012 U odnosu na točke ulaska i koridore preko hrvatskog teritorija, moguće je uočiti dvije rute: sjevernu, iz Srbije i Bosne i Hercegovine kroz kontinentalni dio RH te južnu, iz Crne Gore preko Dalmacije. Na sjevernoj ruti migranti ulaze u RH na području Policijske uprave vukovarsko srijemske, koja je u zabilježila najviše neregularnih prelazaka državne granice (1.172), s neznatnim porastom od 1,8% u (1.193). Druga važna točka ulaska je PU sisačko-moslavačka, koja također bilježi porast broja neregularnih prelazaka, s 332 u na 389 u (+17,2%). Također, značajno povećanje bilježe PU zagrebačka (561 u 2011., u 2012.), istarska (221 u 2011., 473 u 2012.) te primorsko-goranska (321 u 2011., u 2012.), teritorijalno smještenima na državnoj granici sa Slovenijom i preko kojih neregularni migranti pokušavaju ući u Europsku uniju. Na južnoj točki ulaska, u PU dubrovačko-neretvanskoj, također je zabilježen porast neregularnih prelazaka, s 306 u do 377 u (+23,2%). 3 Neregularne migracije u porastu su i preko teritorija susjednih zemalja. Tako je tijekom u Srbiji registrirano oko neregularnih migranata, dok su u razdoblju od 1. siječnja do 30. listopada prema stranim državljanima poduzete mjere zbog nezakonitog prelaska državne granice. 4 U Bosni i Hercegovini tijekom u nezakonitom tranzitiranju zatečena su 324 stranca, a u prvoj polovini njih Crna Gora u bilježi neregularna migranta. 6 3 MUP, Statistički pokazatelji za godinu, siječanj Grupa 484, Izazovi prisilnih migracija: drugi pogled na pitanja azila i readmisije, Beograd, Europska komisija, Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u godini, CQM(2012) Europska komisija, Izvještaj o napretku Crne Gore u godini, COM(2012) 600 final. 3
4 3. Mjere za smanjivanje neregularnih migracija u zakonodavstvu i praksi odabrana pitanja Budući da mješovita migracijska kretanja često obuhvaćaju i kretanje tražitelja azila, izbjeglica i ostalih ranjivih skupina osoba, takvim strancima potrebno je omogućiti pristup teritoriju. No, taj je pristup ograničen pravom država na kontrolu ulaska, boravka i protjerivanja stranih državljana na svojem teritoriju. U Hrvatskoj, kao i u drugim državama, koriste se različite mjere za ograničavanje pristupa teritoriju i odvraćanje stranaca od ulaska u zemlju: vizna politika, sankcioniranje prijevoznika zbog nezakonitog prijevoza stranaca, mreža imigracijskih i aerodromskih službenika za vezu, biometrijske i informacijske baze podataka, readmisijski sporazumi, prekogranična suradnja i zajedničke ophodnje na tzv. zelenoj granici, ograničavanje slobode kretanja stranaca i td. Sve navedene mjere kojima se kontrolira pristup teritoriju odnosno sprječavaju neregularne migracije u praksi ograničavaju i pristup osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita, odnosno služe kao sredstvo odvraćanja neregularnih migranata od tranzitiranja i dolaska u pojedinu zemlju. Migracijska politika RH za razdoblje godine donesena je u veljači (NN 27/13), a kako bi se osiguralo da migracijska kretanja u Republici Hrvatskoj budu u korist gospodarskog i socijalnog razvitka države i društva. Politikom se utvrđuju mjere u sljedećim područjima: vizna politika, statusna pitanja stranaca, stjecanje hrvatskog državljanstva, azil, integracijske politike, neregularne migracije i hrvatsko iseljeništvo. Temeljni propis kojim se uređuje pitanje migracija jest Zakon o strancima (NN 130/11; dalje: ZoS) koji je stupio na snagu 1. siječnja Izmjene i dopune ZoS-a očekuju se tijekom godine, između ostalog i radi usklađivanja s Direktivom o povratku 7, kojom se uređuje postupak vraćanja osoba koje nezakonito borave u Europskoj uniji u njihove zemlje podrijetla zbog toga što ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak na teritoriju država članica, bilo zato što su ušle nezakonito, ostale duže od vremena od onog navedenog u vizi ili dozvoli boravka ili zato što im je zahtjev za azil odbijen. a. Vizna politika Tradicionalno, vizna politika predstavlja najuobičajeniji način upravljanja migracijskim tokovima, koja s jedne strane treba onemogućiti ulazak u državu neželjenima, a s druge omogućiti ga onima poželjnima. 7 Directive 2008/115/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2008 on common standards and procedures in Member States for returning illegally staying third-country nationals, OJ L 348,
5 Vizna politika i vizni sustav RH uređen je uredbom Vlade (NN 54/12, 38/13) kojom su navedene države čiji državljani trebaju vizu za ulazak i boravak do 90 dana u RH, odnosno za prelazak preko državnog područja. Na negativnoj listi nalaze se sve zemlje iz kojih, na globalnoj razini, dolazi najveći broj tražitelja azila i izbjeglica, uključujući Afganistan, Irak, Somaliju, Kongo, Mianmar, Kolumbiju i Sudan. Uredbom su propisane i putne isprave potrebne za ulazak u RH te visina novčanih sredstava potrebna za uzdržavanje tijekom boravka. Nositelji putnih isprava za izbjeglice koju je izdala država potpisnica Konvencije o statusu izbjeglica iz trebaju vizu za ulazak i boravak u RH do 90 dana kao i za prelazak preko državnog područja, osim onih izdanih u državama članicama Europskog ekonomskog prostora, Andori, Monaku, San Marinu, SAD-u, Svetoj Stolici i Švicarskoj. Središnje državno tijelo za pitanje viza prema čl. 16. ZoS je ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove (dalje: MVPEI), a vize izdaje diplomatska misija, odnosno konzularni ured RH (dalje: DM/KU). Prema ZoS-u razlikuju se dvije vrste viza: zrakoplovno-tranzitna viza za jedan, dva ili više prolazaka kroz međunarodni tranzitni prostor zračne luke; i kratkotrajna viza za jedan, dva ili više ulazaka u RH koja se izdaje u svrhu tranzita ili boravka na području RH, s rokom valjanosti koji ne može biti dulji od pet godina (čl ). Iznimno, policijska postaja nadležna za kontrolu prelaska državne granice može izdati kratkotrajnu vizu za boravak do 15 dana, ako stranac nije bio u položaju unaprijed podnijeti zahtjev za izdavanje vize u DM/KU i priložio je, ako je potrebno, isprave kojima se dokazuju nepredviđeni i neodložni razlozi za ulazak u RH. Podnositelj zahtjeva za izdavanje vize prilaže dokumentaciju kojom dokazuje svrhu boravka, osigurani smještaj i sredstva za troškove uzdržavanja tijekom boravka i za povratak u matičnu državu ili za putovanje u treću državu, dokaz o sredstvu putovanja i namjeri povratka u državu iz koje dolazi ili u treću državu te odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje (čl. 15. Pravilnika o vizama, NN 7/13). Osnovni kriteriji za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje vize su sigurnosni aspekt, migracijska politika i sprječavanje nezakonitih migracija (čl. 27. Pravilnika o vizama). Prema čl. 31. ZoS-a odluka o odbijanju vize dostavlja se strancu na propisanom obrascu, a protiv takve odluke stranac ima pravo izjaviti žalbu putem nadležne DM/KU. O žalbi odlučuje Povjerenstvo za žalbe pri MVPEI-u. Hrvatska vizna politika usklađena je s onom Europske unije te ne sadrži posebne odredbe kojima bi se olakšavalo dobivanje vize za RH strancima kojima je potrebna međunarodna zaštita i, posljedično, olakšalo njihovo zakonito migriranje. 5
6 b. Ulazak stranaca u RH i odbijanje pristupa teritoriju Prema čl. 36. ZoS strancu se može odobriti ulazak u RH ako posjeduje valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice; posjeduje valjanu vizu ili valjano odobrenje boravka (ako je potrebno); opravda svrhu i uvjete ulaska i boravka te ako posjeduje sredstva za uzdržavanje za vrijeme boravka u RH i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu; nema zabranu ulaska i boravka u RH, odnosno ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Iznimno, strancu koji ne ispunjava navedene uvjete može se odobriti ulazak u RH na određenom graničnom prijelazu ako to zahtijevaju ozbiljni humanitarni razlozi, nacionalni interes ili međunarodne obveze RH. O odbijanju ulaska stranca odlučuje policijska postaja nadležna za kontrolu prelaska državne granice, a protiv odbijanja ulaska stranac ima pravo žalbe Povjerenstvu putem nadležne diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda RH, no žalba ne odgađa izvršenje. U ulazak u RH odbijen je za osoba (u ), od čega najviše državljanima Srbije (1.572) i Bosne i Hercegovine (4.454). 8 U praksi ne postoje podaci o tome jesu li među strancima koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak u zemlju i one osobe kojima je eventualno potrebna zaštita. U tom smislu, potrebno je nastaviti s edukacijom policijskih službenika nadležnih za nadzor državne granice, posebno u odnosu na prepoznavanje namjere za traženjem azila, odnosno o omogućavanju pristupa sustavu azila. Prema međunarodnim standardima, ulogu službenika granične policije treba ograničiti na osiguravanje neometanog pristupa tražitelja azila postupku i sprječavanje refoulementa. 9 c. Readmisijski sporazumi Republika Hrvatska je sklopila sporazume o predaji i prihvatu osoba (readmisijski sporazumi) s 27 zemalja. 10 Navedenim sporazumima države ugovornice obvezuju se na zahtjev druge ugovorne stranke prihvatiti na svoj teritorij državljanina treće države ili osobu bez državljanstva zatečene u neregularnom prelasku državne granice ili nezakonitom boravku ako je utvrđeno ili se osnovano pretpostavlja da je osoba u zemlju ušla izravno s teritorija te druge države. Ako je državljanin treće države ili osoba bez državljanstva uhićena u roku od 48 sati nakon neregularnog prelaska državne granice, primijenit će se skraćeni postupak 8 MUP, Statistički pokazatelji za godinu, siječanj UNHCR, Determination of Refugee Status, No. 8 (XXVIII) 1977, para. e)(i) 10 Sporazumi između o suradnji u predaji i prihvatu osoba kojih je boravak nezakonit sklopljeni su sa sljedećim državama: Albanija, Austrija, zemlje Beneluksa, BiH, Bugarska, Crna Gora, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Island, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Norveška, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švedska, Švicarska. 6
7 nadležna tijela druge država ugovornice preuzet će osobu bez formalnosti i odgode, pod uvjetom da se može dokazati da je osoba nezakonito prešla zajedničku državnu granicu. U tom slučaju će nadležno tijelo države moliteljice usmeno ili telefonom najaviti predaju osobe nadležnom tijelu zamoljene države, koje će odmah i bez odgode preuzeti osobe koje se vraćaju u skraćenom postupku, a najkasnije u roku od dvanaest sati od primitka najave. O predaji i prihvatu sastavlja se zapisnik. Obveza prihvata ne postoji ako se radi o državljanima trećih država ili osobama bez državljanstva kojima je država moliteljica pravomoćnom odlukom priznala status izbjeglice ili status osobe bez državljanstva, odnosno za koje je započela postupak priznavanja statusa izbjeglice, do donošenja konačne odluke. Isto tako, država primateljica može odbiti tranzit preko svojeg teritorija, između ostalog i ako osobi u odredišnoj državi ili drugoj državi tranzita prijeti mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje, kažnjavanje, smrtna kazna ili progon zbog rase, vjeroispovijesti, narodnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog uvjerenja, odnosno pokretanje kaznenog postupka ili izvršenje kaznenih sankcija, osim zbog neregularnog prelaska državne granice. 11 Postupak vraćanja iz RH u drugu državu je usporediv s navedenim postupkom. U godini broj osoba prihvaćenih od policije druge države je iznosio 949, a najviše vraćanja je bilo u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj (492) i zagrebačkoj (112), i to državljana Afganistana (231) i Alžira (104). Kroz readmisijski postupak ukupno je iz Hrvatske vraćeno osoba, najviše iz Afganistana (434) i Sirije (198). Većina stranaca vraćena je na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske (1.002) u Srbiju. U usporedbi s 2011., zabilježen je blagi porast - u kroz readmisijski postupak ukupno je iz Hrvatske vraćeno osoba, najviše iz Afganistana (803) i Pakistana (233). Većina stranaca vraćena je na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske (1.086) u Srbiju. Najviše vraćenih osoba iz inozemstva u RH je bilo u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj (124), a najviše državljana Afganistana (135) i Turske (100). 12 Uređenje predaje i prihvata osoba kojih je ulazak ili boravak nezakonit, ovdje prikazano na temelju readmisijskog sporazuma sa Srbijom, ne sadrži dovoljna jamstva da se osobe neće vraćati u zemlju potpisnicu sporazuma koja se ne može smatrati sigurnom zemljom. Primjerice, ako država u koju MUP RH vraća stranca ima sklopljen sporazum s Turskom koja je optirala za zemljopisno ograničenje na obveze preuzete Konvencijom o statusu izbjeglica iz (samo za osobe koje postanu izbjeglice uslijed događaja u Europi), to znači da bi stranci (potencijalni tražitelji azila) koje se vraća u Tursku mogli dalje biti vraćeni u zemlju u 11 V. tako Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o predaji i prihvatu osoba kojih je ulazak ili boravak nezakonit, NN: MU 1/ MUP, Statistički pokazatelji za godinu, siječanj 2013.; Statistički podaci za godinu, siječanj
8 kojoj im prijeti mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, odnosno proganjanje. Isto se odnosi i na prihvaćanje tranzita preko hrvatskog područja prema zemlji u kojoj postoji opasnost od proganjanja, budući da je odbijanje tranzita u takvom slučaju samo opcionalno. d. Suradnja sa susjednim zemljama Nadležna tijela Republike Hrvatske aktivno surađuju s tijelima susjednih zemalja, između ostalih i putem mješovitih ophodnji čija zadaće uključuju nadzor državne granice, sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela, prekršaja i povrede državne granice te razmjenu informacija, iskustava i drugih saznanja o stanju sigurnosti na zajedničkoj državnoj granici. U 2008., temeljem Sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o suradnji u nadzoru državne granice te potpisanim protokolom između graničnih policija MUPa RH i Ministarstva sigurnosti BiH, donesen je Zajednički plan o provođenju mješovitih ophodnji između Policijske uprave ličko-senjske i Terenskog ureda Zapad. Planom je određeno da mješovite ophodnje djeluju neposredno uz državnu granicu, a najdalje na udaljenosti do 10 kilometara od granične crte prema unutrašnjosti državnog područja. 13 U svibnju Srbija i Hrvatska potpisale su Protokol o mješovitim ophodnjama uz zajedničku državnu granicu, kojim su uvedene zajedničke ophodnje za nadzor granice dvije zemlje, u području od pet kilometara od državne granice. Prema Protokolu policije dviju zemalja zajedno će raditi i razmjenjivati informacije o sigurnosti u graničnom području, međusobno se pomagati u primjeni i tumačenju protokola, a planirana je i zajednička obuka ophodnji. 14 Potpisivanje sporazuma s Crnom Gorom očekuje se tijekom Iako se suradnja graničnih policija smatra pozitivnim iskorakom, potrebno je obratiti dodatnu pozornost na pitanje pristupa teritoriju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Naime, zajedničke ophodnje koje se provode na teritoriju susjedne zemlje mogu u praksi onemogućiti pristup hrvatskom teritoriju osobama koje su primijećene u pokušaju prelaska tzv. zelene granice, a potencijalne su izbjeglice, odnosno tražitelji azila ili žrtve trgovanja ljudima. Također, postavlja se pitanje zaštite maloljetnika i općenito ranjivih skupina osoba, a kojima bi trebalo omogućiti ulazak na teritorij
9 e. Ograničavanje slobode kretanja stranaca Prema ZoS-u razlikuje se pripremni i redovni smještaj u Prihvatni centar za strance u Ježevu (dalje: Centar). Pripremni smještaj može trajati do 3 mjeseca, a određuje se strancu radi osiguranja njegove nazočnosti u postupku donošenja rješenja o protjerivanju, ako predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost ili je osuđen zbog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti. Međutim, stranca se neće smjestiti u Centar ako se opravdano očekuje da se ista svrha može postići primjenom alternativnih mjera (polog putnih isprava, putnih dokumenata i putnih karata; polog određenih financijskih sredstava; zabrana napuštanja određene adrese smještaja ili javljanje u policijsku postaju u određeno vrijeme) (čl. 124., 136. st. 3.). Redovni smještaj u Centar odredit će se ako prisilno udaljenje nije moguće odmah izvršiti, a stranac (1) nije napustio Republiku Hrvatsku u roku koji mu je određen rješenjem o napuštanju; (2) nije mu određen rok za napuštanje jer je počinio kazneno djelo ili prekršaj s elementima nasilja, izrečena mu je bezuvjetna kazna zatvora, nezakonito je prešao ili pokušao prijeći državnu granicu; (3) postoji ozbiljna sumnja da se ne radi o maloljetnom strancu; te (4) radi utvrđivanja identiteta. I u ovim slučajevima stranca se neće smjestiti u Centar ako je moguće primijeniti već navedene alternativne mjere (čl st. 1-2) Redovni smještaj može trajati do 6 mjeseci, a može se iznimno produžiti za još najviše 12 mjeseci ako je stranac odbio dati osobne ili druge podatke i dokumente koji su potrebni za prisilno udaljenje ili je dao lažne podatke; ako je stranac na drugi način sprječavao ili odugovlačio prisilno udaljenje; ili se opravdano očekuje dostava putnih i drugih dokumenata potrebnih za prisilno udaljenje koji su zatraženi od nadležnih tijela druge države (čl st. 3.; 126.). Za vrijeme boravka u Centru strancu je osigurana hitna medicinska skrb i tri obroka dnevno, od kojih najmanje jedan mora biti topli obrok. Imaju pravo na boravak na svježem zraku najmanje dva sata dnevno u za to određenom prostoru u Centru. Stranci imaju pravo na slobodu vjeroispovijesti. 15 Po smještaju u Centar stranac ima pravo na jedan besplatni telefonski razgovor s diplomatskom misijom ili konzularnim uredom svoje zemlje te još jedan besplatan privatni telefonski razgovor u trajanju do 3 minute. Strancima se omogućuju posjete najmanje dva puta tjedno. Ako stranac posjeduje novčana sredstva, ista će mu biti privremeno oduzeta i pohranjena kod ovlaštenog službenika. Tijekom boravka u Centru stranac može koristiti privremeno oduzeta novčana sredstva, s time da kod sebe ne može imati iznos veći od 300 kuna. Trošak 15 V. MUP, Pravila boravka u Prihvatnom centru za strance, broj: /08 od 11. lipnja Nova pravila boravka donesena su u lipnju (NN 66/13). 9
10 boravka stranca u Centru iznosi 250 kuna po danu i snosi ih stranac osobno, a ako se radi o strancima koji su užoj rodbinskoj vezi, troškove snosi stranac koji posjeduje sredstva. 16 Novim ZoS-om uvedena je obveza povremenog preispitivanja odluka o ograničavanju slobode kretanja smještajem u Centar od strane upravnog suda. Naime, o otpuštanju stranca iz Centra, odnosno o produljenju smještaja, odlučuje upravni sud (čl st. 4. i 5.) koji će na temelju spisa predmeta u roku od 10 dana od dana njihove dostave odlučiti treba li stranca otpustiti iz centra. Potrebu produženja smještaja upravni sud će razmotriti na temelju usmene rasprave u roku od 15 dana od dana dostave spisa predmeta. Prema podacima Upravnog suda u Zagrebu, 17 tijekom Sud nije zaprimio tužbe u odnosu na smještaj stranca u Centru, a u 8 predmeta Sud je odlučivao o produženju smještaja stranca u Centru. U 7 predmeta produžen je smještaj stranca dok je u jednom predmetu stranac otpušten iz Centra. Ovakvo uređenje predstavlja značajan pomak u usklađivanju s međunarodnim i europskim standardima, međutim, potrebno je pratiti hoće li se ova obveza ostvarivati u praksi te kako će upravni sud odlučivati u ovakvim predmetima u pravcu potvrđivanja prakse MUP-a ili će pak razviti nove standarde zaštite stranaca lišenih slobode. Primjena alternativnih mjera, uvedenih novim ZoS-om, još uvijek je više iznimka nego pravilo prema podacima MUP-a alternativne mjere su tijekom određene u dva slučaja. U oba slučaja određena je obveza zabrane napuštanja adrese smještaja i obveza javljanja u policijsku postaju. Tijekom ukupno je 784 osoba bilo smješteno u Prihvatni centar za strance Ježevo, od čega najviše državljana Afganistana (158), Turske (118) i Kosova (89). Od ukupnog broja stranaca smještenih u Centar, njih 360 bili su tražitelji azila (smještenih na temelju Zakona o azilu ili Zakona o strancima). 18 Uz postojeći Centar u Ježevu, do kraja očekuje se otvaranje dva tranzitna prihvatna centra za strance u Trilju i Tovarniku. Također, u navedenom razdoblju planirano je i dovršenje objekta za smještaj djece i drugih ranjivih skupina neregularnih migranata, a u okviru Centra u Ježevu. Povećanjem broja neregularnih migranata koje nije moguće odmah udaljiti s hrvatskog teritorija raste i broj stranaca kojima je ograničena sloboda kretanja smještajem u Prihvatni centar za strance. Iako je lišavanje slobode u svrhu sprječavanja neovlaštenog ulaska u zemlju ili dok je tijeku postupak protjerivanja ili izručenja dopušteno, potrebno je voditi računa o trajanju takve mjere. Naime, prema praksi Europskog suda za ljudska 16 V. Rješenje o načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja, NN 86/08, 112/08. Strancu se mogu naplatiti i ostali troškovi (primjerice troškovi za izradu fotografija, troškovi liječenja i sl.) sukladno ispostavljenom računu. 17 poruka od 6. lipnja MUP, Statistički pokazatelji za godinu, siječanj
11 prava, lišavanje slobode iz čl. 5. st. 1. tč. f) Europske konvencije bit će opravdano toliko dugo dok se provodi postupak izručenja. Iz navedenog slijedi da, ako takav postupak nije vođen s dužnom pažnjom, pritvaranje se neće smatrati opravdanim. 19 Ako osoba ne posjeduje putne isprave niti se iste mogu ishoditi, lišavanje slobode se također ne bi smatralo opravdanim jer se ne može očekivati da će protjerivanje biti provedeno Izazovi U predstojećem razdoblju moguće je izdvojiti nekoliko izazova povezanih s mješovitim migracijskim kretanjima preko i na hrvatski teritorij, a odnose se na porast broja osoba koje se kreću u okviru mješovitih migracijskih tokova i s tim povezanu mogućnost uvođenja restriktivnijih mjera u upravljanje migracijskim kretanjima. Prema statističkim pokazateljima u i i aktualizaciji tzv. balkanske rute, moguće je očekivati da će u predstojećem razdoblju mješovita migracijska kretanja preko hrvatskog teritorija i dalje biti u porastu. U prilog navedenom govore i globalni pokazatelji o kriznim žarištima u svijetu koja generiraju migracijska kretanja - prema istraživanju Fonda za mir, 39 zemalja svijeta može se smatrati alarmantno nestabilnima, od kojih 13 iznimno nestabilnima (Somalija, Čad, Sudan, DR Kongo, Haiti, Zimbabve, Afganistan, Srednjoafrička Republika, Irak, Obala Bjelokosti, Gvineja, Pakistan, Jemen). 21 U tih 39 zemalja obitava 17,2% ukupnog svjetskog stanovništva, njih 1.2 milijarde, a predstavljaju zemlje podrijetla brojnih imigranata. Također, i politička zbivanja na sjeveru Afrike također generiraju velik broj neregularnih migranata, tražitelja azila i izbjeglica koji pokušavaju migrirati na područje Europske unije, a na putu kojih se nalazi i Republika Hrvatska. Moguće je očekivati da će se ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije izmijeniti migracijska konfiguracija regije, a RH iz tranzitne u zemlju destinaciju za sve veći broj neregularnih migranata i tražitelja azila. Povećanje broja neregularnih migranata i tražitelja azila u praksi može dovesti do restriktivnijeg tumačenja propisa, primjerice prilikom izdavanja viza, zaprječenja i ograničavanja ulaska u RH ili pak raširenom praksom ograničavanja slobode kretanja stranaca, odnosno nekorištenjem alternativnih mjera. Također, u migracijskoj politici Europske unije s kojom se usklađuje ona RH, vidljive su tendencije jačanja nadzora državnih granica i usmjerenost na učinkovito suzbijanje neregularnih migracija. Uvođenje restriktivnih mjera može biti potaknuto i posljedicama ekonomske krize u Hrvatskoj (restrikcije socijalnih 19 Quinn protiv Francuske, zahtjev br /91, presuda od 22. veljače 1995., para V. Ali protiv Švicarske, zahtjev br. 69/1997/853/1060, presuda od 5. kolovoza i S.D. protiv Grčke, zahtjev br /07, presuda od 11. lipnja V. Fund for Peace, Failed States Index, 11
12 programa, porast nezaposlenosti), kako u odnosu na ostvarivanje prava stranaca, tako i na stavove javnosti prema mješovitim migracijskim kretanjima. 12
Microsoft Word - PZ_466.doc
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O PREDAJI I PRIHVATU OSOBA KOJIH JE ULAZAK ILI BORAVAK NEZAKONIT, S KONAČNIM
ВишеMicrosoft Word - Zakon_o_strancima_2013.docx
ZAKON O STRANCIMA I. OPĆE ODREDBE 2 II. PUTNE ISPRAVE 4 III. VIZE 5 IV. ULAZAK I IZLAZAK STRANACA 10 V. BORAVAK STRANACA 12 VI. MJERE ZA OSIGURANJE POVRATKA 27 VII. ISPRAVE O DOKAZIVANJU IDENTITETA 36
ВишеРЕПУБЛИКА СРБИЈА ЗАШТИТНИК ГРАЂАНА 71 92/15 Б е о г р а д дел. бр датум: г. НАЦИОНАЛНИ МЕХАНИЗАМ ЗА ПРЕВЕНЦИЈУ ТОРТУРЕ ПРАЋЕЊЕ ПОСТУП
РЕПУБЛИКА СРБИЈА ЗАШТИТНИК ГРАЂАНА 71 92/15 Б е о г р а д дел. бр.36896 датум: 07.10.2015.г. НАЦИОНАЛНИ МЕХАНИЗАМ ЗА ПРЕВЕНЦИЈУ ТОРТУРЕ ПРАЋЕЊЕ ПОСТУПАЊА НАДЛЕЖНИХ ОРГАНА ПРЕМА ИЗБЕГЛИЦАМА И МИГРАНТИМА
Вишеzakon-o-strancima-nn _74-13
ZAKON O STRANCIMA (Urednički pročišćeni tekst, Narodne novine, broj 130/11 i 74/13) I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim se Zakonom propisuju uvjeti ulaska, kretanja i boravka, rad stranaca i uvjeti rada
ВишеDOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) I-VII I-VII 2018
DOLASCI I NOĆENJA DOMAĆIH I STRANIH TURISTA PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI ZA RAZDOBLJE SIJEČANJ - SRPANJ 2019./2018. (SVI KAPACITETI) Zemlja Dolasci Noćenja % Noćenja Dolasci Noćenja % Noćenja Dolasci Noćenja
ВишеMigracioni profil_BOS.PDF
Bosna i Hercegovina Ministarstvo sigurnosti Босна и Херцеговина Министарство безбједности Sektor za imigraciju MIGRACIONI PROFIL BOSNE I HERCEGOVINE za 2009. godinu Površina: 51.129 km 2 1.665 km 89 M
ВишеINFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI
INFORMATOR ZA STRANCE KOJI TRAŽE MEĐUNARODNU ZAŠTITU U CRNOJ GORI SADRŽAJ Šta je međunarodna zaštita?... 5 Kakav je postupak po zahtjevu za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori?... 6 Kako se podnosi zahtjev?...
ВишеVijeće Europske unije Bruxelles, 9. ožujka (OR. en) Međuinstitucijski predmet: 2015/0046 (NLE) 6884/15 VISA 56 COMEM 48 PRIJEDLOG Od: Datum prim
Vijeće Europske unije Bruxelles, 9. ožujka 2015. (OR. en) Međuinstitucijski predmet: 2015/0046 (NLE) 6884/15 VISA 56 COMEM 48 PRIJEDLOG Od: Datum primitka: 5. ožujka 2015. Za: Br. dok. Kom.: Predmet: Glavni
ВишеVijeće Europske unije Bruxelles, 24. travnja (OR. en) 8417/17 OJ CRP2 15 PRIVREMENI DNEVNI RED Predmet: sastanak ODBORA STALNIH PREDSTAVNI
Vijeće Europske unije Bruxelles, 24. travnja 2017. (OR. en) 8417/17 OJ CRP2 15 PRIVREMENI DNEVNI RED Predmet: 2625. sastanak ODBORA STALNIH PREDSTAVNIKA (dio 2.) Datum: 26. travnja 2017. Vrijeme: 10.00
ВишеHRVATSKI SABOR KLASA: /17-18/180 URBROJ: II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVA
HRVATSKI SABOR KLASA: 021-12/17-18/180 URBROJ: 65-17-04 II V ~NP*021-12/17-18/180*65-17-W*H3 Zagreb, 24. srpnja 2017. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGA SABORA Na temelju članka 143. stavka 2. Poslovnika
ВишеПРЕДЛОГ
З А К О Н О ПОТВРЂИВАЊУ СПОРАЗУМА ИЗМЕЂУ ВЛАДЕ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ И ВЛАДЕ РУСКЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ О УСЛОВИМА УЗАЈАМНИХ ПУТОВАЊА ДРЖАВЉАНА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ И ДРЖАВЉАНА РУСКЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ Члан 1. Потврђује се Споразум
ВишеЗ А К О Н О СТРАНЦИМА I. ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ Предмет закона Члан 1. Овим законом се уређују услови за улазак, кретање, боравак и враћање странаца, као и н
З А К О Н О СТРАНЦИМА I. ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ Предмет закона Члан 1. Овим законом се уређују услови за улазак, кретање, боравак и враћање странаца, као и надлежност и послови органа државне управе Републике
ВишеПреузето са Редакцијски пречишћен текст ЗАКОН о странцима "Службени гласник РС", бр. 24 од 26. марта 2018, 31 од 29.
Преузето са www.pravno-informacioni-sistem.rs Редакцијски пречишћен текст ЗАКОН о странцима "Службени гласник РС", бр. 24 од 26. марта 2018, 31 од 29. априла 2019. НАПОМЕНА ИЗДАВАЧА: Закон о изменама и
ВишеVLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBR
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O SURADNJI NA PODRUČJU OBRANE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zagreb, rujan 2010.
ВишеApr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 102/
Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 102/2 Podgorica, 31. avgust 2018. godine Prilikom korišćenja
ВишеHRVATSKA KOMORA
HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA Na temelju članka 15. i 26. Zakona o sestrinstvu ("Narodne novine" br. 121/03., 117/08 i 57/11),i članka 19. Statuta Hrvatske komore medicinskih sestara Vijeće Komore
ВишеApr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 Mar-19 Apr-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 96
Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 Mar-19 Apr-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 96 Podgorica, 31. maj 2019. godine Prilikom korišćenja
ВишеJul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 166/
Jul-17 Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 166/2 Podgorica, 30. novembar 2018. godine Prilikom korišćenja
ВишеAvg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 183/
Avg-17 Sep-17 Okt-17 Nov-17 Dec-17 Jan-18 Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 183/2 Podgorica, 28. decembar 2018. godine Prilikom korišćenja
ВишеЗАКОН
ЗАКОН О ДРЖАВНИМ СТАНОВИМА НА КОЈИМА НЕ ПОСТОЈИ СТАНАРСКО ПРАВО I ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ Члан 1. (1) Овим законом утвђују се услови и поступак враћања станова у државној својини на којима не постоји станарско
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2018. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Hrvatska poljoprivredna agencija Poljana Križevačka 185, 48260 Križevci Broj telefona: (+385
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/ оd 7. veljače o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i
L 7/ 8..9. PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 9/8 оd 7. veljače 9. o utvrđivanju tehničkih informacija za izračun tehničkih pričuva i osnovnih vlastitih sredstava za potrebe izvješćivanja s referentnim datumima
ВишеFeb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 52
Feb-18 Mar-18 Apr-18 Maj-18 Jun-18 Jul-18 Avg-18 Sep-18 Okt-18 Nov-18 Dec-18 Jan-19 Feb-19 CRNA GORA UPRAVA ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 52 Podgorica, 29. mart 2019. godine Prilikom korišćenja
ВишеZakon o strancima
Zakon o strancima Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 56/2014, 28/2015 i 16/2016. I. OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona Član 1 Ovim zakonom uređuju se uslovi za ulazak, izlazak, kretanje, boravak
ВишеMaj-16 Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 120
Maj-16 Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 120 Podgorica, 30. jun 2017. godine Prilikom korišćenja
ВишеJul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 158
Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 Jul-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 158 Podgorica, 31. avgust 2017. godine Prilikom korišćenja
ВишеJun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 137
Jun-16 Jul-16 Avg-16 Sep-16 Okt-16 Nov-16 Dec-16 Jan-17 Feb-17 Mar-17 Apr-17 Maj-17 Jun-17 CRNA GORA ZAVOD ZA STATISTIKU S A O P Š T E NJ E Broj: 137 Podgorica, 31. jul 2017. godine Prilikom korišćenja
ВишеHRVATSKI SUSTAV AZILA U 2014
Hrvatski pravni centar Hebrangova 21 10000 Zagreb tel 385 1 4873 965 fax 385 1 4835 013 e-mail: hpc@hpc.hr HRVATSKI SUSTAV AZILA U 2016. - NACIONALNI IZVJEŠTAJ - Sadržaj 1. Uvodno 2. Javne politike i zakonodavstvo
ВишеSlajd 1
PREVENTIVNE MJERE I SIGURNOST U TURIZMU PU LIČKO-SENJSKA 31. ožujka 2016. godine 1 PREVENCIJA Projekt osnivanja Vijeća za prevenciju pokrenut je u Republici Hrvatskoj 2003. g., te je do kraja 2015.g. u
Више1354. Na osnovu Člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O STRANCIMA Proglašavam Zakon o strancima, koji je donijela Skupšt
1354. Na osnovu Člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O STRANCIMA Proglašavam Zakon o strancima, koji je donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na četvrtoj sjednici drugog
ВишеMicrosoft Word - Poziv na dostavu ponuda
OSNOVNA ŠKOLA BLATO M B 3 0 8 0 7 9 0 1. Ulica br 25/2 TEL/ FAX 020 851 233 20 271 Blato, p.p. 34 020 851 333 e - mail os-blato@du.ht.hr ž.r. 2330003 1100059533 os-blato@os-blato.skole.hr REPUBLIKA HRVATSKA
Више17 Turizam 247 Statistički ljetopis Grada Zagreba / TURIZAM
17 Turizam 247 Statistički ljetopis Grada Zagreba METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvor i način prikupljanja podataka Podaci o broju dolazaka i noćenja turista prikupljaju se Mjesečnim izvještajem o dolascima
ВишеMicrosoft Word - HR Zakon o pravobranitelju za djecu_Ombudsman for children Act
EU-projekt: Podrška Pravosudnoj akademiji: Razvoj sustava obuke za buduće suce i državne odvjetnike EU-project: Support to the Judicial Academy: Developing a training system for future judges and prosecutors
ВишеPowerPoint Presentation
PROF.DR JASMINKA GRADAŠČEVIĆ-SIJERČIĆ RAD NA TEMELJU GODIŠNJE KVOTE DOZVOLA ZA R A D S T R A N A C A I R A D I Z V A N G O D I Š N J I H KVOTA S POSEBNIM OSVRTOM NA ZAKONODAVSTVO BIH S A R A J E V O, 1
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 15. veljače TURIZAM PROSINA
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 15. veljače 2019. TURIZAM PROSINAC 2018. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеStudentski zbor Sveučilišta u Mostaru Priručnik za studente strane državljane Sveučilišta u Mostaru Barbara Mijatović Mostar, veljača 2018.
Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru Priručnik za studente strane državljane Sveučilišta u Mostaru Barbara Mijatović Mostar, veljača 2018. SADRŽAJ PREDGOVOR 4 Privremeni boravak u BiH.. 5 Opći uvjeti
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 217. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Put Duilova 11 (p.p. 288), 21 Split Broj telefona:
ВишеLEGALNIM IMIGRANTIMA OLKŠAN BORAVAK I RAD
HGK Sektor za trgovinu, Četrnaesti forum poslovanja nekretninama 130 ŽARKO KATIĆ, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstvo unutarnjih poslova LEGALNIM IMIGRANTIMA OLKŠAN BORAVAK
ВишеODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/ od listopada o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/ o mjerama ograničavanja protiv Demokra
11.10.2017. L 261/17 ODLUKE ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/1838 od 10. listopada 2017. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
ВишеР е п у б л и к а С р б и ј а
РЕПУБЛИКА СРБИЈА МИНИСТАРСТВО ФИНАНСИЈА Управа царина Сектор за царинске поступке и процедуре 148-04-030-16-6/2/2017 10.02.2017. године Б е о г р а д Ц А Р И Н А Р Н И Ц А СВИМ ПРЕДМЕТ: Обавештење о контигентима
ВишеMergedFile
PRILOG I "Izvornik" PONUDBENI LIST 1. NAZIV I SJEDIŠTE NARUČITELJA: GRAD RIJEKA, 51000 Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, Predmet nabave: Uređenje staze uz šljunčanu plažicu istočno na plaži Igralište
ВишеMicrosoft Word - Prihvatiliste za strance..docx
РЕПУБЛИКА СРБИЈА ЗАШТИТНИК ГРАЂАНА 71 84/14 Б е о г р а д дел. бр. 35449 датум: 02. 12. 2014. НАЦИОНАЛНИ МЕХАНИЗАМ ЗА ПРЕВЕНЦИЈУ ТОРТУРЕ ПРАЋЕЊЕ СПРОВОЂЕЊА ПРЕПОРУКА НПМ ЗА УНАПРЕЂЕЊЕ ПОСТУПАЊА ПРЕМА НЕРЕГУЛАРНИМ
ВишеPREDLOG ZAKON O IZMENI ZAKONA O JAVNOM REDU I MIRU Član 1. U Zakonu o javnom redu i miru ( Sl. Glasnik RS broj 6/16) naziv iznad člana i član 22. briš
PREDLOG ZAKON O IZMENI ZAKONA O JAVNOM REDU I MIRU Član 1. U Zakonu o javnom redu i miru ( Sl. Glasnik RS broj 616) naziv iznad člana i član 22. brišu se. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od
ВишеEU Criminal Law and Justice
Jačanje kapaciteta za sprovođenje prava Evropske unije Program tehničke pomoći Luksemburga Srbiji Pravosudna akademije Republike Srbije Krivično pravo i pravosuđe EU Gostujući predavač Gabriela Ivan-Cucu,
ВишеEUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni ko
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 21.11.2013. C(2013) 8101 final KOMUNIKACIJA KOMISIJE Ažuriranje podataka radi izračuna paušalne svote i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu u postupcima zbog povrede
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 216. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Turistička zajednica Općine Brela Trg Alojzija Stepinca b.b., 21322 Brela Broj telefona: (+385
ВишеHRVATSKI SABOR Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 1605 ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA Pro
HRVATSKI SABOR Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim 1605 ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima,
ВишеEUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, COM(2015) 451 final 2015/0209 (NLE) Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne
EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, 9.9.2015. COM(2015) 451 final 2015/0209 (NLE) Prijedlog ODLUKE VIJEĆA o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije, Grčke i Mađarske HR HR OBRAZLOŽENJE
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA PRIOPĆENJE 19. kolovoz Odjel za statistiku TURIZAM LIPANJ
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA PRIOPĆENJE 19. kolovoz 2019. Odjel za statistiku TURIZAM LIPANJ 2019. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеFrontex stiže na granicu BiH i Hrvatske
Timovi Europske granične i obalne straže (FRONTEX) uskoro stižu na granicu BiH i Hrvatske zbog pritiska migranata, najavio je četvrtak u Strasbourgu europski povjerenik Vytenis Pouilas Andriukaitis, ali
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 30. ožujka TURIZAM SIJEČANJ
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Odjel za statistiku PRIOPĆENJE 30. ožujka 2018. TURIZAM SIJEČANJ 2018. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеHRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA TURISTIČKOG PROMETA - ožujak
HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA TURISTIČKOG PROMETA - ožujak 2019. - Sadržaj: Ožujak 2019... 2 Ukupni pokazatelji... 2 Rezultati prema vrstama smještajnih kapaciteta/objekata...
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 218. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje Zagorska 16, 1 Zagreb Broj telefona: (+385 1) 3643
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja Matije Gupca 2, 44250 Petrinja Broj telefona: (+385
Више19
19. siječnja 2007. IZVJEŠĆE O ANALITIČKOM PREGLEDU HRVATSKA Poglavlje 2. Sloboda kretanja radnika Datumi sastanaka tijekom analitičkog pregleda Eksplanatorni sastanak: 19. srpnja 2006. Bilateralni sastanak:
ВишеMicrosoft Word - ZAPISNIK O PREGLEDU.docx
Opća bolnica Nova Gradiška Strossmayerova 17A 35400 Nova Gradiška centrala tel: 035 217-900 Ured ravnatelja: telfax: 035 364-361 P.P. 46 www.bolnicang.hr e-mail: bolnicang@bolnicang.hr OIB: 71630358814
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA PRIOPĆENJE 29. ožujka Odjel za statistiku TURIZAM SIJEČANJ
REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA PRIOPĆENJE 29. ožujka 2019. Odjel za statistiku TURIZAM SIJEČANJ 2019. 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA Lančani indeksi
ВишеIZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD DO TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NINA Nin, siječanj/veljača 2017.
IZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD 01. 01. 2016. DO 31. 12. 2016. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NINA Nin, siječanj/veljača 2017. Naziv izvještaja: Smještajni kapaciteti TZG NINA Razdoblje: 01.01.2016.
ВишеSlajd 1
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU SLUŽBA ZA MEĐUNARODNU I MEĐUSVEUČILIŠNU SURADNJU ERASMUS+ INDIVIDUALNA MOBILNOST STUDENATA u akademskoj godini 2018./2019. Martina Šuto, prof. Dario Ferić,
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Osijek IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI JAV
REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Područni ured Osijek IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ PROVJERI PROVEDBE DANIH PREPORUKA ZA REVIZIJU UČINKOVITOSTI JAVNE NABAVE U DRUŠTVU HEP-PLIN D.O.O., OSIJEK Osijek,
ВишеMicrosoft Word - Azil PU Vranje.docx
РЕПУБЛИКА СРБИЈА ЗАШТИТНИК ГРАЂАНА 71 46/14 Б е о г р а д дел. бр. 25014 датум: 29.8.2014. г. НАЦИОНАЛНИ МЕХАНИЗАМ ЗА ПРЕВЕНЦИЈУ ТОРТУРЕ ПРАЋЕЊЕ СПРОВОЂЕЊА ПРЕПОРУКА НПМ ЗА УНАПРЕЂЕЊЕ ПОСТУПАЊА ПРЕМА НЕРЕГУЛАРНИМ
ВишеIZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD DO GRAD NIN Nin, siječanj/veljača 2017.
IZVJEŠĆE O TURISTIČKOM PROMETU U RAZDOBLJU OD 01. 01. 2016. DO 31. 12. 2016. GRAD NIN Nin, siječanj/veljača 2017. Naziv izvještaja: Smještajni kapaciteti GRAD NIN Razdoblje: 01.01.2016. - 31.12.2016. Objekt
ВишеPowerPoint Presentation
Propisi iz područja geodetske djelatnosti i upravnog postupanja prof. dr. sc. Dario Đerđa Pravni fakultet u Rijeci Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije Upravno postupanje javno pravo privatno
ВишеREPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TROGIR GRADONAČELNIK Temeljem članaka 2. i 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narod
REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TROGIR GRADONAČELNIK Temeljem članaka 2. i 48. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97, 107/07 i 94/13), članaka 1. i
ВишеP1 PCM2
Europska unija Zajedno do fondova EU Stručno znanstveni skup PERSPEKTIVE RAZVOJA ŽUPANJSKE (HR) I ORAŠKE (BIH) POSAVINE Financijska sredstva Ministarstva i EU fondova raspoloživa Slavoniji i ovom kraju
ВишеMicrosoft Word - Pravilnik o obrazovanju-sl. glasnik.doc
Godina XII Utorak, 19. augusta/kolovoza 2008. godine Broj/Broj 67 Godina XII Utorak, 19. avgusta 2008. godine Na osnovu člana 4. i 12, stav (1), tačka 10. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave
ВишеEAC EN-TRA-00 (FR)
Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA EACEA/13/2019 Inicijativa Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a Tehnička pomoć za organizacije pošiljateljice
ВишеAM_Ple_NonLegReport
8.2.2017 A8-0026/9 Amandman 9 o Bosni i Hercegovini za 2016. Stavak 1. 1. pozdravlja činjenicu da Vijeće razmatra zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u kao i podnošenje upitnika i sa zanimanjem
ВишеPOZIV ZA DOSTAVU PONUDE: Usluga izrade studije povij. razvoja trga CIMITER sa priključnim ulicama sa valoriz. arh. i urban. značajki, arh. snimka i id
REPUBLIKA HRVATSKA LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA G R A D S E NJ KLASA: 406-01/19-01/107 URBROJ: 2125-03/03/15-19-03 Senj, 18. srpnja 2019. g. POZIV ZA DOSTAVU PONUDE Sukladno članku 15. Zakona o javnoj nabavi
ВишеPravo na azil u Republici Srbiji 2018.indd
Biblioteka Izveštaji 32 Biblioteka Izveštaji PRAVO NA AZIL U REPUBLICI SRBIJI 2018 Izdavač Beogradski centar za ljudska prava Kneza Miloša 4, Beograd Tel./fax: (011) 3085 328 e-mail: bgcentar@bgcentar.org.rs
Више0BZAKON 1BO ZAŠTITI GRAĐANA SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE NA RADU U INOSTRANSTVU ("Sl. list SRJ", br. 24/98 i "Sl. glasnik RS", br. 101/ dr. zak
0BZAKON 1BO ZAŠTITI GRAĐANA SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE NA RADU U INOSTRANSTVU ("Sl. list SRJ", br. 24/98 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 36/2009 - dr. zakon) Član 1 Ovim zakonom uređuju
Више(NAZIV TVRTKE) (ADRESA) (MJESTO) UR.BROJ: R6-7062/16. U Osijeku, 02. svibnja PREDMET: Poziv za dostavu ponude u postupku nabave MONITORI ZA POTR
(NAZIV TVRTKE) (ADRESA) (MJESTO) UR.BROJ: R6-7062/16. U Osijeku, 02. svibnja 2016. PREDMET: Poziv za dostavu ponude u postupku nabave MONITORI ZA POTREBE KBC-a OSIJEK, evidencijski broj nabave B-3/16 Poštovani,
ВишеPowerPoint Presentation
II. Znanstveni forum: Kako potaknuti regionalni ekonomski rast i razvoj u RH? Osijek, 26.09.2016. I. Pozvano predavanje: Ekonomska (ne)razvijenost RH i regionalni izazovi I. Panel: Uloga makroekonomske
ВишеNa osnovu tače 7
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU VODIČ ZA PRISTUP INFORMACIJAMA Decembar 2013.godine Na osnovu člana 20. Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji
ВишеEUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKO
EUROPSKA KOMISIJA Strasbourg, 25.10.2016. COM(2016) 710 final ANNEX 2 PRILOG KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Program rada
ВишеIva Augustinović i Nikola Cherchi
Iva Augustinović i Nikola Cherchi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 41/18) na snazi od 12.V.2018. Z. o inspekciji cestovnog prometa i cesta (NN 22/14) Z. o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,
ВишеAM_Ple_LegConsolidated
29.5.2017 A8-0028/1 Amandman 1 Claude Moraes u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Izvješće Sylvia-Yvonne Kaufmann Jedinstveni obrazac za vize COM(2015)0303 C8-0164/2015 2015/0134(COD)
ВишеNa osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/0
Na osnovu člana 19. stav (1) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i člana 20a. stav (3) Zakona o radu ("Službene novine
ВишеPROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/ оd srpnja o utvrđivanju gornjih granica proračuna za primjenjivih na
15.7.2017. L 184/5 PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1272 оd 14. srpnja 2017. o utvrđivanju gornjih granica proračuna za 2017. primjenjivih na određene programe izravne potpore predviđene Uredbom (EU)
ВишеVijeće Europske unije Bruxelles, 22. svibnja (OR. en) 9223/19 ADD 1 LIMITE PV CONS 22 RELEX 490 NACRT ZAPISNIKA VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Vanjski p
Vijeće Europske unije Bruxelles, 22. svibnja 2019. (OR. en) 9223/19 ADD 1 LIMITE PV CONS 22 RELEX 490 NACRT ZAPISNIKA VIJEĆE EUROPSKE UNIJE (Vanjski poslovi) 13. i 14. svibnja 2019. 9223/19 ADD 1 iml/lr/dh
ВишеAnnex III GA Mono 2016
PRILOG III. FINANCIJSKA I UGOVORNA PRAVILA I. PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PRORAČUNSKE KATEGORIJE NA TEMELJU JEDINIČNIH DOPRINOSA I.1. Uvjeti prihvatljivosti jediničnih doprinosa Ako se bespovratna sredstva
ВишеIZMJENA POZIVA NA DOSTAVU PONUDE NABAVA RADOVA Soboslikarski radovi Evidencijski broj: N-22/2019 1
IZMJENA POZIVA NA DOSTAVU PONUDE NABAVA RADOVA Soboslikarski radovi Evidencijski broj: N-22/2019 1 KLASA: 372-02/19-02/0002 URBROJ: 343-0602/01-19-010 Zagreb, 19. veljače 2019. godine OPĆI PODACI Naručitelj:
ВишеOPĆI UVJETI PROGRAMA DACIA POMOĆ NA CESTI 1 1. UVJETI I TRAJANJE UGOVORA O PROGRAMU DACIA POMOĆ NA CESTI Ugovor o programu DACIA POMOĆ na cesti mogu u
OPĆI UVJETI PROGRAMA DACIA POMOĆ NA CESTI 1 1. UVJETI I TRAJANJE UGOVORA O PROGRAMU DACIA POMOĆ NA CESTI Ugovor o programu DACIA POMOĆ na cesti mogu ugovoriti vlasnici vozila koja su starija od 2 godine.
Више7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Ponuđeni odgovori Muško Žensko Drugog roda Ne želim odgovoriti P
7. ciklus Dijaloga E-a s mladima Primjer upitnika 1. dio: Osnovna pitanja P1: Vi ste Muško Žensko Drugog roda P2: Rođen/a sam godine... Otvoreno pitanje P3 Smatrate li se P3a pripadnikom etničke manjine.
ВишеMicrosoft Word - LEKT_INFORMACIJE ZA NAUTIČARE HR.docx
INFORMACIJE ZA NAUTIČARE 1. ULAZAK I BORAVAK STRANIH BRODICA I JAHTI NAMIJENJENIH ZA SPORT I RAZONODU U HRVATSKOJ 1.1. ULAZAK S MORA Zapovjednik plovila koje uplovljava u Hrvatsku morskim putem dužan je
ВишеGodišnje izvješće
Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 217. godinu OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI HŽ Infrastruktura d.o.o. Antuna Mihanovića 12, 1 Zagreb Broj telefona: (+385 1) 3783 33 Broj
ВишеRepublika Hrvatska Centar za socijalnu skrb Rijeka Klasa: /19-02/8 Ur.broj: / Rijeka, 03. lipnja 2019.g. POZIV NA DOSTAVU PONUD
Republika Hrvatska Centar za socijalnu skrb Rijeka Klasa: 406-01/19-02/8 Ur.broj: 2170-20-02/14-19-8 Rijeka, 03. lipnja 2019.g. POZIV NA DOSTAVU PONUDA PREDMET NABAVE: Usluga provođenja postupaka javne
ВишеPravilnik o uvjetima i načinu povrata plaćene trošarine na dizelsko gorivo za pogon strojeva za pripremu površina u razminiranju NN 1/20
NN 1/2019 (2.1.2019.), Pravilnik o uvjetima i načinu povrata plaćene trošarine na dizelsko gorivo za pogon strojeva za pripremu površina u razminiranju MINISTARSTVO FINANCIJA Na temelju članka 106. stavka
ВишеEkskluzivne snimke pretresa i uhićenja u Štinjanu: Policija u središtu mjesta zaustavila osumnjičenog dilera
U prostorijama Policijske uprave istarske danas je održana konferencija za medije na kojoj su voditelj Službe organiziranog kriminaliteta Valter Gržeta i načelnik Policijske postaje Pula Vjekoslav Vukšić
ВишеStručno povjerenstvo za pripremu
JEDNOSTAVNA NABAVA Evidencijski broj: EVB 038-18 POZIV NA DOSTAVU PONUDA usluga servisnog održavanja i popravaka službenih vozila HBOR-a ponovljeni postupak Zagreb, svibanj 2019. Strossmayerov trg 9, 10000
Више% HRVATSKI SABOR KLASA: /19 01/07 URBROJ: Zagreb, 10. siječnja ZAST UPNlCAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGASABORA PREDSJEDNICAMA [ PRE
% HRVATSKI SABOR KLASA: 022-03/19 01/07 URBROJ: 65-19-02 Zagreb, 10. siječnja 2019. ZAST UPNlCAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOGASABORA PREDSJEDNICAMA [ PREDSJEDNICIMA RADNIH TIJELA Na temelju članka 33. stavka
ВишеThoriumSoftware d.o.o. Izvrsni inženjeri koriste izvrstan alat! Mobile: +385 (0) Kontakt: Dario Ilija Rendulić
PRAVILNIK O KONTROLI ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZGRADE I IZVJEŠĆA O REDOVITOM PREGLEDU SUSTAVA GRIJANJA I SUSTAVA HLAĐENJA ILI KLIMATIZACIJE U ZGRADI (NN 73/15, 09.07.2015) 1/13 I. OPĆE ODREDBE... 4 Članak
Више