Izdanja HAD_Vukovar_cijeli knjizni blok_web

Транскрипт

1 KATARINA BOTIĆ NEOLITIČKA NALAZIŠTA DESNE OBALE DUNAVA IZMEĐU VUKOVARA I ILOKA. PRIKAZ POKRETNE GRAĐE PRIKUPLJENE TERENSKIM PREGLEDIMA 2003., I GODINE UDK/UDC 902.3( ) 634 Izvorni znanstveni rad Primljeno: Katarina Botić Institut za arheologiju Ljudevita Gaja 32 HR Zagreb katarina.botic@iarh.hr Prilikom terenskih pregleda 2003., i godine, provedenih na području sela Sotin i u općinama Ilok, Lovas i Tovarnik, a uz sam rub lesne zaravni na desnoj obali Dunava te uz rubove usjeka koji se pružaju prema jugu, pronađen je niz nalazišta od kojih su neka neolitička. Detaljan pregled pokretne građe s neolitičkih nalazišta omogućio je njihovo sigurnije kulturno i relativno-kronološko određenje. Dokumentiranje ovih nalazišta važan je doprinos razumijevanju neolitičkog naseljavanja Podunavlja, posebno prostora zapadnog Srijema. Ključne riječi: terenski pregled, Sotin, Mohovo, Šarengrad, Ilok, Bapska, Tovarnik, Podunavlje, naselja, neolitik Prostor zapadnog Srijema, točnije njegov sjeverni rubni dio 1 koji obuhvaća dio velike lesne zaravni i desnu obalu Dunava, a na svom je južnom i istočnom dijelu omeđen posljednjim sjevernim obroncima Fruške gore, 2 bio je naseljen gotovo kroz sva prapovijesna i povijesna razdoblja. Razvedenost Dunavske obale i njena značajna visina u odnosu na lijevu bačku obalu, 3 omogućila je povoljnije položaje naseljavanja i prirodne pristupe rijeci. Teren se prema jugu blago spušta i stapa s lesnom zaravni tvoreći tako velike obradive površine. 1 U literaturi se javlja i naziv gornji Srijem (Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str. 177, bilj. 2). 2 Ložnjak Dizdar et al. 2004, str. 45; Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str Desna obala izdiže se 30 do 50 m nad Dunavom (Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str. 118). U jesen godine Institut za arheologiju, prilikom arheoloških istraživanja povijesne jezgre grada Iloka, pokrenuo je terenske preglede područja grada Iloka i dijelova općine Ilok kako bi se izradila arheološka topografija ovog dijela Podunavlja. Pregledima je obuhvaćen prostor između Dunava na sjeveru i ceste Ilok-Vukovar na jugu. 4 Tom su prilikom pronađena i dokumentirana 23 nalazišta 5 od kojih je većina potvrdila naseljavanje kroz nekoliko vremenskih razdoblja i mogu se većim dijelom pribrojati u naselja otvorenog tipa. 6 Većina tih 4 Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Ložnjak Dizdar et al. 2004, str

2 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Karta 1 Karta nalazišta općina Vukovar, Ilok, Lovas i Tovarnik (izradila K. Botić) nalazišta potvrdila je naseljavanje tijekom neolitika 7 - na 18 nalazišta zabilježeni su nalazi starčevačke kulture, a na 11 nalazi sopotske kulture. To su nalazišta: Ilok-Božino brdo, Ilok-Sofija 1, Ilok-Sofija 2, Ilok-Sofija 2 (iza kuće Dermišek), Ilok-Dikina zanoga, Šarengrad-Bišket, Šarengrad-Gradac, Šarengrad-Liketinac istok, Šarengrad-Luketinac zapad, Šarengrad-Kalilo, Šarengrad-Za gradom, Šarengrad-Ađinac, Šarengrad-Kuruzeb, Šarengrad-Malo Renovo, Šarengrad-Renovo Veliko Renovo, Šarengrad- Pod Mohovom, Mohovo-Istočno od sela, Mohovo-Čaire, Mohovo-Čaire zapad, Mohovo-Mandalija. 8 Nastavak terenskog pregleda općine Ilok izvršen je godine u proljeće i jesen. Tom su prilikom izvršeni i terenski pregledi općina Lovas i Tovarnik. Ovi su terenski pregledi izvršeni u okviru projekta MZOS-a Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica naseljenih na tlu kontinentalne Hrvatske ( ) s ciljem proširenja spoznaja glede prepoznavanja naseobinskih modela koji su obilježili tijek brončanog i željeznog doba u gornjem (zapadnom) Srijemu. 9 Tom je prilikom pronađeno 7 Samo 3 nalazišta od 23 zabilježena nisu sadržavala nalaze neolitičkih kultura: Ilok-Sokol, Velika Lovka i Šarengrad-Dačkovac. 8 Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str ili dokumentirano stanje na ukupno 36 nalazišta od kojih je na 6 zabilježena neolitička keramika. 10 To su nalazišta: Ilok-Šmitovac, Šarengrad-Renovo, Mohovo-Čaire, Mohovo-Cerje, Tovarnik-Ivanci, Bapska-Zobišta Ostali lokaliteti obuhvaćeni ovim terenskim pregledima, a sadrže neolitičke nalaze, su: Ilok-Ciglana (Slovački kraj), Ilok-Luketinac zapad. 12 U proljeće godine izvršen je i terenski pregled područja Sotina gdje su od 7 položaja samo na jednom ustanovljeni nalazi sopotske kulture. 13 Riječ je o južnom dijelu nalazišta Srednje polje. U proljeće godine izvršen je nastavak terenskog pregleda područja Sotina i tom su prilikom samo na 2 položaja od 5 pronađenih ustanovljeni nalazi neolitičkih kultura. 14 To su nalazišta Sotin-Ulica V. Nazora i Sotinzapad. 10 Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str Ovi lokaliteti nisu objavljeni (v. Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009), ali se navode u izvještaju s terenskog pregleda (Dizdar, Ložnjak Dizdar 2008). 13 Dizdar et al. 2009, str Ložnjak Dizdar et al. 2010, str

3 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Karta 2 Nalazišta općine Vukovar (izradila K. Botić) Općina Vukovar 3 nalazišta 1. Sotin-zapad: starčevačka kultura, sopotska kultura, kostolačka kultura, Belegiš II kultura, mlađe željezno doba, antika, srednji vijek, novi vijek Sotin-Ul. V. Nazora: sopotska kultura, mlađe željezno doba, antika Sotin-Srednje polje: sopotska kultura, kostolačka kultura, bosutska i daljska grupa, antika, srednji vijek 17 Općina Ilok 25 nalazišta 1. Mohovo-Mandalija: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 1), slavonsko-srijemska vatinska kultura, Belegiš II kultura, starije željezno doba, razvijeni i kasni srednji vijek Mohovo-Čaire istok: starčevačka kultura (Sl. 2), sopotska kultura, eneolitik, slavonsko-srijemska vatinska kultura, Belegiš II kultura, bosutska grupa, latenska kultura, antika, kasni srednji vijek Ložnjak Dizdar et al. 2010, str. 77, karta 1: 4, str Ložnjak Dizdar et al. 2010, str. 77, karta 1: 3, str Dizdar et al. 2009, str. 123, sl. 1: Mohovo-Čaire zapad: starčevačka kultura (Sl. 3), slavonsko-srijemska vatinska kultura, latenska kultura, kasni srednji vijek Mohovo-istočno od sela: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 4), eneolitik, starije željezno doba, antika Mohovo-Cerje: starčevačka kultura?, sopotska kultura (Sl. 5), Belegiš I i II kultura Šarengrad-pod Mohovom: starčevačka kultura (Sl. 6), starije željezno doba, antika, kasni srednji vijek Šarengrad-Renovo: starčevačka kultura, sopotska kultura (Sl. 7), Belegiš I i II kultura, latenska kultura, antika Šarengrad-Malo Renovo: sopotska kultura (Sl. 8), starije željezno doba, latenska kultura, antika, rani srednji vijek, kasni srednji vijek Tomičić et al. 2003, str. 76; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 68; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str. 119, str. 120, sl Tomičić et al. 2003, str. 65; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str Tomičić et al. 2003, str. 58; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 79; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 71; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str

4 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Karta 3 Nalazišta općine Ilok (izradila K. Botić) 9. Šarengrad-Veliko Renovo: starčevačka kultura (Sl. 9), kostolačka kultura, daljsko-bjelobrdska grupa panonske inkrustirane keramike, slavonsko-srijemska vatinska kultura, starije željezno doba, latenska kultura, antika, kasni srednji vijek Šarengrad-Kuruzeb: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 10), kostolačka kultura, kasno brončano doba, latenska kultura, rani srednji vijek, kasni srednji vijek Šarengrad-Ađinac: starčevačka kultura (Sl. 11), kostolačka kultura, kasni srednji vijek Šarengrad-Za gradom: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 12), slavonsko-srijemska vatinska kultura, Belegiš II kultura, kasni srednji vijek Šarengrad-Kalilo: starčevačka kultura (Sl. 13), slavonsko-srijemska vatinska kultura, latenska kulutra, kasni srednji vijek Tomičić et al. 2003, str. 62; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 52; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 48; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 42; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Šarengrad-Luketinac istok: starčevačka kultura (Sl. 14), kasno brončano doba Šarengrad-Luketinac zapad: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 15), kostolačka kultura, kasno brončano doba Šarengrad-Gradac: starčevačka kultura (Sl. 16), kostolačka kultura, kasno brončano doba Šarengrad-Bišket: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 17), kostolačka kultura, slavonsko-srijemska vatinska kultura, Belegiš II kultura, kasni srednji vijek Ilok-Šmitovac: starčevačka kultura, sopotska kultura (Sl. 18), badenska kultura, kostolačka kultura, vučedolska kultura Tomičić et al. 2003, str. 31; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 33; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str. 46; Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str Tomičić et al. 2003, str. 29; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 23; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Dizdar, Ložnjak Dizdar 2008, str. 5; Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str. 118, sl. 2, str Tomičić et al. 2003, str. 36; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str

5 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Karta 4. Nalazište općine Tovarnik (izradila K. Botić) 19. Ilok-Sofija 1: starčevačka kultura (Sl. 19), sopotska kultura Ilok-Sofija 2: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 20), antika Ilok-Sofija 2 (iza kuće Dermišek): starčevačka kultura, sopotska kultura (Sl. 21), kasno brončano doba Ilok-Dikina zanoga: sopotska kultura (Sl. 22), kasno brončano doba Ilok-Ciglana: sopotska kultura, antika Ilok-Božino brdo: starčevačka i sopotska kultura (Sl. 23), kostolačka kultura, kasni srednji vijek Bapska-Zobišta 1: starčevačka(?) i sopotska kultura (Sl. 24) Tomičić et al. 2003, str. 9; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 11; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Tomičić et al. 2003, str. 17; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str. 46, Tomičić et al. 2003, str. 18; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str. 46. Općina Tovarnik 1 nalazište 1. Tovarnik-Ivanci: neolitik (starčevačka? i sopotska? kultura), Belegiš I i II kultura, mlađe željezno doba 43 Od ukupnog broja nalazišta obuhvaćenih terenskim pregledima, 21 lokalitet sadržavao je nalaze starčevačke kulture, 21 sopotske, a na 1 je bila prisutna mala količina neolitičke keramike koja nije pobliže odrediva. Na 14 nalazišta prisutne su i starčevačka i sopotska kultura, na 7 nalazišta samo starčevačka, a na 5 nalazišta samo sopotska. Na tri su nalazišta zastupljena sva razdoblja: Sotin-zapad, Mohovo-Čaire istok, Šarengrad-Veliko Renovo (koje se vjerojatno može povezati s nalazištem Renovo u blizini). Na dva nalazišta zastupljeno je pet razdoblja: Sotin-Srednje polje (sve osim brončanog doba), Šarengrad-Kuruzeb (sve osim antike). Pregled nalazišta i razdoblja koja obuhvaćaju dan je u Tab Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str. 119, str. 121, sl Dizdar, Ložnjak Dizdar 2008, str Tomičić et al. 2003, str. 3; Ložnjak Dizdar et al. 2004, str Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009, str

6 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... RED. BR. NALAZIŠTE NEOLITIK STARČE- VAČKA KULTURA NEOLITIK SOPOTSKA KULTURA ENEOLITIK BRONČANO DOBA ŽELJEZNO DOBA ANTIKA 1. Sotin zapad Sotin Ul. V. Nazora Sotin Srednje polje Mohovo Mandalija Mohovo Čaire istok Mohovo Čaire zapad Mohovo istočno od sela Mohovo Cerje +? Šarengrad pod Mohovom SREDNJI VIJEK Šarengrad Renovo Šarengrad Malo Renovo 12. Šarengrad Veliko Renovo Šarengrad Kuruzeb Šarengrad Ađinac Šarengrad Za gradom Šarengrad Kalilo Šarengrad Luketinac zapad 18. Šarengrad Luketinac istok Šarengrad Gradac Šarengrad Bišket Ilok Šmitovac Ilok Sofija Ilok Sofija Ilok Sofija 2 (iza kuće Dermišek) Ilok Dikina zanoga Ilok Ciglana (Slovački kraj) Ilok Božino brdo Bapska Zobišta 1 +? Tovarnik Ivanci +? +? + + U KU P N O Tab.1. Pregled nalazišta i razdoblja koja obuhvaćaju 38

7 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Starčevačka kultura Sopotska kultura Starčevačka i sopotska kultura Neolitik - nedefinirano Pokretna građa starčevačke kulture Prilikom terenskih pregleda prikupljen je veći broj ulomaka keramike starčevačke kulture i vrlo malo kamene građe. Ulomci keramike vrlo su fragmentirani te je na nekim nalazištima, osim karakteristične fakture, gotovo nemoguće uočiti neke elemente ukrasa ili oblika posuda. Pregledom građe ustanovljeno je da najveći broj ulomaka pripada prijelaznoj keramici tanjih stijenki, ponekad s vidljivim primjesama (Sl. 2, 10, 15, 17). Boja površine je raznolika - od različitih nijansi crvene (Sl. 1, 2, 4, 10, 11, 15, 17, 23), smeđe (Sl. 4, 10, 11), sive (Sl. 4, 17) do vrlo svijetle boje (Sl. 10). U presjeku boje variraju od crvene do crne osim karakterističnog dvobojnog presjeka javlja se i jednobojna. Ukras je također raznolik: plastične trake s otiskom (Sl. 4, 6, 13, 17), bradavice na tijelu posude (Sl. 10, 11) i bradavice ispod oboda (Sl. 2), duboko urezan ukras trskom u dva reda uza sam vrh oboda posude (Sl. 16). Među ulomcima nalaze se i dijelovi ovalnih ručki (Sl. 4, 10), ulomak široke trakaste ručke (Sl. 10), takaste drškice (Sl. 15, 17) i jezičaste drške (Sl. 2, 15, 17, 19). Na dva ulomka vidljivi su tragovi crvenog premaza (Sl. 13). O oblicima posuda teško je suditi, nekoliko ulomaka ravnih oboda ili blago uvučenih oboda može se smatrati dijelovima koničnih zdjela, 44 poluloptastih 44 Minichreiter 1992, str. 42, sl. 20/27 linear A stupanj; str. 103, T.21:5 Zadubravlje-Dužine. zdjela, 45 blago bikoničnih zdjela, 46 šalica 47 ili vratova amfora (Sl. 16), 48 a ulomci s bradavicama moguće su dijelovi zdjela. 49 Samo jedan ulomak predstavlja gornji dio noge posude (Sl. 13). Ovalne i trakaste ručke mogle bi biti dio loptastih posuda. 50 Svi ovi oblici te dio ukrasa, posebno plastična traka s otiskom, javljaju se kroz sve stupnjeve starčevačke kulture. Nakon srednje fine keramike, po zastupljenosti slijedi fina keramika tankih stijenki. Boja površine također je najčešće različitih nijansi crvene (Sl. 2, 10, 11, 13, 16, 45 Minichreiter 1992, str. 42, sl. 20/13 linear A stupanj, 21, 23; str. 45, sl. 22/17 linear C stupanj; str. 90, T.8:5,6 Pepelana- Lug. 46 Minichreiter 1992, str. 98, T.16:9,12 Vinkovci, gradska zona. 47 Minichreiter 1992, str. 90, T.8:8,10 Pepelana-Lug. 48 Dimitrijević 1974, T.III:23 ovdje bez ukrasa, Lepenski Vir, Horizont III-b. Pregledom materijala s lokaliteta Pepelana-plinovod uočeno je više ulomaka oboda sa sličnim ukrasom, fakturom i bojom. Na tom lokalitetu predstavljaju kraj horizonta starčevačke kulture. 49 Minichreiter 1992, str. 42, sl. 20/19,21,23 linear A stupanj; str. 47, sl. 24/4 spiraloid A stupanj; str. 90, T.8:2 Pepelana- Lug, linear C stupanj; str. 102, T.20:6; str. 103, T.21:4 Zadubravlje-Dužine, linear B stupanj. 50 Dimitrijević 1979, T.XVII:5 Starčevo; Marković 1994, str. 249, T.1:7 Sarvaš-Vlastelinski Brijeg, stupanj 3 sopotske kulture. 39

8 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... 17), a znatno su manje zastupljene crna (Sl. 10, 14), smeđa (Sl. 10), siva (Sl. 16) te svijetla (Sl. 1). Od ukrasa javlja se ulomak sa zarezima na vanjskom rubu oboda (Sl. 2) i ulomak fine crveno pečene keramke s nizom urezanih motiva koji sliče trokutićima (Sl. 17). Jedan ulomak ima naljepljenu izraženu bradavicu (Sl. 10). Oblici posuda još su teže odredivi za ovu vrstu keramike budući da je znatno manje ulomaka ove vrste keramike zastupljeno u ukupnoj količini nalaza. Najmanje je zastupljena gruba keramika. Tragovi organskih primjesa u fakturi vidljivi su samo na jednom ulomku (Sl. 14), a tako i anorganske primjese (Sl. 19). Površina je crvene (Sl. 13, 14), tamne (Sl. 19) i svjetlije boje (Sl. 2, 10, 23) no uglavnom se radi o dvobojnom presjeku. Od ukrasa prisutan je ulomak valovitog oboda (Sl. 2). Veći dio ulomaka nema posebnih ukrasa ili detalja te je teško odrediti kojem dijelu posude pripadaju. Ulomak valovitog oboda vjerojatno je dio veće loptaste posude cilindričnog vrata 51 ili zdjele. 52 Zastupljeno je i nekoliko ulomaka ravnog dna posuda (Sl. 10, 13, 14). Među nalazima starčevačke keramike našao se i dio pršljena (Sl. 17) te dio perforiranog keramičkog privjeska (Sl. 14). Ulomak (Sl. 15) sa tri paralelna žlijeba vjerojatno je ipak dio zidne obloge, tj. kućnog lijepa. Od litičkih nalaza zanimljiv je ulomak perle (Sl. 10). Oblici posuda i ukrasa s lokaliteta desne obale Dunava pronalaze svoje paralele na većim starčevačkim lokalitetima na prostoru sjeverne Hrvatske te na matičnom prostoru starčevačke kulture Pepelana-Lug, Zadubravlje-Dužine, Vinkovci-gradska zona, Sarvaš-Vlastelinski Brijeg, Starčevo i Lepenski Vir. Vremenski, ovi ulomci obuhvaćaju gotovo sve stupnjeve starčevačke kulture, iako su neki elementi linear A stupnja brojniji. Pokretna građa sopotske kulture Terenskim je pregledima također prikupljena keramika sopotske kulture s nešto kamene građe. Iako su ulomci uglavnom fragmentirani i veći dio nema elemenata ukrasa ili značajnijih obilježja, pojedini ulomci ipak imaju dovoljno elemenata za bliže određenje oblika posuda te datiranje. 51 Minichreiter 1992, str. 42, sl. 20/8 linear A stupanj; str. 101, T.19:2 Zadubravlje-Dužine. 52 Minichreiter 1992, str. 102, T.20:2 Zadubravlje-Dužine, linear A stupanj. Kao i kod pregleda starčevačke keramike, među sopotskom keramikom ustanovljen je najveći broj ulomaka prijelazne keramike čija je faktura uglavnom fina do srednje gruba, uglačane površine. Neki ulomci sadrže vidljive anorganske primjese (Sl. 5, 8, 12, 20, 22, 24). Boja površine također je raznolika različite nijanse crvene (Sl. 5, 7, 15, 18, 20, 23), crne (Sl. 5, 7, 20, 22 u presjeku ulomak je crvene boje), smeđe (Sl. 2, 10, 15, 18, 20, 23), sive (Sl. 1, 7, 20, 22), svijetle (Sl. 7, 10, 20, 23) i nekoliko ulomaka mrljasto pečene keramike (Sl. 12, 15, 23). Presjek ulomaka uglavnom je iste boje kao i površina, osim u nekoliko rijetkih slučajeva. Ukrasi su: plastična traka s urezima (Sl. 5), bradavice (Sl. 5, 20, 21, 22), niz naglašenih bradavica ispod oboda (Sl. 23), urezan ukras izveden tankim kosim crtama ispod oboda (Sl. 12), ukras plastične trake s kratkim zarezima izveden u dva paralelna reda (Sl. 22), mali kružni ubodi direktno ispod oboda (Sl. 18), ukras izveden jamičastim otiscima ispod oboda (Sl. 20, 23, 24). Paralele za ulomke s otiscima ispod oboda nalazimo i na Ražištu. 53 Zanimljiv je ulomak čija je površina prekrivena cik-cak motivima (Sl. 22). Ovaj ulomak nalazi paralele na lokalitetu Inkey-Kapelle kraj Nagykanizse 54 i pripada najkasnijoj fazi lenđelske kulture. Prisutne su i ručke ispod oboda (Sl. 1, 7), ručkice (Sl. 10, 15), drškice (Sl. 4, 12, 18) od kojih je jedna samo naznačena i nije probušena te jezičasta drška (Sl. 20). Među ulomcima oboda mogu se izdvojiti dijelovi cilindričnih vratova (Sl. 5, 20). Prisutno je i nekoliko ulomaka nogu posuda, gornjih dijelova (Sl. 7, 23) i donji rubni dio (Sl. 23). Zanimljiv je ulomak vjedra s kljunastim izljevom (Sl. 20) koji ima svoje paralele na lokalitetima od istoka do zapada. 55 Prema zastupljenosti ulomaka, slijedi gruba keramika koja često sadrži dosta primjesa (Sl. 17, 18, 24). Gruba keramika također ima zaglađenu površinu i vrlo je dobro pečena, a neki su ulomci masivni, posebno dna posuda. Površina ove vrste keramike je uglavnom tamne boje (Sl. 17, 18, 23), zatim crvene (Sl. 5, 23) i svijetle (Sl. 23). Od ukrasa pristutna je plastična aplikacija neobičnog oblika lista (Sl. 4). Zastupljene su i ručka ovalnog presjeka (Sl. 53 Marković 1985, T.7: Horváth, Kalicz 2006, str Dimitrijević 1968, T.XIII:5 Sopot, završni II stupanj; Dimitrijević 1969, T.XVII:8 Otok, III stupanj; Dimitrijević 1978, str. 107, sl.22:1 Tkalec-Ciglana, sopotska kultura, stupanj III; Marković 1994, str. 259, T.10:9 Vinkovci-Sopot, 3. stupanj sopotske kulture; T.10:13 Tkalec-Ciglana, kasna sopotska kultura. 40

9 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., ), drškica (Sl. 23) te dvije jezičaste drške (Sl. 7, 23). Od oblika prepoznatljivi su kratki cilindrični vratovi kosih ramena (Sl. 18, 20) te ravna dna velikih posuda (Sl. 18, 23). Najslabije je brojčano zatupljena fina keramika tankih stijenki i uglavnom vrlo fine pročišćene fakture. Boja površine također se može podijeliti na više nijansi crvene (Sl. 5, 7, 20, 21), crne (Sl. 7, 20, 23), sive (Sl. 7, 18, 20, 23), svijetle (Sl. 5, 20, 21), a prisutan je i jedan ulomak smeđe boje (Sl. 20). Iako najslabije brojčano zastupljeni, među ovim se ulomcima nalazi najveći broj onih koji sadrže elemente važne za datiranje. Na jednom se ulomku nalazi ukras sastavljen od tri urezane paralelne linije (Sl. 5), 56 na drugom su vidljivi urezi na samom vrhu oboda (Sl. 20), na trećem se nalazi ukras izveden urezanim linijama i okruglim ubodima (Sl. 23), na četvrtom se nalazi zoomorfna aplikacija (Sl. 8) smještena vjerojatno na trbuhu posude, jedan ulomak ima naljepljenu kružnu aplikaciju (Sl. 15), dva su ulomka slikana (Sl. 20, 23), a dva imaju vrlo čvrstu crvenu površinu (Sl. 20, 21). Od slikanih ulomaka jedan je premazan crvenom bojom (Sl. 20) dok je drugi višebojan, vrlo fine izrade, ali se boje vide u tragovima (Sl. 23). Riječ je o tamnoj, žućkastoj i crvenoj boji nanesenoj vjerojatno nakon pečenja u pravilnim trakama od kojih su vidljive dvije šire tamne trake i jedna svijetla tanja, a tragovi crvene boje vidljivi su preko obje. Na nekim dijelovima vide se tragovi poliranja površine. Ovaj je ulomak vrlo malih dimenzija i vjerojatno je pripadao minijaturnoj posudi. Paralele ovom ukrasu pronalazimo na lokalitetima rane lenđelske kulture Aszód (kom. Pest) 57 i Zengővárkony (kom. Baranya) 58 no ove se paralele protežu sve do Slovačke lokalitet Svodín. 59 Slikanje crvenom bojom prisutno je i na lokalitetima u Hrvatskoj, kao što su Gornji Brezovljani, 60 Slavča 61 i Ražište kod Podgorača, 62 a poznato je i u II stupnju klasične sopotske kulture. 63 Među ulomcima keramike nalazi se i nekoliko ulomaka nogu posuda od kojih su četiri ulomka gornjih dijelova nogu (Sl. 20, 21, 23) i tri ulomka donjeg dijela nogu (Sl. 56 Marković 1985, T.8:6 Ražište. 57 Kalicz 1998, str. 117, Abb. 45:6. 58 Kalicz 1998, str. 123, Abb. 51:2. 59 Pavúk 2007, str. 15, Abb. 3:3 Lengyel IA. 60 Okroša Rožić Mihaljević Marković Marković 1985, str. 51, bilj , 12, 20). Prepoznatljivi su još i bikonični dijelovi posuda (Sl. 20, 21, 23). Samo je jedan ulomak naglašeno S profiliran (Sl. 7), a paralele mu se mogu naći na lokalitetu Vinkovci-Ervenica. 64 Prema ovdje opisanim ulomcima može se zaključiti da su oblici posuda svih tipova keramike korištenih na ovim lokalitetima bili zdjele s bradavicama, bikonične zdjele ili posude zaobljenih oboda, posude na nozi, šalice, trbušaste posude ili amfore cilindričnog vrata, posude velikih dimenzija te minijaturne posude. Ovdje prisutni ostaci nogu posuda na žalost nemaju elemenata za određivanje ne znamo radi li se o šupljim ili punim nogama, no nisko položeni donji dijelovi nogu mogu naći svoje paralele i u II i u III stupnju. 65 Uzmemo li u obzir da ulomci dna noge i slijepe drškice (Sl. 12) mogu pripadati istoj posudi, onda je paralela sa zdjelom na nozi sa sličinim drškicama s lokaliteta Sopot 66 vrlo izgledna. Isto tako, ako promatramo složen ukras na ulomku (Sl. 23), koji po svojoj debljini i zaobljenosti može biti i dio noge, vidimo da je ovakav ukras bio u upotrebi i u II i najvjerojatnije u III stupnju, 67 no ako se radi o nozi posude, ne nalazimo paralele. Pokretna građa sopotske kulture pokazuje uglavnom pripadnost II i III stupnju klasične sopotske kulture, iako ne treba zanemariti mogućnost da se na ovim lokalitetima život mogao odvijati i u najranijoj i najkasnijoj fazi. Vrlo je značajan ulomak slikane minijaturne posude s paralelama daleko van prostora sjeverne Hrvatske, a još je značajnije mjesto pronalaska ovog ulomka, lokalitet Ilok-Božino brdo. Ovaj je lokalitet najbliži i današnjem prijelazu preko Dunava odnosno mostu, a nadvisuje upravo nižu i širu obalu na čijem se kraju nalazi jedan od užih dijelova Dunava. Može se samo pretpostaviti kako je taj ulomak dospio na visoku desnu obalu Dunava, ali je svakako moguće da je time potvrđena komunikacija rijekom. Zanimljivo je također da neki ulomci nalaze svoje paralele i nešto zapadnije, u prostoru rasprostiranja tipa Ražište i još zapadnije, pa se može pretpostaviti da su i ovi utjecaji došli vodenim putom. Ulomak pronađen 64 Dimitrijević 1968, T.IX:6, stupanj II; Marković 1994, str. 257, T.8:1. 65 Dimitrijević 1968, T.VIII:7 Otok, II stupanj; T.XVI:2 Sopot, III stupanj. 66 Dimitrijević 1968, T.XVI:2 Sopot, III stupanj. 67 Dimitrijević 1968, T.X:2 Vinkovci-Ervenica, II stupanj; T.XI:11,12 Vinkovci-Ervenica, II stupanj, vinčoidni nalazi; T.XVI:12 Vinkovci-Sopot, III stupanj. 41

10 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... na lokalitetu Ilok-Dikina zanoga, koji se nalazi na zapadnom ulazu u grad, a čije paralele se mogu tražiti među materijalom kasne lenđelske kulture, također je mogao doći nizvodno Dunavom. Iako je taj lokalitet smješten na dijelu strmije obale, smješten je dovoljno blizu lokaliteta Božino brdo i dijelu niske pristupačne obale. Zaključak Visoka desna obala Dunava, njezin strateški prostorni položaj i plodna zemlja s izrazito povoljnom mikroklimom, bila je privlačno mjesto za naseljavanje kroz sva prapovijesna i povijesna razdoblja. Terenskim pregledima, provedenim tijekom 2003., i godine, prikupljeni su, između ostalih, i nalazi neolitičkih kultura starčevačke i sopotske. Detaljniji uvid u građu pokazao je da se naseljavanje na ovim prostorima odvijalo gotovo tijekom cijelog neolitika te da je prostor bio intenzivno korišten. Pojedini nalazi upućuju na korištenje Dunava kao komunikacije, posebno u vrijeme kasnog neolitika, a utjecaji ili importi mogu se pratiti preko mađarskog i sjevernohrvatskog prostora sve do Slovačke. Tako se već vrlo rano može pratiti povezanost južnih i zapadnih dijelova Karpatske kotline. Ovim je pregledom obuhvaćen dio građe koja svakako zahtjeva i zaslužuje detaljniju obradu. Također bi od velikog značaja bilo provesti arheološka istraživanja na pojedinim lokalitetima, posebno lokalitetima Ilok-Božino brdo i Ilok-Dikina zanoga koji su pokazali vrlo zanimljive nalaze. Intenzivni terenski pregledi duž desne obale Dunava vrše se i dalje, pa valja očekivati nove nalaze. * * * Na kraju posebno zahvaljujem kolegama M. Dizdaru i D. Ložnjak Dizdar koji su velikodušno ustupili ovaj materijal. Bez njihovog višegodišnjeg truda, ova bi nalazišta ostala nepoznata, a bez njihove velikodušnosti, ova građa ne bi ugledala svjetlo dana. Katarina Botić THE NEOLITHIC SITES AT THE DANUBE S RIGHT BANK BETWEEN VUKOVAR AND ILOK. A REVIEW OF MOVABLE MATERIAL COLLECTED DURING THE 2003, 2008 AND 2009 FIELD SURVEYS (Summary) During the 2003, 2008 and 2009 field surveys conducted in the territory of the village of Sotin and the municipalities of Ilok, Lovas and Tovarnik, at the very edge of a loessial plateau on the Danube s right bank and along the edges of ravines extending to the south, a number of sites was discovered, some of which were Neolithic. A detailed overview of movable objects from the Neolithic sites has made possible their more certain cultural attribution and relative chronological determination. The documentation of these sites is an important contribution to understanding of the Neolithic settlement of the Danube region, especially the area of western Syrmia. The higher right bank of the Danube, its strategic spatial position and fertile soil with a particularly favourable microclimate, was an attractive location for settlement through all prehistoric and historical periods. During field surveys conducted in 2003, 2008 and 2009, finds of the Neolithic Starčevo and Sopot cultures, among others, were collected. A more detailed insight into the material has shown that these areas were settled almost throughout the entire Neolithic period and that the space was intensively used. Some finds indicate that the Danube was used as a communication, especially in the Late Neolithic period, and influences or imports can be traced across territories of Hungary and northern Croatia to Slovakia. Thus the links between the southern and western parts of the Carpathian Basin can be followed from the very early times. This overview includes a part of the material that certainly requires and deserves a more thorough analysis. It would also be of great importance if archaeological investigations would be conducted at some sites, especially the Ilok-Božino brdo and Ilok-Dikina zanoga sites, which have yielded very interesting finds. Intensive field surveys along the Danube s right bank are still carried out, so we should expect new finds. 42

11 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Literatura Dimitrijević 1968 S. Dimitrijević, Sopotsko-lenđelska kultura, Zagreb Dimitrijević 1969 S. Dimitrijević, Das Neolithicum in Syrmien, Slawonien und Nordwestkroatien Einführung in den Stand der Forschung, Archaeologia Iugoslavica X, Beograd 1969, (T.I XX). Dimitrijević 1974 S. Dimitrijević, Problem stupnjevanja starčevačke kulture s posebnim obzirom na doprinos južnopanonkih nalazišta rješavanju ovog problema, in: Počeci ranih zemljoradničkih kultura u Vojvodini i srpskom Podunavlju, Simpozij Praistorijske sekcije SADJ Subotica 1972, Materijali X, Beograd 1974, (T.I XXII). Dimitrijević 1978 S. Dimitrijević, Neolit u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (pregled stanja istraživanja do godine), in: Arheološka istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Znanstveni skup Varaždin , Izdanja Hrvatskog arheološkog duštva 2, Zagreb 1978, Dimitrijević 1979 S. Dimitrijević, Sjeverna zona, Praistorija jugoslavenskih zemalja II Neolit, Sarajevo 1979, (T.XLI LII). Dizdar, Ložnjak Dizdar 2008 M. Dizdar, D. Ložnjak Dizdar, Terenski pregled godine Izvještaj o terenskom pregledu područja grada Iloka, 2008, arhiva IARH/neobjavljeno. Dizdar, Ložnjak Dizdar 2009 M. Dizdar, D. Ložnjak Dizdar, Terenski pregledi područja općina Ilok, Lovas i Tovarnik u g., Anales Instituti Archaeologici V, Zagreb 2009, Dizdar et al M. Dizdar, D. Ložnjak Dizdar, M. Ilkić, M. Hutinec, T. Leleković, Sotin, terenski pregled g., Anales Instituti Archaeologici V, Zagreb 2009, Hortváth, Kalicz 2006 L. Horváth, N. Kalicz, Siedlungsfunde der spätesten Phase der Lengyel-Kultur bei Nagykanizsa, in: Od Sopota do Lengyela. Prispevki o kamenodobnih in bakrenodobnik kulturah med Savo in Donavo, A. Tomaž (ed.), Annales Mediterranea, Koper 2006, Kalicz 1998 N. Kalicz, Figüfliche Kunst und bemalte Keramik aus dem Neolithikum Westungarns, Archaeolingua Series Minor 10, Budapest Ložnjak Dizdar et al D. Ložnjak Dizdar, M. Dizdar, M. Ilkić, M. Hutinec, Sotin, terenski pregled 2009., Anales Instituti Archaeologici VI, Zagreb 2010, Ložnjak Dizdar et al D. Ložnjak Dizdar, M. Dizdar, B. Šiljeg, Rezultati terenskog pregleda područja grada Iloka godine 2003., Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva XXXVI/1, Zagreb 2004, Marković 1985 Z. Marković, Ražište-tip sopotske kulture, Arheološki vestnik 36, Ljubljana 1985, (T.1 9). Marković 1994 Z. Marković, Sjeverna Hrvatska od neolita do brončanog doba Problem kontinuiteta stanovništva i kultura sjeverne Hrvatske od ranog neolita do početka brončanog doba, Koprivnica Mihaljević 2006 M. Mihaljević, Istraživanje nalazišta Slavča-Nova Gradiška, in: Od Sopota do Lengyela. Prispevki o kamenodobnih in bakrenodobnik kulturah med Savo in Donavo, A. Tomaž (ed.), Annales Mediterranea, Koper 2006, Minichreiter 1992 K. Minichreiter, Starčevačka kultura u sjevernoj Hrvatskoj, Dissertationes et Monographie 1, Zagreb Okroša Rožić 2012 L. Okroša Rožić, Brezovljani, neolitičko nalazište rezultati arheoloških istraživanja, Križevci Pavúk 2007 J. Pavúk, Zur Frage der Entstehung und Verbreitung der Lengyel-Kultur, in: The Lengyel, Polgár and related cultures in the Middle/Late Neolithic in Central Europe, J. K. Kozłowski, P. Raczky (eds.), Kraków 2007, Tomičić et al Ž. Tomičić, M. Dizdar, B. Šiljeg, D. Ložnjak Dizdar, Arheološka topografija područja grada Iloka 2003., 2003, arhiva IARH/neobjavljeno. 43

12 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Sl. 1. Mohovo Mandalija, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). Sl. 2. Mohovo Čaire istok, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). 44

13 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Sl. 3. Mohovo Čaire zapad, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar). Sl. 4. Mohovo istočno od sela, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). Sl. 5. Mohovo Cerje, nalazi sopotske kulture (foto: K. Botić). 45

14 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Sl. 6. Šarengrad pod Mohovom, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). Sl. 7. Šarengrad Renovo, nalazi sopotske kulture (foto: K. Botić). Sl. 8. Šarengrad Malo Renovo, nalazi sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). Sl. 9. Šarengrad Veliko Renovo, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). 46

15 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Sl. 10. Šarengrad Kuruzeb, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). 47

16 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Sl. 11. Šarengrad Ađinac, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). 48

17 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Sl. 12. Šarengrad Za gradom, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). Sl. 13. Šarengrad Kalilo, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). Sl. 14. Šarengrad Luketinac istok, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar). Sl. 16. Šarengrad Gradac, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar). 49

18 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Sl. 15. Šarengrad Luketinac zapad, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar; izradila: K. Botić). 50

19 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Sl. 17. Šarengrad Bišket, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). 51

20 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Sl. 18. Ilok Šmitovac, nalazi sopotske kulture (foto: K. Botić). Sl. 19. Ilok Sofija 1, nalazi starčevačke kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar). 52

21 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Sl. 20. Ilok Sofija 2, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). 53

22 Neolitička nalazišta desne obale Dunava između Vukovara i Iloka... Sl. 21. Ilok Sofija 2 (iza kuće Dermišek), nalazi sopotske kulture (foto: K. Botić). Sl. 22. Ilok Dikina zanoga, nalazi sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). 54

23 Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 31/2017., Sl. 23. Ilok Božino brdo, nalazi starčevačke i sopotske kulture (foto: D. Ložnjak Dizdar i K. Botić; izradila: K. Botić). Sl. 24. Bapska Zobišta 1, nalazi starčevačke(?) i sopotske kulture (foto: K. Botić). 55

24