Izvođenje nastave iz područja industrijskih računalnih mreža

Транскрипт

1 Izvođenje nastave iz područja industrijskih računalnih mreža Goran Malčić, Biljana Stojaković, Danijel Maršić Elektrotehnički odjel Tehničko veleučilište u Zagrebu Vrbik 8, Zagreb, Hrvatska Telefon: goran.malcic@tvz.hr Sažetak - Današnji sustavi industrijske automatizacije orijentirani su svekolikom mrežnom povezivanju procesnih računala (PLC) i mogućnosti nadzora nad procesom s bilo kojeg računala uz visoki stupanj sigurnosti i obrade podataka u realnom vremenu. Kako tehnologija industrijskih računala napreduje, nužna je potreba za izobrazbom studenata u tom novom području. Stoga se na Specijalističkom studiju Tehničkog veleučilišta u Zagrebu pokrenuo novi kolegij pod nazivom Industrijske računalne mreže. U ovom radu je opisan potpuno novi pristup izobrazbi studenata na laboratorijskim vježbama, uz rad na stvarnim mrežnim uređajima. Kod pisanja nastavnih materijala velika pažnja je posvećena prevođenju stranih stručnih izraza. Ovakav način obrazovanja je testiran i izveden u laboratorijskim uvjetima na raznim primjerima upravljanja sustava. I. UVOD Posljednjih godina uz tehnološki napredak u industriji neprekidno se razvijaju nove, sve naprednije, strukture distribuiranih računalnih sustava upravljanja (engl. Distributed Computer Control Systems - DCCS), a širi se i njihova primjena na sve veći broj postrojenja procesne industrije. Kvalitetna komunikacija između pojedinih uređaja distribuiranog sustava automatizacije najvažnija je za njegovo funkcioniranje. Komunikacijski sustav čini temelj distribuiranih sustava upravljanja automatiziranih procesa i postrojenja. Pojavom primjene umrežavanja proizvodnih pogona počeli su se razvijati razni protokoli komunikacije da bi se omogućila proizvodnja što većeg broja uređaja koji bi se mogli međusobno povezati. Danas se u svijetu koriste mnogi industrijski komunikacijski protokoli, neki opisuju povezivanje cijelog proizvodnog sustava ( radni uređaji, ulazno/izlazne jedinice, kontrolni uređaji), a neki komunikaciju pojedinih nivoa mreže (proizvodnje). Obuka studenata za rad s takvim tehnologijama zahtijeva poseban pristup predavanjima, a naročito izvođenju laboratorijskih vježbi. Student dobiva nastavne materijale pisane na način da vježbe može izvesti samostalno, bez potrebe za vođenjem od strane nastavnika. Kako se radi o računalima, student se vodi tako da kroz niz sekvenci sam prođe vježbu od početka do kraja. Ovaj rad ukratko opisuje nastavne materijale pripremljene za izvođenje laboratorijskih vježbi iz kolegija Industrijske računalne mreže na Specijalističkom politehničkom diplomskom stručnom studiju Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. II. VJEŽBE NA DeviceNet MREŽI Jedna od najkorištenijih industrijskih mreža - DeviceNet - otvorena je komunikacijska mreža napravljena da na najjednostavniji način poveže uređaje za automatizaciju na najnižoj industrijskoj razini (pogonskoj razini) te korisniku pruži mogućnost nadzora i kontrole s viših nivoa SCADA sustava. Kroz ove četiri vježbe studenti se upoznaju s osnovama DeviceNet mreže. 1) Vježba 1: Konfiguracija DeviceNet mreže u programskom paketu RSNetworx. U ovoj vježbi studenti se upoznaju sa RSNetworx programskim paketom koji služi za konfiguriranje parametara DeviceNet mreže i uređaja na njoj. Studenti jednostavnim slijedom operacija objašnjenim u podlogama naprave vježbu u nekoliko osnovnih koraka. Prvo se podesi komunikacija između RSNetworx-a i DeviceNet mreže u komunikacijskom software-u RSLinx odabirom odgovarajućeg upravljačkog programa (engl. driver). Nakon toga se pokrene RSNetworx programski paket i korištenjem ponuđenih opcija započne pretraživanje mreže. Jednom kada je pretraživanje završeno ikone svih uređaja na mreži koji komuniciraju ispravno pojave se u grafičkom prikazu mreže (Slika 1.). Da bi uređaje spojili na DeviceNet mrežu koristimo mrežne prilagodnike, te zbog toga u prikazu mreže ne vidimo uređaje spojene na mrežu, nego mrežne prilagodnike preko kojih su ti uređaji spojeni. U primjeru iz vježbe spojeni su naponskofrekventni (dalje U/f) pretvarač, distribuirani U/I modul te dva MicroLogix 1500 PLC-a, jedan kao nadređeno, a drugi kao podređeno računalo. Slika 1. Prikaz uređaja na mreži Dvostrukim klikom na ikonu uređaja otvora se okvir za dijalog sa svojstvima pojedinog uređaja. Parametri pronađenih uređaja podešavaju se prema uputama iz podloga za vježbe. U sljedećem koraku konfigurira se najvažniji uređaj na mreži SDN DeviceNet Scanner. To je modul ugrađen na nadređeni Micrologix 1500 koji ga povezuje sa

2 svim uređajima na DeviceNet mreži i na taj način pomoću njega kontrolira sve uređaje na mreži. Potrebno je odabrati Polled, Strobed, Cyclic ili Change of state tip izmjene podataka između skenera i uređaja. Time studenti određuju na koji će se način izmjenjivati poruke između njih. Da bi skener mogao razmjenjivati podatke s podređenim uređajima mora im se dodijeliti mjesto u njegovoj ulazno/izlaznoj memoriji (Slika 2.). Korištenjem ponuđenih opcija potrebno je pronaći sve module za proširenje spojene na kontroler među kojima je i DeviceNet skener te izvršiti njegova podešavanja slijedeći upute iz podloge za vježbu. Nakon što podese skener, studenti moraju u memorijskim registrima PLC-a pronaći prethodno dodijeljene memorijske lokacije kontroliranih uređaja (Slika 4.). Da bi skener počeo komunicirati s mrežom potrebno je bit za pokretanje skenera (engl. Run bit) koji se nalazi u polju za upravljanje skenerom postaviti u 1. Slika 4. Izlazni memorijski registar PLC-a Slika 2. Uređaji u ulaznoj memoriji skener Nakon što studenti u nekoliko jednostvanih koraka objašnjenim u podlogama za vježbe naprave konfiguraciju potrebno je učitati napravljene promjene u skener modul čime je završena prva vježba. 2) Vježba 2: Rad DeviceNet skenera na Micrologix 1500 kontroleru U ovoj vježbi studenti se upoznaju s radom DeviceNet skenera 1769-SDN ugrađenog na Micrologix 1500 kontroler. U uvodnim dijelovima vježbe opisane su karakteristike i princip rada DeviceNet skenera (Slika 3.). Slika 3. Princip rada DeviceNet skenera Potrebno je u RSLogix500 programskom paketu otvoriti novi projekt i izvršiti određena podešenja skenera da bi se mogla ostvariti komunikacija između između DeviceNet mreže podešene u Vježbi 1 i korištenih kontrolera. Jednom kada se odrede lokacije uređaja u memorijskim registrima PLC-a, dobivamo mogućnost upravljanja U/f pretvaračem, podređenim PLC-om i distribuiranim U/I modulom preko DeviceNet mreže. Da bi završili vježbu studenti moraju prema primjeru iz podloga za vježbu izraditi ljestvičasti dijagram (engl. ladder diagram) za upravljanje distribuiranim U/I modulom. 3) Vježba 3: Konfiguriranje U/f pretvarača na DeviceNet mreži Zadatak ove vježbe je naučiti studente kako prilagoditi U/f pretvarač za upotrebu na DeviceNet mreži koristeći DeviceNet komunikacijski modul 160-DN2. U uvodnom dijelu vježbe opisan je DeviceNet komunikacijski modul koji služi kao sučelje koje omogućava direktnu digitalnu vezu U-f pretvarača i uređaja na DeviceNet mreži. Sva komunikacija između uređaja na mreži i pretvarača obavlja se preko komunikacijskog modula. Studenti vježbu izvode u dva dijela. U prvom dijelu koristeći znanje stečeno u vježbi 1. podešavaju parametre pretvarača frekvencije u programskom paketu RSNetworx. Konfiguracijski prozor U/f pretvarača sadrži numerirani popis parametara komunikacijskog modula i pretvarača. S obzirom da pretvarač sadrži velik broj parametara podešavaju se samo oni najvažniji kao što je odabiranje ulazno/izlaznih skupova podataka (engl. Assembly objects). Skupovi podataka se prenose u jednom smjeru iz komunikacijskog modula prema masteru mreže (npr. trenutna brzina vrtnje, struja motora itd...) i u suprotnom smjeru, od mastera prema komunikacijskom modulu u svrhu upravljanja određenim parametrima pretvarača (npr. brzina vrtnje, vrijeme zaleta itd...). Dvostrukim klikom studenti odabiru i mijenju vrijednost parametra prema uputama iz podloge za vježbu (Slika 5.).

3 nazivaju se izlaznim podacima (promatra se iz perspektive mastera u mreži) i dolaze u polje izlaznih podataka DNI-a. Podaci PLC-a se preuzimaju u polje ulaznih podataka DNI-a odakle se šalju u mrežu. Slika 5. Podešavanje parametara U/f pretvarača U drugom dijelu vježbe studenti nauče kako upravljati U/f pretvaračem preko DeviceNet mreže. Za početak je potrebno izvršiti određena podešenja DeviceNet skenera u RSLogix500 programskom paketu koristeći znanje stečeno u vježbi 2. U izlaznom memorijskom registru PLC-a potrebno je pronaći memorijske lokacije namjenjene U/f pretvaraču (Slika 6.). Slika 7. Princip izmjene podataka putem DNI sučelja Također su opisani DNI konfiguracijski parametari korišteni u ovoj vježbi (Tablica 1.). Određivanje ovih parametara znači definiranje kako će se DNI sučelje odnositi prema uređajima na mreži i prema podacima koje prima i šalje. Slika 6. Podaci U/f pretvarača u izlaznom memorijskom registru PLC-a Tablica 1. Opis parametra koji određuje tip uređaja priključenog na RS-232 port DNI modula Prema primjeru iz podloge za vježbu studenti naprave ljestvičasti dijagram za upravljanje U/f pretvaračem. Koristeći ljestvičasti dijagram setiraju se bitovi u izlaznom registru PLC-a. Setiranjem pojedinih bitova ili promjenom vrijednosti cijele riječi mijenja se sadržaj poruke koju skener šalje u mrežu, a time se pokreće i zaustavlja motor te zadaje brzinu vrtnje. 4) Vježba 4: Rad sa DeviceNet sučeljem 1761-NET-DNI U ovoj vježbi studenti nauče kako podesiti 1761-NET- DNI (u daljnjem tekstu DNI) sučelje za rad na DeviceNet mreži te kako pomoću njega uključiti dodatni PLC kao podređeni uređaj (slave) na mrežu. Uloga navedenog sučelja u mreži je da služi kao 'prevoditelj' između mastera mreže koji koristi DeviceNet protokol i podređenog uređaja (u ovoj vježbi PLC-a ) koji komunicira koristeći DF1 protokol standardan za kontrolere. Na samom uređaju nalaze se dva komunikacijska porta. RS-232 port se koristi za spajanje podređenog uređaja sa DF1 protokolom dok se sa druge strane spaja na DeviceNet mrežu. U uvodnom dijelu vježbe objašnjene su osnovne funkcije DNI sučelja i opisan je princip izmjene podataka putem DNI sučelja (Slika 7.). Podaci pristigli s mreže Koristeći znanje stečeno u prethodnim vježbama studenti podese parametre DNI sučelja u programskom paketu RSNetworx uz pomoć prethodno opisanih konfiguracijskih parametara DNI sučelja. Prema primjerima iz podloge za vježbu studenti izrade ljestvičasti dijagram nadređenog i podređenog PLC-a. Na odabranom primjeru simulira se situacija u industrijskom pogonu, gdje je PLC sa skenerom viši stupanj automatizacije zadužen za nadgledanje mreže i praćenje stanja uređaja na mreži. Podređeni PLC kontrolira udaljeni dio procesa, npr. temperaturu na svom analognom ulazu. Ukoliko temperatura prelazi određenu granicu, PLC će putem mreže poslati poruku višem stupnju automatizacije koji će tada odlučivati o daljnjim koracima. Na taj način studenti kroz ovaj jednostavan primjer vide praktičnu primjenu korištenog DNI sučelja.

4 III. VJEŽBE NA EtherNet/IP MREŽI Početkom godine našem tržištu pojavljuju se prvi uređaji EtherNet/IP tehnologije, koja je najnaprednija tehnologija od svih Ethernet rješenja u industriji. Između ostalog, jedan od razloga tome je što je bazirana na otvorenoj tehnologiji, koristeći isti aplikacijski nivo - Common Industrial Protocol (CIP) kao DeviceNet i ControlNet. Takav pristup nudi mnoge povlastice koje privlače jednako proizvođače opreme i korisnike (automatičare): niska cijena proizvodnje uređaja, laka uporaba, jednostavni uređaji i mrežna integracija te kompatibilnost sa uređajima mnogih drugih proizvođača. 1) Vježba 1: Povezivanje PLC-a na EtherNet/IP mrežu U ovoj vježbi studenti se upoznaju sa ENI/ENIW Utility programskom podrškom koja služi za konfiguriranje parametara 1761-NET-ENI mrežnog člana (u daljnjem tekstu ENI). Mrežni član ENI se serijskom vezom (RS-232) povezuje sa PLC-om i služi kao sučelje preko kojeg se PLC spaja na Ethernet mrežu. Prilikom konfiguracije ENI mrežni član se serijskom vezom spaja na konfiguracijsko računalo i mrežni kabel mora biti odspojen od uređaja. U uvodnom dijelu vježbe opisana je EtherNet/IP mreža i objašnjene su osnovne funkcije i mogućnosti ENI mrežnog člana. Da bi ENI/ENIW Utility programska podrška ispravno radila potrebno je napraviti određena podešenja Windows operacijskog sustava prema uputama iz podloge za vježbu. U osnovnom prozoru ENI/ENIW Utility programske podrške studenti odabiru seriju mrežnog uređaja i brzinu prijenosa podataka (Baud Rate) između računala i ENI mrežnog člana. (Slika 8.). Uređaju koji se konfigurira potrebno je pridjeliti jednistvenu IP adresu, prema kojoj ga ostali uređaji na mreži prepoznaju. Adresu uređaja koji konfiguriraju studenti mogu vidjeti na prednjoj strani ENI mrežnog člana. 2) Vježba 2: Slanje poruka između dva PLC-a preko EtherNet/IP mreže Jedna od mogućnosti ENI mrežnog člana je slanje poruka primljenih sa spojenog PLC-a na neki drugi PLC također spojen na EtherNet/IP mrežu. U ovoj vježbi studenti kroz jednostavan primjer nauče kako slati takve poruke između dva PLC-a. Mogu se slati poruke o stanju pojedinih bitova, cjelobrojni podaci (engl. Integer) te nizove znakova (engl. String). U primjeru iz vježbe potrebno je poslati poruku o sadržaju memorijske lokacije N7:0 sa PLC-a na IP adresi na memorijsku lokaciju N7:0 u drugi PLC sa IP adresom Da bi mogli slati poruke studenti koriste naredbu Message (Slika 9.). Slika 9. Ljestvičasti dijagram PLC-a na adresi Slijedeći upute iz podloge za vježbu studenti podese postavke poruke koja će biti poslana preko EtherNet/IP mreže (Slika 10.). Odabire se tip poruke i mjesto u memorijskoj mapi ENI mrežnog člana gdje se nalazi IP adresa uređaja na koji se šalje poruka (engl. Local Node Address). ENI koristi memorijsku mapu (mapu čvorova) da bi omogućio pristup različitim funkcijama koje može izvoditi. Svaka funkcija koristi različitu grupu čvorova (engl. Node). Slika 8. Osnovni prozor ENI/ENIW Utility programske podrške Slika 10. Podešavanje postavki poruke U sljedećim koracima unose se IP adrese uređaja sa kojima će ENI kojeg studenti konfiguriraju razmjenjivati poruke (slati i primati), upisuju se adrese na koje će se prenositi poruke elektroničke pošte koje generira spojeni kontroler te se podešavaju postavke Web servera. Nakon što naprave navedena podešenja studenti trebaju spremiti napravljenu konfiguraciju u memoriju ENI mrežnog člana. U završnom dijelu vježbe studenti u RSLinx komunikacijskom softveru podešavaju komunikaciju između računala i ENI uređaja na mreži. Odabire se odgovarajući upravljački program i unesu se IP adrese uređaja s kojima će prethodno konfigurirani ENI uređaj razmjenjivati poruke i time završava ova vježba. Nakon što studenti pokrenu izrađeni program PLC uređaji će razmjeniti poruke. 3) Vježba 3: Korištenje servisa na EtherNet/IP mreži ENI mrežni član je sposoban prenositi poruke elektroničke pošte koje generira spojeni PLC. To omogućuje javljanje alarma, informacija o statusu i druge funkcije vezane uz podatke. Zadatak ove vježbe je naučiti studente kako slati poruke preko EtherNet/IP mreže.

5 Princip slanja poruka isti je kao u vježbi 2., stoga studenti koriste već izrađeni ljestvičasti dijagram. Prema uputama iz podloge za vježbu podese postavke poruke. Poruka će biti poslana na adresu korisnika upisanu u memorijsku mapu ENI mrežnog člana prilikom konfiguracije u ENI/ENIW Utility programskoj podršci. Jednostavnim slijedom operacija objašnjenim u podlogama ove vježbe potrebno je kreirati polje niza znakova (engl. String) u koje se upisuje tekst poruke (Slika 11.). Slika 11. Upisivanje teksta poruke IV. JEZIČNE NEDOUMICE Kod pisanja nastavnih materijala susreli smo se s problemom prevođenja engleskog stručnog nazivlja. Kako još uvijek nije standardizirano stručno nazivlje za područja elektrotehnike i računalstva 1, susreli smo se s nizom teškoća. Naime, mišljenja smo da strane stručne izraze treba zamijeniti hrvatskim, naročito ako postoje dobra, tj. prihvatljiva domaća rješenja. Stručno nazivlje bi moralo biti prozirno, prepoznatljivo i jednoznačno. Svaka sinonimija je štetna. Rukovodeći se tim načelima pokušali smo doći do prihvatljivih rješenja. Najprije smo sačinili korpus engleskih stručnih izraza na koje smo naišli u izradbi ovog rada i istražili različite leksikografske jedinice i druge izvore 2 proučavajući semantičku razinu riječi i postojeće prijevode. Prijevodi nekih stručnih anglizama već postoje, a neki ne. Osvrnut ćemo se ovdje na samo tri stručna izraza koji se odnose na tipove izmjene podataka između uređaja i skenera: Polled, Change of state i Strobed. A) Polled Nakon što studenti uključe digitalni ulaz I:0/0 na simulatoru stanja PLC-a poruka će biti poslana na odabranu adresu što je bio i zadatak ove vježbe. 4) Vježba 4: Korištenje web servisa na EtherNet/IP mreži U ovoj vježbi studente se upoznaje s mogućnostima ENIW-ovog web poslužitelja. Da bi pristupili informacijama mrežnog člana putem web pretraživača studenti jednostavno unesu njegovu IP adresu u adresno polje pretraživača. Početna stranica prikazuje popis od 16 različitih linkova na razne mogućnosti ENIW-ovog web poslužitelja (Slika 12.). Prvih 6 su fiksne veze za prikaz podataka, praćenje događaja i konfiguracijske referentne stranice. Preostalih 10 linkova se može koristiti za dodatne potrebe korisnika. Odabirom ovakvog tipa izmjene podataka uređaji komuniciraju tako da skener šalje pretvaraču poruku s izlaznim podacima, a uređaj tada kao odgovor šalje poruku s ulaznim podacima. Portal HRANA navodi jedan izraz koji sadrži riječ polled: polled-interrupt i prevodi ga kao prozivani prekid. M. Kiš u svome Rječniku navodi izraz polling technique i prevodi ga kao postupak ili tehnika prozivanja. U Rječniku elektrotehnike pronašli smo izraz polling koji je preveden kao prozivanje (terminala). Kako se kod različitih autora ponavlja termin prozivanje, smatramo da bi se izraz Polled u kontekstu našeg rada mogao prevesti kao pristup prozivanjem. B) Change of state Odabirom ovakvog tipa izmjene podataka omogućuje se komunikacija kod koje uređaj šalje poruku tek kad utvrdi promjenu unutar ulaznih podataka. Smatramo da izraz Change of state u kontekstu našega rada treba prevoditi kao pristup izmijenjenog stanja. C) Strobed Odabirom ovakvog tipa izmjene podataka omogućuje se višestruko razašiljanje poruke 3, tj. komunikacija u kojoj skener istovremeno šalje poruku za više uređaja (strobed devices) i od njih dobiva odgovor. Dugo smo tragali za ovim terminom, čak i u jednojezičnim engleskim Slika 12. Početna stranica ENIW-ovog web poslužitelja Najzanimljivija mogućnost su korisničke stranice koje sadrže tablice s 10 redaka koje prikazuju korisničke podatke i prihvaćaju ono što korisnik unosi. Studenti znanjem stečenim u prethodnim vježbama trebaju podesiti PLC za prikaz odabranih podataka na korisničkoj stranici ENIW mrežnog člana spojenog na uređaj. 1 Postoji i provodi se hvalevrijedan projekt, tzv. Portal hrvatskog računalnog nazivlja ( putem kojeg se standardizira računalno nazivlje, ali ni izbliza nije dovršen. 2 R.Filipović (1980) Englesko-hrvatski rječnik, ŠK Zagreb; M.Benson (1980) Englesko-srpskohrvatski rječnik, Prosveta, Beograd; Štambuk, Pervan,Pilković, Roje (1991) Rječnik elektrotehnike, englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski, Logos, Split; Roget's Thesaurus online; Longman on-line dictionary; 3 multicast

6 rječnicima. Naime, uobičajena je opća uporaba imenice strobe ( trepćuće svjetlo) ili stručna uporaba složenice stroboscope (uređaj za periodičko bljeskanje; svjetlosni brzinomjer). Međutim, uporaba gramatičkog oblika strobed, tj. past participle glagola, kao i samog glagola strobe vrlo je rijetka u engleskom jeziku 4. Pomno smo pregledali naše leksikografske jedinice i u Rječniku elektrotehnike smo pronašli niz stručnih izraza koji sadrže riječ strobe: strobe hold time, strobe light,strobe pulse, stroboscope, itd., ali nije naveden izraz strobed. Stručni izraz strobe pulse preveden je na dva načina: 1. puls uzorkovanja i 2. poticajni impuls. To nas je potaknulo da u kontekstu našeg rada termin Strobed prevedemo kao pristup poticajnim impulsom. Razina uljuđenosti svakog suvremenog društva očituje se u postojanju standarda na svim razinama ljudskog djelovanja. U procesu približavanju Europskoj uniji neizbježni su u Hrvatskoj procesi usklađivanja standarda, pa i u pogledu sistematiziranja i definiranja stručnih nazivlja. Nadamo se da će ti procesi biti brzi i plodonosni. V. ZAKLJUČAK Glavni razlog uvođenju kolegija Industrijske računalne mreže je potreba za izobrazbom kako zaposlenih ljudi, tako i studenata u ovom području koje sve više nalazi primjenu kod nas. Da bi se nastava izvodila što kvalitetnije, bilo je potrebno promijeniti pristup studentu i za to izraditi pisane materijale. Konstruktivistički pristup učenju, gdje student samostalnim radom izrađuje mrežnu strukturu uređaja, podešava i programira uređaje na njoj, pokazao se kao najbolji za proučavanje takve tematike. Uloga nastavnika na ovakvim vježbama svodi se na ulogu voditelja, a nikako predavača. Naglasak je na samostalnom radu koji omogućuju kvalitetni nastavni materijali, gdje je detaljno opisan svaki korak koji student treba izvesti, kao i sve moguće implikacije koje mogu nastati nepažljivim radom ili greškom na uređaju. U nastavnim materijalima, radi jednostavnijeg praćenja vježbi, dano je mnoštvo slika od kojih je velika većina izravna kopija trenutnog stanja na zaslonu računala. Kako bi se na slikama mogli raspoznati detalji, potrebno je nastavne materijale tiskati u boji. Jedan od problema na koje se nailazi u izradbi ovakvih nastavnih materijala je činjenica da ih je zbog brzog razvoja tehnologije potrebno stalno nadopunjavati i osuvremenjivati. Kako su sve tehnološke inovacije popraćene stranim riječima (barem u prvoj fazi dodira s jezikom primateljem), potrebno je definirati korpus stručnog nazivlja i standardizirati ga. LITERATURA [1] 1769-SDNDeviceNet Scanner Module User manual [2] 1761-NET-DNI DeviceNet Interface User Manual [3] MicroLogix Ethernet Interface 1761-NET-ENI and NET-ENIW User Manual [4] Goran Malčić, Programabilni logički kontroleri, skripta za kolegij Procesna računala, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Elektrotehnički odjel, Zagreb. [5] Goran Malčić, Ethernet/IP - Industrijski Ethernet, članak za stručni časopis Elektro, Zagreb [6] Goran Malčić, DeviceNet - Industrijska komunikacijska mreža, članak za stručni časopis Elektro, Zagreb [7] Goran Malčić, i WEB servisi na PLC-u, članak za stručni časopis Elektro, Zagreb [8] Danijel Maršić, Distribuirani sustavi automatizacije, diplomski rad, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Elektrotehnički odjel, Zagreb, [9] Biljana Stojaković, Goran Malčić, Hrvatsko računalno nazivlje, Computers in education (CE), MIPRO [10] M. Kiš, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, [11] M. Mihaljević, Hrvatsko računalno nazivlje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, [12] M. Tadić, Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Exilibris, Zagreb, sara.natcorp.ox.ac.uk, navodi svega tri primjera uporabe glagolskih oblika ove riječi: The light of the fireworks strobed around......strobed by laser flashes, the boy's green eyes... The irritating neon sign outside the window strobed the room...