Lovačka udruga Fazan Krašić Mirkopolje Krašić OIB: IBAN: HR Na t

Транскрипт

1 Lovačka udruga Fazan Krašić Mirkopolje Krašić OIB: IBAN: HR Na temelju Zakona o lovstvu i članka 30.st.1 Statuta lovačke udruge ''Fazan'' Krašić, Izvršni odbor na svojoj sjednici održanoj dana godine donosi PRAVILNIK O LOVNOM REDU Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se dužnosti, prava, obveze, ponašanje i odgovornost lovaca članova Udruge, lovnih vježbenika i drugih učesnika u lovu i prilikom lova, kretanja po lovištu, te rukovanjem oružjem u lovu i izvan lova, načini lova, a propisuju se i uvjeti za odstrjel pojedinih vrsta divljači. Članak 2. Pravo na lov i sudjelovanje u raspodjeli divljači ima svaki član Udruge koji: Je položio lovački ispit, posjeduje lovačku iskaznicu uz važeću identifikacijsku markicu za pojedinu lovnu godinu i oružni list te pisano dopuštenja lovoovlaštenika Plaća redovito u određenom roku članarinu i ostale doprinose i obveze Koji je izvršio svoje obveze i ostale radnje i aktivnosti shodno Pravilniku o obvezama i pravima lovaca te korištenju divljači i njenih dijelova Članak 3. Članovima Udruge koji iz opravdanih razloga (bolest, vojna vježba, vojni rok, službena odsutnost i ostali opravdani razlozi) nisu izvršili radne obaveze, može im se iznimno u pojedinim slučajevima pretvoriti radne obaveze u novčanu obvezu obračunatu prema vrijednosti radnog sata koji utvrđuje Izvršni odbor. Zamolbe iz ovog članka podnašaju se Izvršnom odboru koji ih je dužan riješiti na svojoj prvoj sjednici i o tome pismeno izvijestiti podnositelja zamolbe. U slučaju da se ne slaže s odlukom, lovac ima pravo prigovora Skupštini Udruge u roku od 30 dana od dana kada je zaprimio akt ili obavijest kojim je njegov zahtjev odbijen. Članak 4. Ovisno o vrsti divljači koja se lovi i broju lovaca, odnosno pogoniča koji sudjeluju u lovu, utvrđuje se način lova, koji može biti pojedinačni i skupni. U skupnom lovu divljač se može loviti: 1. prigonom; 2. pogonom; 3. kružnim lovom. U pojedinačnom lovu divljač se može loviti: 1. vabljenjem jelen obični, srna obična, lisica; 2. dočekom;

2 3. šuljanjem; 4. potraživanjem; 5. privozom zaprežnim kolima; 6. privozom čamcem bez motornog pogona; 7. pticama grabljivicama (Pravilnik o načinu lova s pticama grabljivicama); 8. stupicama i klopkama lisica, tvor, puh veliki i kune. Članak 5. Zabranjeno je loviti divljač, osim u svrhu spašavanja u slijedećim uvjetima: 1. kada je ugrožena poplavom; 2. kada je ugrožena požarom; 3. kada je ugrožena visokim snijegom (iznad 40 cm); 4. kada je ugrožena dugotrajnim sušnim razdobljem (bez kiše dulje od 90 dana). Zabranjeno je loviti divljač u uvjetima kada je sigurna provedba lova onemogućena postojanjem slijedećih uvjeta: 1. maglom (vidljivost manja od 150 m); 2. lošim vremenom; 3. izuzetno jakim vjetrom; 4. kemijskog, biološkog i radioaktivnog zagađenja; 5. ratnog djelovanja na površinama gdje je ustanovljeno lovište. Zabranjeno je obavljanje lova divljači kada bi njegovom provedbom nastale ekonomski neopravdane štete na poljoprivrednim kulturama, šumi i akvakulturama. Zabranjeno je obavljanje lova na pojedine vrste divljači kada lov može ugroziti zdravlje ljudi, stoke i druge divljači. Članak 6. U skupnom lovu pogonom lovi se sitna lovostajom zaštićena divljač i lovostajom nezaštićena divljač. Pogonom se mogu loviti i divlje svinje. Skupni lovovi mogu biti i obvezni kao i radne akcije za sve lovce, ako to Izvršni odbor Udruge odredi (radi određenih potreba: sanitarni, redukcijski i uzgojni odstrjel, bolesti divljači i slično). Lov sitne divljači ne može se započeti i obavljati bez lovačkog psa, a skupni lov ne može se započeti i obavljati ako u njemu ne sudjeluje najmanje jedan lovački pas na pet lovaca sudionika. Nije dopušteno rabiti lovačke pse noću, osim kod rada na krvnom tragu. Kao noćno vrijeme drži se razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca. Lovački psi goniči mogu se rabiti u lovištu samo nakon dobivenog pisanog dopuštenja lovoovlaštenika. Goničima nije dopušteno loviti od 1. veljače do 31. srpnja, a u lovištima gdje ne obitava krupna divljač od 1. ožujka do 31. kolovoza. Ostale pasmine lovačkih pasa mogu se rabiti tijekom cijele godine u lovu u skladu s Zakonom o lovstvu. Lovoovlaštenik ima psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim radnim ispitom. U lovu na jelena i srnjaka mogu se uporabiti psi krvosljednici i drugi psi koji slijede krvni trag radi pronalaženja divljači samo na povodniku ukoliko su radno ispitani. Krupna divljač ne smije se loviti pogonom, prigonom ili kružnim lovom i sa psima, osim divljih svinja. U lovu na svu pernatu divljač i zeca kao i na divlje svinje mogu se koristiti psi prema Pravilniku o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov.

3 Članak 7. U cilju uzgoja i odgoja kvalitetnih radnih pasa, za dresuru se izdvaja dio lovišta I lovne grupe u predjelu koji se zove GOLF TEREN u skladu s člankom 12. Pravilnika o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov. Lovac koji obučava ili dresira psa može ići pojedinačno ili po dvojica. Lovac koji dresira psa može pucati na lovostajom nezaštićenu divljač. Iznimno u vrijeme sezone lova na pojedine vrste divljači, Izvršni odbor, predsjednik ili lovnik mogu dozvoliti odstrjel sitne divljači ali mu se divljač piše u odstrijelni plan kao i ona iz skupnog lova. U lovovima se mogu koristiti samo registrirani psi kod Hrvatskog kinološkog saveza ili Hrvatskog lovačkog saveza u skladu s Zakonom o lovstvu, a psi stariji od 18 mjeseci moraju imati položen IPO. Lovnik je dužan pregledati sve rodovnike od lovaca dali psi imaju položen ispit urođenih osobina, a ako nemaju, udaljavaju se iz lova. Lovnik je dužan zabraniti lov osobama sa neregistriranim psima, kao i psima koji nemaju položen ispit urođenih osobina, a stariji su od 18 mjeseci i kujama koje se tjeraju. Članak 8. Plan skupnih lovova u glavnoj sezoni na sitnu kao i nezaštićenu divljač te plan lovova na divlje svinje, donosi Izvršni odbor na prijedlog stručne osobe za provedbu lovnogospodarske osnove i lovnika i isti dostavlja lovcima najkasnije sedam dana prije otvaranja sezone lova. Plan lova se postavlja i na oglasnu ploču kako bi bio na uvid svima tijekom cijele lovne godine. Plan skupnih lovova (lovni kalendar) sadrži: 1. mjesto i vrijeme održavanja lova te vrijeme početka lova; 2. druge obavijesti potrebne za izvršenje lova; Članak 9. Lovnik upravlja, a stručni djelatnik nadzire sve lovce u lovovima. Lovnik može umjesto sebe odrediti lovca koji će upravljati lovom ili mu pomagati. Ukoliko nema lovnika toga dana u lovu, lovnik mora unaprijed odrediti lovca koji će upravljati lovom toga dana i dostaviti mu pripadajuću dokumentaciju za lov. Lovnik može isključiti iz lova lovca, gosta, lovnog vježbenika ili pogoniča ako se ne pridržava njegovih naredaba. Za neizvršenje ili netočno izvršenje naredaba, lovnik može podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Članak 10. Članovi Udruge lovci, gosti, lovni vježbenici i pogoniči dužni su u lovu bez pogovora izvršavati naloge lovnika, osim u slučaju kada bi izvršenje istih predstavljalo prekršaj ili krivično djelo ili ona ugrožava sigurnost sudionika u lovu. U slučaju da se s nalogom lovnika ne slaže pojedinac ili grupa lovaca, podnosi se nakon izvršenja naloga prigovor Izvršnom odboru. Izvršni odbor dužan je prigovor riješiti na prvoj sjednici i o tome pismeno izvijestiti podnositelja prigovora. Članak 11. Lovnik, odnosno lovac koji upravlja lovom dužan je na početku lovne sezone za vrijeme prvih lovova u sezoni izvršiti pregled oružnih listova, lovačkih iskaznica kao i rodovnika pasa koji sudjeluju u lovu te ostalih osobnih dokumenata vezanih uz lov.

4 Lovci su dužni uvijek nositi sa sobom navedene dokumente. Lovcima ili gostima koji nemaju navedene dokumente ili su oni nevažeći, zabranjuje se lov dok se zapreke ne otklone. Ovlaštenik prava lova (lovnik) dužan je voditi zapisnik o svakom izvršenom lovu. Članak 12. Lovci, gosti, lovni vježbenici, pogoniči i drugi sudionici u lovu dužni su doći na zborno mjesto prije početka lova u točno zakazano vrijeme i lovački odjeveni. Oni lovci i sudionici lova koji zakasne, dužni su se javiti lovniku koji ocjenjuje opravdanost zakašnjenja te tim osobama dopušta sudjelovanje u lovu ili ih vraća kući. Lovci i ostali sudionici u lovu moraju radi sigurnosti biti odjeveni u dijelove odjeće izrazito vidljivih boja, bilo da se radi o prslucima, kapama ili šeširima sa trakama žarkih boja. Članak 13. U lov se ne mogu voditi osobe do 14 godina, ali mogu osobe od godina (lovački podmladak) i osobe starije od 18 godina (lovačka mladež) s tim da lovac koji ih vodi sa sobom za njih odgovara. Lovni vježbenici u skupnom lovu obavezno sudjeluju pod nadzorom svoga mentora, starijeg i iskusnog lovca. Lovni vježbenici u skupnom lovu ne mogu nositi oružje i pucati na divljač, već se mogu učiti gađati na strelištu uz nazočnost mentora ili stručne osobe. Lovci mentori su odgovorni za rad lovnih vježbenika u skupnom lovu. Mentore lovnim vježbenicima određuje Izvršni odbor na sjednici odmah nakon primitka vježbenika na staž u Udrugu. Mentori su stariji i iskusniji lovci. Članak 14. Lovnik, odnosno lovac koji rukovodi lovom, dužan je na zbornom mjestu prije početka lova lovce detaljno upoznati sa organizacijom i načinom lova te odrediti vrijeme od kada će se loviti i mjesto gdje će se lovci sastati poslije lova i gdje će biti raspodjela divljači. Također je dužan upoznati lovce koje se vrste divljači love i koliko se može toga dana odstrijeliti u skladu s planom odstrjela tekuće lovne sezone i LGO. U koliko se ne odstrijeli određeni broj divljači, a lov je završen do mjesta gdje će biti raspodjela divljači, lov se prekida i lova više toga dana nema. Svi lovci i gosti dužni su se vratiti iz lova na određeno mjesto gdje će biti raspodjela divljači. Članak 15. U skupnom lovu znak za početak lova daje lovnik, odnosno lovac koji upravlja lovom. Punjenje oružja ili pražnjenje oružja, a naročito pucanje prije danog znaka nije dozvoljeno. U skupnom lovu u koliko se lovi pogonom ili prigonom, dozvoljeno je pucati ispred sebe uz dozvolu lovnika samo do dolaska pogoniča na udaljenost na kojoj ne postoji mogućnost ranjavanja. Ta udaljenost je ovisna o konfiguraciji terena i obraslosti terena, a određuje je u svakom pogonu lovnik. Na zvučni znak lovnika počinje lov i dozvoljen je početak pucanja, na zvučni znak lovnika prekida se s pucanjem i lovom, bilo da je završetak ili samo djelomično prekid radi odmora, jela i drugih razloga. Za vrijeme lova u visokim kulturama, terenu obraslim žbunjem ili šumom te u svim drugim slučajevima slabe preglednosti terena ili smanjene vidljivosti lovac koji prvi primijeti ljude ili stoku dužan je upozoriti ostale lovce u svojoj blizini kako ne bi došlo do ranjavanja.

5 Članak 16. Po završetku lova lovci su dužni odložiti odstrijeljenu sitnu divljač iz naprtnjače, torbice ili viska na mjesto koje odredi lovnik i složiti divljač u redove prema vrsti i spolu (utaja divljači podliježe stegovnom postupku). Pravo na raspodjelu divljači imaju svi lovci koji su toga dana sudjelovali u lovu sukladno Pravilniku o obvezama i pravima lovaca te korištenju divljači i njenih dijelova. Raspodjelu divljači i popis vrši lovnik ili lovac koji je toga dana vodio lov, a u skladu s Pravilnikom. Gosti lovaca na sitnu divljač člana Udruge imaju pravo na raspodjelu divljači, ali se divljač piše na lovca koji je pozvao gosta. Raspodjela divljači vrši se tako da svakom lovcu pripada po jedan komad sitne divljači, a dva komada samo u slučaju da su podmireni svi sudionici lova. Raspodjelu krupne divljači divljih svinja vrši lovnik (voditelj lova), a pravo na raspodjelu imaju lovci i lovni vježbenici koji su toga dana u lovu sudjelovali. Lovnik može odrediti da se divljačina krupne divljači dostavi i drugim lovcima prema njihovim potrebama ili preda u hladnjak za potrebe Udruge. Lovnik mora voditi računa da raspodjela mesa krupne divljači bude pravedna, svima podjednako i da svi sudionici lova budu zadovoljeni. Članak 17. Za odstrijeljenu divljač ili dijelove divljači lovnik izdaje potvrdu o podrijetlu divljači na temelju dopuštenja za lov divljači pod uvjetima propisanim Pravilnikom o obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama. Potvrda sadrži četiri istovjetna primjerka. Prvi primjerak namijenjen je osobi koja prevozi divljač, drugi ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, treći primjerak pripada ovlašteniku prava lova, a četvrti ostaje u bloku potvrda. Potvrda o podrijetlu divljači i njezinih dijelova daje se za svako prevoženje ili stavljanje u promet divljači ili njezinih dijelova. Ovlaštenik prava lova dužan je čuvati svoj primjerak potvrde do isteka važenja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači ili programa zaštite divljači. Ovlaštenik prava lova koji se bavi prometom divljači i njezinih dijelova dužan je voditi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljači i njezinih dijelova i dostavljati je Ministarstvu do desetoga u mjesecu za protekli mjesec. Pod dijelovima divljači podrazumijevaju se dijelovi tijela divljači (divljačina), trofeji i koža (krzno) divljači. Krupna divljač označava se markicom neposredno nakon odstrjela, odnosno prije premještanja divljači. Živa divljač obilježava se markicom neposredno nakon hvatanja. Markica se stavlja (provlači) na divljač između kostiju podlaktice ili kroz kožu na trbušnoj šupljini, kada je izvršeno vađenje utrobe, odmah nakon odstrjela na način da se uži dio markice provuče kroz perforaciju na baznom dijelu markice. Živa divljač obilježava se na način da se markica stavi oko noge divljači ili oko roga divljači. Markica je pravovaljano stavljena kada njeno uklanjanje s divljači nije moguće bez fizičkog oštećivanja markice. Markice koje nisu upotrijebljene ovlaštenik prava lova vraća Ministarstvu. Članak 18. U lov se mogu pozvati gosti uz suglasnost lovnika ili predsjednika. Svaki član Udruge ima pravo dva puta tijekom lovne sezone pozvati gosta u lov. Lovac koji pozove gosta dužan je svoga gosta predstaviti lovniku i predsjedniku, te predočiti im dokumente svog gosta. Izvršni odbor Udruge može pozvati u lov goste.

6 Oni su gosti Udruge i iste treba predstaviti predsjednik ili lovnik ostalim sudionicima lova. Gost pojedinog lovca koristi divljač iz pripadajućeg dijela divljači onog lovca koji ga je pozvao u lov. Gosti Izvršnog odbora koriste divljač u skladu sa odlukom prema odobrenom planu odstrjela. Članak 19. Lovni turizam sa stranim lovcima provodit će se u skladu sa Zakonom o lovstvu, ugovorom o provođenju turističkog lova u Republici Hrvatskoj, a u pravilu preko određene agencije i Lovačkog saveza. Turisti lovci plaćaju divljač po turističkom cjeniku. Trofeje trofejne divljači ocjenjuje komisija od najmanje tri ovlaštena ocjenjivača koji imaju položeni ispit za ocjenjivača trofeja divljači, sukladno odredbi Zakona o lovstvu i Pravilnika o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izviješću o ocijenjenim trofejima. Članak 20. U lovu mogu sudjelovati i domaći turisti-lovci, građani Republike Hrvatske, kao i gosti lovaca. Lovni turizam iz prethodnog i ovog članka organizira stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove kojeg imenuje Izvršni odbor Udruge. Članak 21. Lovci stranci i domaći turisti lovci koji žele loviti moraju se 24 sata prije javiti predsjedniku ili lovniku Udruge koji će odrediti tko će ih pratiti u lovu, u pravilu su to lovnik, lovočuvar ili neki drugi iskusni lovac Udruge. Članak 22. Grla srneće, jelenske divljači i divljih svinja dozvoljeno je loviti dočekom uz pismeno dopuštenje za lov divljači. Pravo na odstrjel krupne divljači imaju lovci koji su ispunili uvjete propisane lovnogospodarskom osnovom, Pravilnikom o obvezama i pravima lovaca te korištenja divljači i njenih dijelova i ovim Pravilnikom. Član Udruge stječe mogućnost odstrjela srnjaka sukladno planu odstrjela ako je lovac najmanje dvije godine i podmirio je sve financijske i radne obaveze prema Udruzi, a prioritet imaju lovci koji u zadnje dvije godine imaju najviše radnih sati. Nakon izvršenog odstrjela srnjaka lovac nema pravo odstrjela srnjaka u tekućoj lovnoj godini. Član Udruge stječe mogućnost odstrjela jelena sukladno planu odstrjela ako je lovac najmanje tri godine te je izvršio sve financijske i radne obaveze prema Udruzi, a prioritet imaju lovci koji u zadnje tri godine imaju najviše radnih sati. Nakon izvršenog odstrjela jelena lovac nema pravo odstrjela jelena u tekućoj lovnoj godini. Dopuštenje za lov krupne divljači izdaje dogovorno lovnik ili stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove. U dopuštenju za lov mora biti napisano ime osobe koja lovi i koja se divljač lovi, njen spol, te dobna i trofejna struktura grla, vremenski interval u kojem se ima izvršiti odstrjel, predjel lova i način lovljenja. Knjigu evidencije o izdanim dopuštenjima za lov vodi lovnik, a ista se zaključuje po završetku lovne godine uz nazočnost odgovornih osoba Udruge (stručne osobe za provedbu LGO, predsjednika). U lov na doček i lov prigonom na divlje svinje lovci mogu uz suglasnost lovnika i predsjednika pozvati gosta, time da trofeja vepra (kljove) pripadaju gostu bez obzira na trofejnu vrijednost.

7 Trofeja se ocjenjuje po zato ovlaštenoj komisiji u skladu sa propisima navedenim u čl.19.st.2. ovog Pravilnika. Za organizaciju ocjenjivanja zadužena je stručna osoba za provedbu LGO i lovnik. U slučaju da gost lovac ne želi trofeju ista ostaje u vlasništvu Udruge. Članak 23. Nakon odstrjela krupnoj divljači moraju se što je moguće prije ukloniti želudac i crijeva, te se divljač mora prema potrebi iskrvariti. Educirana osoba ( pregledavač mesa ) mora pregledati trup i sve uklonjene unutarnje organe kako bi se utvrdile sve karakteristike koje bi mogle ukazati na to da meso predstavlja opasnost za zdravlje. Pregled se mora obaviti što je moguće prije nakon odstrjela. Krupna divljač obilježava se markicom neposredno nakon odstrjela, odnosno prije premještanja divljači (ne pridržavanja ove odredbe podliježe stegovnom postupku). Lovac koji je dobio dopuštenje za odstrjel krupne divljači ili za lov svinja dočekom obvezan je poštivati nalog lovnika o odstrjelu, predaji divljači i trofeja. Članak 24. Lov na nezaštićenu divljač, osim skupno, dozvoljen je najmanje trojici lovaca zajedno uz prethodni dogovor sa lovnikom. Za radnje iz ovog članka potrebno je pismeno dopuštenje za lov. Članak 25. Lov na prepelice, golubove, šljuke i ptice močvarice dozvoljen je svaki dan u lovnoj sezoni uz pismeno dopuštenje za lov, a odstrjel može obavljati najmanje tri lovca. Članak 26. Stručna osoba za provedbu LGO i lovnik Udruge mogu kao pripomoć lovočuvarskoj službi organizirati lovačku patrolu od najmanje trojice lovaca koji će patrolirati na određenim terenima. Lovačka patrola isključivo izvršava zadatak zbog kojeg je formirana. Lovačkoj patroli izričito je zabranjeno pucanje i lov zaštićene divljači, dok na nezaštićenu divljač može pucati samo ako time ne ometaju izvršenje glavnog zadatka čuvanje lovišta. Članovi lovačke patrole nemaju status službene osobe, a odgovorni su provoditelju LGO i lovniku Udruge. Članak 27. U svim lovovima, a naročito skupnim, kao i pri odlasku i dolasku iz lova lovci su se dužni pridržavati slijedećeg: 1. lovačko oružje ne smije se nositi bez oružanog lista i isprave o identitetu. 2. lovačko oružje ne smije se upotrebljavati izvan lovišta, strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja. 3. dugo lovačko oružje mora se izvan lovišta i strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko lovačko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima u kojima se ne smije nalaziti streljivo. 4. kretanje lovaca s oružjem po lovištu regulirano je Zakonom i ovim Pravilnikom. 5. zabranjeno je dolaziti u lov s neispravnim i dotrajalim oružjem. 6. odstrjel krupne divljači dopušten je samo zrnom iz lovačke puške s užljebljenim cijevima odgovarajućeg kalibra i snage naboja. Iznimno pri odstrjelu divlje svinje dopuštena je upotreba zrna iz lovačke puške sačmarice, a najveća

8 dopuštena daljina strijeljanja je 40 metara, a odstrjel sitne divljači se vrši lovačkim oružjem s glatkim cijevima i odgovarajućim nabojima u skladu s Pravilnikom o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja. 7. Iznimno lisicu, jazavca, čaglja, vranu sivu, vranu gačac, svraku i šojku kreštalicu dopušteno je odstrijeliti lovačkim oružjem s užljebljenim cijevima najmanjeg kalibra 22 LR. Odstrjel sitne divljači u močvarnim staništima dozvoljen je isključivo uporabom naboja s čeličnom sačmom. 8. Zabranjeno je s punim oružjem ulaziti u vozila, kao i kretanje s punim oružjem, među grupom lovaca, skupovima lovaca ili drugih osoba, osim na strelištu kada cijevi moraju biti okrenute prema vatrenoj liniji. Puška se ne smije nositi tako da cijev bude okrenuta i usmjerena prema drugim osobama ili liniji lovaca. Cijev treba biti usmjerena u vis. 9. Lovac je dužan puniti pušku s naročitim oprezom i to tek pošto je zauzeto, mjesto na stajalištu ili neposredno prije početka lovljenja divljači. Odmah po završetku pogona, lovci na stajalištima i pogonu dužni su isprazniti puške 10. Za vrijeme jela, odmora te pri premještaju i prelasku na novo stajalište ili pogon, puške prelamače trebaju biti prazne ili prelomljene, a karabini prazni ili da su otvorenog zatvarača. Psi su u stanju odloženosti. 11. Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima koja je izrađena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru. Lovačko oružje i naboje nije dopušteno rabiti u vrijeme smanjene vidljivosti, klimatske nepogode i noću (razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca), osim iznimno za vrijeme mjesečine koja omogućava prethodno osmatranje pri odstrjelu medvjeda, divlje svinje, čaglja, lisice, kune, jazavca i tvora. 12. Lovoovlaštenik može zahtijevati prije početka lova da se prethodno provjeri preciznost lovačkog oružja s užljebljenim cijevima i streljačka preciznost lovca. Osoba odgovorna za lov odredit će strelište ili drugo mjesto u lovištu gdje će se obaviti prethodna provjera preciznosti lovačkog oružja i streljačka preciznost lovca. Članak 28. Lovca u pripitom stanju lovnik mora odstraniti iz lova. Lovnik će odstraniti i lovca koji grubo krši stegu ili zakonske propise ili ovaj Pravilnik. Članak 29. Lovnik je dužan voditi računa o starijim članovima lovačke Udruge prilikom rasporeda u lovovima pogonom i prigonom, a može im dozvoliti da love po strani. Članak 30. Predsjednik ili lovnik mogu prema potrebama odrediti da se određenog dana lov odvija u dvije grupe tj. da jedna grupa lovi prema planu sitnu divljač, a druga divlje svinje. Obje grupe love u okviru određenog planskog odstrjela. Lovnik je dužan obustaviti lov dok se ne pronađe ranjena divljač. Članak 31. Lovnik i predsjednik dužni su voditi brigu da u skupnom lovu bude osigurana minimalna prva pomoć, a svaki lovac bi u svojoj opremi trebao imati prvi zavoj. Lovnik je dužan voditi lov polako da se pojedini lovci ne isturaju naprijed i ne budu meta, da ne dođe do ranjavanja.

9 Članak 32. O svakom obavljenom lovu lovnik je dužan voditi evidenciju u skladu s zakonom na propisanim obrascima. Članak 33. U skladu s člankom Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije SLE obveza lovoovlaštenika je unositi podatke iz tog Pravilnika koji se odnose na izvršenje plana za proteklu lovnu godinu najkasnije do 31. svibnja, te podatke tog Pravilnika do desetog u mjesecu za protekli mjesec. Članak 34. Nepridržavanje pravilnika povlači stegovnu odgovornost svakog sudionika u lovu. Članak 35. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom usvajanja na sjednici Izvršnog odbora Udruge. PREDSJEDNIK L.U. ''Fazan'' Krašić Miljenko Jezerinac