LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ Provedba ovog projekta sufinancirana je sredstvima Europske unije; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj;

Транскрипт

1 LOKALNA AKCIJSKA GRUPA BOSUTSKI NIZ Provedba ovog projekta sufinancirana je sredstvima Europske unije; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; Podmjera "Provedba operacija unutar CLLD strategije", Podmjera "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a" i Podmjera "Tekući troškovi i animacija u okviru Mjere 19 LEADER CLLD LAG Bosutski niz iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje ; Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja V.2/I.1 1

2 Sadržaj: OPĆI PODACI O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI BOSUTSKI NIZ Osnovne značajke područja LAG-a Opće zemljopisne značajke područja Položaj i granice područja Geomorfološke i klimatske značajke područja Prirodna baština LAG-a i NATURA Kulturno-povijesna i tradicijska baština Stanje društvene i komunalne infrastrukture Gospodarske značajke područja Poljoprivreda i šumarstvo Turizam Tržište rada Demografske i socijalne značajke područja Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a Bosutski niz Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti Opis tema planiranih projekata suradnje i njihov način odabira Inovativan i integrirani karakter Strategije Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima Opis odabira projekata na razini LAG-a Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS Opis partnerstva Akcijski plan provedbe LRS

3 6. Način praćenja i procjene provedbe LRS Indikatori za mjerenje učinaka provedbe LRS Opis sposobnosti provedbe LRS Povijest i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata Kapaciteti za provedbu LRS Ljudski kapaciteti za provedbu LRS Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a Financijski plan DODACI Napomena: Ova strategija (V2, I1) predstavlja prvu izmjenu Lokalne razvojne strategije LAG-a Bosustski niz, sukaldno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.»Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3.»Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a«i podmjere 19.4.»Tekući troškovi i animacija«unutar mjere 19»Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)«iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje (NN 96/2017, 53/2018) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br potpisanim između LAG-a Bosutski niz i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 3

4 OPĆI PODACI O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI BOSUTSKI NIZ Naziv LAG-a: Adresa sjedišta LAG-a: Lokalna akcijska grupa Bosutski niz Trg kralja Tomislava 6, Nijemci Broj jedinica lokalne samouprave: Uključene jedinice lokalne samouprave: 11 Grad: Otok; Općine: Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Gradište, Vođinci, Jarmina, Ivankovo, Nijemci, Privlaka i Stari Mikanovci. Web stranica: NUTS II: Kontinentalna Hrvatska Telefon: 032/ Broj Gsm: +385(0) Kontakti: stanovnika stanovnika LAG-a (2011.): lag.bosutski.niz@gmail.com Datum osnivanja/ registracije: OIB: MB: Registarski broj udruge: RNO: IBAN: HR Površina LAGa (ARKOD): Glavni izvor financiranja: 1. Osnovne značajke područja LAG-a 850,50 km 2 M19, Program ruralnog razvoja RH /EPFRR (EAFRD) (90%), RH (10%) 1.1. Opće zemljopisne značajke područja U sastavu Lokalne akcijske grupe Bosutski niz (u nastavku LAG) nalazi se 11 jedinica lokalne samouprave (grad Otok i općine Andrijaševci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Nijemci, Privlaka, Stari Mikanovci, Vođinci, Jarmina i Babina Greda) koje povezuje rijeka Bosut na području sa 24 naselja. Slika 1. Područje LAG-a Bosutski niz u Vukovarsko-srijemskoj županiji Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije. Obrada LAG Bosutski niz 4

5 LAG zauzima površinu od 850,50 km 21 ili 34,67% površine Vukovarsko-srijemske županije. Najveća je općina Nijemci s površinom od 224,35 km 2, a najmanja Jarmina sa 12,81 km 22. Tri JLS nalaze se u sustavu Područja s posebnim prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima. Popis područja nalazi se u Dodatku 4 dok se kartografski prikaz Lag-a nalazi u Dodatku 3. Grafikon 1. Površina jedinica lokalne samouprave u ukupnoj površini LAG-a Površina LAG-a Bosutski niz Vukovarsko-srijemska županija; 2.452,91 km 2 ; 65,33% Lag Bosutski niz; 850,50 km 2 ; 34,67% Vukovarsko-srijemska županija Općina Andrijaševci 39,78 km2 Općina Babina Greda 76,04 km2 Općina Cerna 71,29 km2 Općina Gradište 56,62 km2 Općina Jarmina 12,81 km2 Općina Ivankovo 103,48 km2 Općina Nijemci 224,35 km2 Općina Privlaka 53,37 km2 Općina Stari Mikanovci 54,83 km2 Općina Vođinci 20,97 km2 Grad Otok 136,96 km2 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela Tablica 1. Osnovni statistički podaci o Lag-u Bosutski niz Grad/ Općina Površina u km² Broj naselja Broj kućanstava Broj naselja Broj stanovnika Gustoća naseljenosti / st./km Općina Andrijaševci 39, ,81 102,44 Općina Babina 76, ,05 46,98 Greda Općina Cerna 71, ,00 64,46 Općina Gradište 56, ,73 48,98 Općina Jarmina 12, ,07 191,88 Općina Ivankovo 103, ,84 77,37 Općina Nijemci 224, ,74 20,97 Općina Privlaka 53, ,75 55,35 Općina Stari Mikanovci 54, ,77 53,91 Općina Vođinci 20, ,76 93,75 Grad Otok 136, ,62 46,31 LAG 850, ,65 72,94 Izvor: ARKOD,DZS RH, Popis stanovništva 2001./ Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela 2 Izvor: ARKOD- Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela 5

6 Broj stanovnika na području LAG-a između zadnja dva popisa stanovnika i godine smanjio se za stanovnika odnosno za 13,30%. Sukladno drastičnom opadanju broja stanovnika ukoliko depopulaciju izrazimo u gustoći naseljenosti, opala je za -10,66%. Pogledamo li gustoću naseljenosti za Republiku Hrvatsku koja iznosi 75,8 st./km 2 vidimo da područje LAG-a bilježi pad ispod državnog prosjeka za -3,77 %. Sukladno navedenom broj kućanstava smanjio se za 1.587, odnosno -10,43%. Popis JLS s brojem stanovnika u pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku Položaj i granice područja Područje LAG-a Bosutski niz nalazi se u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije te pripada statističkoj regiji Kontinentalne Hrvatske. LAG ima međunarodnu granicu s Republikom Srbijom na istoku te sa Bosnom i Hercegovinom na jugu. Na svom zapadnom dijelu graniči s Brodsko-posavskom županijom. Sa svoje južne strane graniči sa LAG-om Šumanovci dok na sjeveru sa LAG-om Srijem. Geoprometni položaj LAG-a je dobar jer kroz njega prolaze europski prometni pravci. Autocestom A3 Zagreb Lipovac uključen je u međunarodni Paneuropski prometni koridor X, poveznica LAG-a sa zapadnom, sjeverozapadnom te s jugoistočnom Europom i Bliskom Istokom. Međunarodnim željezničkim pravcem, prugom Zagreb Tovarnik na istom koridoru ojačava se pozicija LAG-a kao važnog željezničkog čvorišta Geomorfološke i klimatske značajke područja Geomorfološki, prostor LAG-a pripada prostoru istočnohrvatske nizine kao dijela makromorfološke regije Panonske nizine, odnosno mikroregiji Vinkovačko- vukovarske lesne zaravni istočnohrvatske ravnice. Reljef karakteriziraju male visinske razlike, s vrlo blagim uzvisinama. Najniža točka smještena je u Posavini Spačva (78 m n.v.). Na jugoistočnom području LAG-a nalazi se Spačvanski prostor, koji obuhvaća dio prisavske holocene naplavne bosutske nizine. U strukturi ukupne površine LAG-a većinu čine poljoprivredne površine (55,90%) zatim šumska zemljišta (35,04%) te po kategorizaciji ostale površine (9,06%). Tablica 2. Struktura zemljišta na području LAG-a Poljodjelske Općina / Grad površine (ha) Šumsko zemljište (ha) Neplodno (ha) Općina Andrijaševci Općina Babina Greda Općina Cerna Općina Gradište Općina Jarmina Općina Ivankovo Općina Nijemci Općina Privlaka Općina Stari Mikanovci Općina Vođinci Grad Otok LAG UKUPNO Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije; Prostorni planovi uređenja obuhvaćenih JLS; Obrada LAG Bosutski niz. Povoljna struktura zemljišta značajan je gospodarski resurs za Lag što daje posebnu vrijednost tom prostoru. Kvalitetne poljoprivredne obradive površine i šume omogućuju razvoj povrtlarske, voćarske cvjećarske, ratarske i stočarske proizvodnje, šumarstva, lovnog i ribolovnog turizma te prehrambene i drvoprerađivačke industrije. 6

7 Najvažniju ulogu među vodotocima na području LAG-a ima rijeka Bosut, koja dominira područjem i predstavlja prirodnu poveznicu između JLS-a, i Sava. Područje LAG-a ima umjereno kontinentalnu klimu s hladnim i snježnim zimama te sunčanim i vrućim ljetima. Raspon temperature je od -25 C do 40 C, s vjetrovima istočnog, zapadnog, jugozapadnog i sjeveroistočnog smjera. Podneblje ima relativno malo oborina, s prosječnom godišnjom količinom mm padalina. Najviše je padalina u ljetnom ( kiša uz čestu pojavu tuče), a najmanje u zimskom razdoblju (snijeg uz čestu pojavu mraza). Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 75% Prirodna baština LAG-a i NATURA 2000 Spačvanski bazen (HR ;HR ) sastavni je dio Nacionalne ekološke mreže Natura 2000 koja zahtijeva zaštitu i usmjereno upravljanje radi očuvanja biološke raznolikosti s posebnim osvrtom na očuvanje lužnjakovih šuma i bogat je vodotocima Bosuta, Spačve, Brežnice, Virova, Lubnja i Studve 4. Premda samo 298,53 km 2 čine šumske površine, za pojedine dijelove LAG-a karakteristične su upravo šume (Spačvanski bazen), stoljetno bogatstvo toga kraja. Šuma hrasta lužnjaka ( m 3 ) 5, zbog veličine jedinstvena u svijetu, nalazi se upravo na području šumskog spačvanskog bazena. Lože su posebni rezervat šumske vegetacije sa starom slavonskom hrastovom šumom. Smješten je u Spačvanskom bazenu sa površinom rezervata od 108,70 ha. Rezervat je namijenjen znanstvenim istraživanjima i edukaciji i u njemu je postavljena trajna ploha u sklopu UNESCO-va programa Čovjek i biosfera (MAB9) 6. Posebni rezervat Hrasta Lužnjaka nalazi se u Općini Ivankovo koji obuhvaća rijetki primjerak drveća specifičnih dimenzija i estetskih vrijednosti 7. Također u Općini Stari Mikanovci nalazi se spomenik prirode Skupina hrastova stabla lužnjaka. Sastoji se od 8 stabala slavonskih hrastova lužnjaka i jednog stabla poljskog jasena 8. Značajni krajobraz Virovi obuhvaća rječicu Virove i okolnu šumu hrasta lužnjaka Lože na udaljenosti 100 m od obale. Područje Virova ima odlike močvare. Više od 70% omeđeni su šumom hrasta lužnjaka 9. Park šuma Zvirinac smještena je uz desnu obalu Bosuta. Zaštićena je godine, prvenstveno za potrebe odmora i rekreacije. To je područje šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, ukupne površine 39,05 ha 10. Meandar rijeke Save na području Ajdakova i Brezovice (općina Babina Greda) kao osobito značajan kultivirani krajobraz te lipa na lokaciji Nožice u općini Babina greda (kao spomenik prirode) 11. Sava nizvodno od Hruščice (općina Babina Greda) područje je pod Naturom 2000, dio Nacionalne ekološke mreže. Navedeno odnosi se na područje očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR Popis područja u mreži NATURA 2000 s pripadajućom kartom nalazi se u Dodatku 2. Zaštićenim područjima, uključujući i područja ekološke mreže, upravljaju javne ustanove. Na području LAG-a koji pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji, upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Vukovarsko-srijemske. 3 Državni hidrometeorološki zavod; 4 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000) 5 Plan upravljanja HR ,HR /HR Spačvanski bazen prijedlog psci/spa 6 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 7 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 8 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 9 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 10 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 11 Zaštičene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji 12 Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (Natura 2000) 7

8 Kulturno-povijesna i tradicijska baština Područje LAG-a bogato je kulturnom i povijesnom baštinom i kulturnim događanjima. LAG ima bogate kulturne i povijesne resurse te sve preduvjete za dugoročan razvoj kulturne turističke ponude i imidž destinacije kulturnog i tradicijskog turizma. Prema Registru kulturne baštine Ministarstva kulture RH, na području LAG-a Bosutski niz nalazi se 31 zaštićeno nepokretno kulturno dobro, 8 zaštićenih pokretnih kulturnih dobra te 4 zaštićena nematerijalna kulturna dobra 13. Najznačajniji su: Ruševine Opatije Poljana "Rokovačka zidina" i Župna crkva sv. Andrije (općina Andrijaševci), arheološko nalazište "Gradina (općina Otok), Etnološki objekt Suvara (Grad Otok), arheološko nalazište Gorjani i orgulje u crkvi sv. Ivana Krstitelja (općina Ivankovo), Arheološki lokalitet-nalazište Staro Crkvište i Kamenica (općina Jarmina), sakralna građevina crkva Sv. Martina i obiteljska kuća slikara Ivana Domca (općina Privlaka), orgulje u crkvi sv. Franje Asiškog i lokalitet Velika greda, Lazine (općina Gradište), naselja iz kasnog brončanog doba i latena Stari vrt (općina Babina Greda), Crkva sv. Lovre đakona i mučenika (općina Babina Greda), kulturno-umjetnička manifestacija Divan je kićeni Srijem i prapovijesni arheološki lokalitet Cripnjača (općina Nijemci), kulturnoumjetnička manifestacija "Konji bijelci" (Babina Greda), "Mladost i ljepota Slavonije" (Stari Mikanovci), Arheološko nalazište Gradac (općina Cerna), žetvene svečanosti (općina Cerna), nacionalna šunkijada (općina Stari Mikanovci) i Dječje igre na Bendeku (općina Vođinci). Tablica 3. Nacionalna kulturno-povijesna baština na području LAG-a Bosutski niz Vrsta kulturnog dobra Grad / Općina Općina Andrijaševci Općina Babina Greda Zaštićeno pokretno kulturno dobro Pojedinačno Zbirka Muzejska zbirka Zaštićeno nepokretno kulturno dobro Pojedinačno i Kulturno povijesna cjelina Kulturni krajolik/ krajobraz Nematerijalno kulturno dobro Zaštićeno Preventivno zaštićeno Općina Cerna Općina Gradište Općina Jarmina Općina Ivankovo Općina Nijemci Općina Privlaka Općina Stari Mikanovci Općina Vođinci Grad Otok UKUPNO LAG Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz 13 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara, siječanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz 8

9 Stanje društvene i komunalne infrastrukture Društvena infrastruktura 1. ŠKOLE Na području LAG-a djeluje 14 matičnih škola. Osnovne škole su u Cerni, Gradištu, Ivankovu, Retkovcima, Nijemcima, Lipovcu, Otoku, Komletincima, Privlaci, Starim Mikanovcima, Vođincima, Rokovcima Andrijaševcima, Jarmini i Babinoj Gredi. Područnih škola je 9 i to u naseljima: Šiškovcima, Prkovcima, Podgrađu, Donjem Novom Selu, Đeletovcima, Apševcima, Banovcima, Vinkovačkim Banovcima i Novim Mikanovcima. U vlasništvu grada i općina na području LAG-a postoje četiri vrtića i dvije dječje igraonice dok se na područjima svih općina organizira predškolski odgoj i obrazovanje za djecu. Opremljenost uglavnom ne zadovoljava, vrtići nemaju odgovarajuće dvorane za tjelesnu aktivnost i igrališta, a za bolju opremljenost predškolskih ustanova potrebna su dodatna financijska sredstva. Na području LAG-a postoje tek dva privatna vrtića što predstavlja svojevrstan potencijal kako bi se stanovnicima ruralnih područja pružila i omogućila kvalitetna životna okolina te spriječilo iseljavanje. Grafikon 2. Stanovništvo i broj djece u predškolskom odgoju i obrazovanju po JLS Gustoća naseljenosti Prirodni prirast 50 0 Vitalni indeks Broj djece upisane u predškolski odgoj i obrazovanje Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u Priopćenje DZS ; Obrada LAG Bosutksi niz Najveću gustoću naseljenosti ima općina Jarmina sa 192 st/km2 dok najmanju ima općina Nijemci sa 21 st/km2 koja ujedno ima i najveći negativni prirodni prirast od -43. Znatno umanjujuću reprodukciju stanovništva ima Općina Stari Mikanovci sa vitalnim indeksom (živorođeni na 100 umrlih) od 40,9. Općina Vođinci ima tendenciju povećane reprodukcije stanovništva s najvećim vitalnim indeksom od 228,6. Ukoliko to usporedimo sa trenutno upisanim brojem djece u predškolski odgoj i obrazovanje Općina Ivankovo je vodeća sa 70 polaznika, međutim u budućnosti bilježit će pad što možemo vidjeti kroz smanjuje prirodnog prirasta na 2. Posljedica navedenog nosi sa sobom relativno staro stanovništvo ruralnog područja. 2. ZDRAVSTVENA INFRASTRUKTURA Sve općine s područja LAG-a imaju ambulante obično s barem jednim timom opće/obiteljske prakse i timom stomatološke zdravstvene zaštite (u općini Nijemci smještena je i ginekološka ambulanta) te ljekarne, koje su uglavnom u privatnom vlasništvu. Međutim, na području LAGa postoje i tri ljekarne u sklopu djelatnosti Doma zdravlja Vinkovci na području Otoka, Starih 9

10 Mikanovaca i Ivankova 14. U općinama Ivankovo, Nijemci i Gradište smještene su i ustanove za zdravstvenu njegu u kući. 3. KULTURNA INFRASTRUKTURA Većina općina na području LAG-a nema većih kulturna ustanova (muzeja, galerija, knjižnica, kazalište i dr.), pa su stanovnici orijentirani na usluge takvih i sličnih ustanova u većim okolnim gradovima (Vinkovci, Vukovar, Županja, Osijek). U kontekstu manje infrastrukture općina Ivankovo ističe se Kazalištem Mika Živković u Retkovcima, Domom kulture u Ivankovu te multifunkcionalnim prostorijama narodnih domova u Prkovcima i Retkovcima za održavanje različitih manifestacija, priredaba i sličnih društvenih okupljanja. U općini Nijemci, u Pastoralnom centru smješten je Zavičajni muzej u kojem predstavljena bogata prošlost Nijemaca i župe Sv. Katarine te je izloženo mnoštvo sakralnih i tradicijskih predmeta. Nadalje, u sklopu svih matičnih, a i pokoje područne škole, na području LAG-a postoje školske knjižnice koje se mogu pohvaliti značajnim sadržajem, većinom prilagođenim školskom uzrastu. 4. SPORTSKA INFRASTRUKTURA S obzirom na to da su na području LAG-a najzastupljenije udruge sportskog karaktera, najrazvijenija je sportska infrastruktura. Velik dio sportskih aktivnosti vezan je uz školsku infrastrukturu, tj. školske dvorane (sve matične škole na području LAG-a imaju vlastite sportske dvorane). Svaka općina ima izgrađene sportske terene za nogomet (najzastupljeniji sport na području LAG-a), a sve se više ulaže i u druge objekte (kako općine tako i privatne osobe) kao primjerice, nedaleko od naselja Cerna postoji prostor za rekreaciju i sportske aktivnosti posjetitelja te privatni teniski teren, dvorana za rekreaciju, kuglana dok se u naselju Rokovci nalaze tereni za paintball. Od ostalih značajnijih sportskih aktivnosti izdvajamo: Šetnice u naseljima i okolici na području LAG-a, Biciklističke staze: Ruta Srijem - dio je puta Eurovelo 6 - spaja južni dio Županije s Rutom Dunav te ujedno spaja Rutu Dunav sa Savskom rutom. 15 ; i Biciklističke staze Vinkovaca i okolice. Ukupno na području LAG-a ima 6 lokalnih biciklističkih staza s ukupnom duljinom od 40 km od čega su 2 u funkciji dok su 4 za obnovu i opremanje. Također u planu je izgradnja 2 nove biciklističke rute. Lov Spačvanska šuma, koja se dijelom nalazi i na prostoru LAG-a, najveća je cjelovita šuma hrasta lužnjaka i odredište mnogih lovaca. Ukupno na području LAG-a postoje 32 lovišta i dva državna uzgajališta divljači 16. Od krupne divljači love se divlje svinje, jeleni ili srne, a od sitne divljači fazani, šljuke, patke, prepelice, guske i zečevi. Ima nekoliko lovačkih kuća koje nude smještaj i slavonsko-srijemsku gastronomsku ponudu. Broj godišnjih iskaznica za iznosio je 79. Ribolov Slivu rijeke Save pripadaju Bosut, Berava, Brežnica, Spačva (Virovi) i Studva 17. U navedenim rijekama moguće je loviti šarana, soma, smuđa, štuku, kečigu i ostale autohtone vrste - deveriku, jaza, linjaka, pravog karasa i drugu ribu. U godini izdano je godišnjih iskaznica za ribolov na području LAG-a. Konjički sportovi S obzirom na bogatu poljoprivrednu tradiciju, VSŽ uvijek je bila sklona razvoju konjogojstva. To vrijedi i za područje LAG-a. Konjički sportovi u županiji organizirani su prvenstveno kroz mrežu konjičkih staza između gradova i općina te program rekreativnog i rehabilitacijskog jahanja. Na području LAG-a održava se nekoliko međunarodnih natjecanja u konjičkim sportovima, primjerice u Otoku, Gradištu i Babinoj Gredi itd. Također, njeguje se jahanje povezano narodnim običajima kao na pr. Pokladno jahanje. Područje LAG-a obiluje prirodnim 14 Dom zdravlja Vinkovci, 15 Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske žuapnije, 16 Izvor: /~contents/8xg236atbt269cmn/tocka3.pdf, svibanj 2016., Obrada LAG Bosutski niz 17 Međunarodna komisija za sliv rijeke Save; 10

11 bogatstvima i netaknutom prirodom što pruža potencijal za još veći razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti, turističke-tradicijske ponude. Na području LAG-a postoji jedna Turistička zajednica u Općini Nijemci Prometna i komunalna infrastruktura 1. PROMET Cestovna infrastruktura - Područjem LAG-a prolazi državni cestovni pravac Borovo (D2) Vinkovci Županja, ključan za povezivanje tog područja s ostalim hrvatskim županijama te graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Razvijen sustav županijskih i lokalnih cesta vrlo je važan za povezivanje s gradovima i drugim naseljima unutar LAG-a, ali i cijele Županije. Ukupne investicije u cestovnu infrastrukturu i dokumentaciju za godinu iznose oko ,00 kuna 18. Cestovni putnički promet obavljaju dva ovlaštena koncesionara autobusnog prometa, Čazmatrans Vukovar d.o.o. i Polet d.o.o. Željeznička infrastruktura - Područjem LAG-a prolazi magistralna željeznička pruga Zagreb Tovarnik koja je dio važnog X. europskog željezničkog koridora. Osim toga LAG-om prolaze dvije željezničke pruge manje važnosti, Vinkovci Županja (L210) i regionalna pruga Vinkovci Drenovci državna granica s BiH (R105). Prijevoz putnika na području LAG-a Bosutski niz obavlja se svakodnevno. Zračni promet - Najbliža zračna luka Klisa Osijek udaljena je 50-ak kilometara od područja LAG-a i omogućava prihvat i otpremu putničkih i cargo zrakoplova te manjih zrakoplova za poslovna putovanja, dok se na svega 70-ak kilometara zračne linije u BiH nalazi međunarodna zračna luka Tuzla. 2. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA Na području LAG-a razvijena je fiksna telekomunikacijska infrastruktura koja omogućava sve usluge. Pokrivenost signala prema pokretnim mrežama zadovoljava. Poštanski promet sa 16 poštanskih ureda 19 na području LAG-a također zadovoljava. Područje je dobro pokriveno DVB- T signalom preko mreže postojećih objekata za emitiranje programa. 3. ENERGETIKA Električna energija Postojeća distribucijska mreža na području LAG-a ima infrastrukturu i opremu na svim potrebnim naponskim razinama povezanim većinom nadzemnim kabelskim vodovima, dok manji dio otpada na podzemnu mrežu. Iako su gubici električne energije u distribuciji smanjeni u odnosu na poslijeratno razdoblje, trenutačno je stanje lošije od hrvatskog prosjeka i zahtijeva dodatna ulaganja u poboljšanje i rekonstrukciju prijenosne i distribucijske mreže. Obnovljivi izvori energije - Korištenje alternativnih izvora energije biomase, sunčeve energije i energije vjetra sve se više prepoznaje i postaje sve popularnije kao jedan od čimbenika razvoja LAG-a. Korištenje obnovljivih izvora energije još je uvijek znatno ispod potencijala područja LAG-a. Prvo bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj nalazi se na području LAG-a u Općini Ivankovo s kapacitetom od 2 x 1MW/h i toplinske energije 2 x 1,3MW/h. Kogeneracijsku energanu na bioplin od 1MW/h gradi općina Cerna, jedan je od osnivača tvrtke Energana Cerna d.o.o. U Općini Nijemci trenutno postoje 2 sunčane elektrane od 10kW te kogeneracijsko postrojenje na šumsku biomasu snage 300 kw dok je u planu izgradnja još 4 postrojenja kroz obnovljive izvore energije. Na području općine Ivankovo također je u planu izgradnja 2 postrojenja u privatnom aranžmanu ukupne snage 300kW dok se u općini Babina Greda nalazi geotermalna elektrana snage 9,7 MW. U planu je izgradnja još jednog postrojenja u budućnosti. 18 Informacija o izvršenim ulaganjima u infrastrukturu u Vukovarsko-srijmskoj županiji u godini Obrada LAG Bosutski niz. 19 Hrvatska pošta, obrada LAG Bosutksi niz 11

12 4. VODNO GOSPODARSTVO Na području LAG-a izgrađena je vodoopskrbna mreža kao sastavni dio javnog vodoopskrbnog sustava. Više od 89% kućanstava priključeno je na vodovodnu mrežu i opskrbljuje se pitkom vodom iz vodovoda. Kako bi osigurali kvalitetnu opskrbu vodom općine u sustavu LAG-a Bosutski niz postupno se priključuju na regionalni vodovod Istočne Slavonije. Planira se izgradnja regionalnih vodoopskrbnih cjevovoda i njihovo priključenje na regionalni vodovod. Veliki dio vodovodne mreže na području LAG-a u prosjeku je stariji od 30 godina, pa je mreža neprimjerena, potkapacitirana i dotrajala, sa zastarjelom vodovodnom opremom što uzrokuje velike gubitke vode. Na području LAG-a izgrađeno je 41,4% kanalizacijske mreže 20, a preostali je dio u fazi planiranja i izgradnje. U općinama Ivankovo, Otok i Cerna postoje uređaji za pročišćavanje otpadnih voda 21 dok su u ostalim općinama u fazi projektiranja. Postojeći sustav odvodnje u kućanstvima riješen je preko sabirnih septičkih jama s taložnicama koje su često propusno izvedene tako da zagađuju okoliš. Tablica 4. Broj kućanstava priključenih na vodovodnu mrežu na području LAG-a Općina / Grad Broj kućanstava Broj priključaka Općina Andrijaševci Općina Babina Greda Općina Cerna Općina Gradište Općina Jarmina Općina Ivankovo Općina Nijemci Općina Privlaka Općina Stari Mikanovci Općina Vođinci Grad Otok LAG UKUPNO Izvor: Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Komunalac d.o.o.. Obrada LAG Bosutski niz. Navodnjavanje Na području LAG-a nema jezera ili akumulacija dok u jako malom omjeru 0,6 km 2 ribnjaka. Osim rijeka Save, Bosuta i Biđa, postoje kanali drugog reda. U ostalim kanalima na tom području vode ima ovisno o vremenskim prilikama. Posljednjih nekoliko godina intenzivno se radi na čišćenju i održavanju građevina detaljne melioracijske odvodnje u duljini od km. 5. ZBRINJAVANJE OTPADA Zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava se na županijskoj i općinskoj razini uz obveznu primjenu prevencijskih i sanacijskih mjera. Na području LAG-a o sakupljanju, odlaganju i zbrinjavanju otpada brinu se ugovoreni ovlašteni koncesionari, a prikupljeni otpad odlaže deponiju grada Županje Stara ciglana - Gradsko odlagalište Županja i deponiju "Petrovačka 20 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Obrada LAG Bosutski niz 21 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.; Odrada LAG Bosutski niz 12

13 dola" kraj Vukovara 22. Zbrinjavanje električnog i elektroničkog otpada za područje LAG-a obavljaju tri koncesionara Gospodarske značajke područja Prirodni resursi kao što su poljoprivredne površine, šume i vodni tokovi kao i povoljan zemljopisni položaj predstavljaju gospodarski potencijal za razvoj VSŽ. Gospodarski razvoj -a kao izrazito ruralnog područja temelji se na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Nositelji razvoja gospodarstva su obrti, trgovačka društva i OPG-i. Uz pad broja stanovnika i visoku stopu nezaposlenosti stanje gospodarstva na području LAG-a nije zadovoljavajuće. Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnog područja. Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelj LAG-a Bosutski niz Vrijednosti osnovnih pokazatelja za JLS JLS Razvojna skupina JLS Indeks razvijen osti JLS Prosječni dohodak po stanovniku (kn) Prosječni izvorni prihodi po stanovniku (kn) Prosječna stopa nezap. (%) Opće kretanje stanovništva (2016./2006.) Indeks starenja (2011.) Stupanj obrazovanja (VSS, 20-65), (2011.) (%) Andrijaševci 3 97, , ,24 22,06% 96,84 59,50 7,23% Babina Greda 1 91, ,53 752,04 32,60% 90,03 74,10 4,22% Cerna 3 95, , ,84 25,14% 92,38 66,10 6,35% Gradište 2 93, ,31 826,00 28,83% 88,31 87,80 8,03% Jarmina 3 97, ,97 926,45 19,96% 94,62 70,60 5,73% Ivankovo 3 96, ,63 907,06 22,36% 91,46 59,30 7,25% Nijemci 2 93, , ,05 26,06% 78,46 106,90 5,25% Privlaka 2 92, , ,30 25,67% 85,01 183,70 7,16% Stari 3 95, ,84 991,99 23,42% 88,26 85,50 7,71% Mikanovci Vođinci 3 96, ,99 879,34 23,30% 96,45 55,60 8,05% Otok 2 94, , ,02 27,61% 85,45 76,30 6,57% LAG 2 95, , ,03 25,18% 89,75 84,13 6,69% Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2019.,Indeks razvijenosti Prema podacima navedenim u tablici, vidljivo je kako se sve JLS sa područja LAG-a nalaze u najnižim razvojnim skupinama RH, dok se cjelokupni teritorij LAG-a nalazi u razvojnoj skupini 2. Važno je napomenuti ujednačno stanje razvijenosti no najmanje razvijeno je područje Općine Babina Greda. Tablica 6. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području LAG-a Šifra A C D Djelatnost Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Prerađivačka Broj tvrtki Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Broj zaposlenih (krajem razdoblja) industrija Opskrba električnom energijom, plinom, Odluka o donošenju programa obnove i saniranja posljedica kaastrofe na području VSŽ, Gospodarenje otpadom,(nn 82/14) 23 Zbrinjavanje EE otpada; 13

14 E parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom F Građevinarstvo G H I J M N Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite Umjetnost zabava i R rekreacija Ostale uslužne S djelatnosti LAG UKUPNO Izvor: Podaci za g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz Na području LAG-a registrirano je 152 trgovačka društava s ukupno zaposlenim 24. Sve tvrtke su male, rijetko srednje veličine dok je očit izostanak velikih tvrtki koje bi oko sebe okupljale i poticale razvoj malih i srednjih tvrtki. U strukturi djelatnosti prevladavaju gospodarski subjekti koji se bave poljoprivredom, proizvodnom i uslužnom djelatnosti. Gospodarstvo LAG-a ima vrlo visok udio primarne poljoprivredne proizvodnje, slabo razvijenu industriju i preradu te relativno visoku stopu nezaposlenosti. Velik broj gospodarskih subjekata ostvaruje znatan udio prihoda od primarnih i niskoakumulativnih djelatnosti čime im je otežano financiranje razvoja. Smanjenje broja registriranih obrta pokazuje da je globalna gospodarska kriza negativno utjecala na razvoj malog i srednjeg poduzetništva u promatranom razdoblju. Na području LAG-a registrirano je 18 zadruga s ukupno 49 zaposlenih. U registriranim zadrugama ukupno su udružena 238 zadrugara, a zadruge surađuju s ukupno kooperanata. Većina registriranih zadruga s područja LAG-a bavi se poljoprivrednim djelatnostima. Detaljna razrada nalazi se u Dodatku 13. Također, na području LAG-a bilo je sredinom godine registrirano 498 obrta što je za 40 obrta manje nego u godini (458) 25. U strukturi obrta po djelatnostima najviše je poljoprivrednih, proizvodnih i uslužnih. 1. INDUSTRIJA Krajem godine na području LAG-a bilo je ukupno registrirano 152 tvrtke. U strukturi registriranih tvrtki po djelatnostima dominiraju tri: Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (27,63%), prerađivačka industrija (22,36%) i građevinarstvo (11,18%). Od ostalih djelatnosti znatnije udjele imaju Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9,21%) i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (5,92%). Prema djelatnostima najviše je zaposlenih s područja LAG-a u godini bilo u prerađivačkoj industriji (44,13%). Udio zaposlenih u sektoru trgovine iznosio je 27,13% te poljoprivredi 10,43% zaposlenih. 24 Izvor: Podaci za g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz 25 Izvor: MINPO; Baza podataka obrtnog registra, na dan travanj 2016; Obrada LAG Bosutski niz 14

15 Grafikon 3. Analiza broja tvrtki i zaposlenosti za i godinu Broj tvrtki i odnos ukupno zaposlenih za i Broj zaposlenih Broj tvrtki Izvor: Podaci za i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz Na području LAG-a posluje 34 trgovačka društava koji djeluju u prerađivačkom sektoru i zapošljavaju 444 djelatnika. Zbog posljedica gospodarske krize, gubitka tržišta, loše proizvodne strukture, nedostatka obrtnih sredstava, jake konkurencije na tržištu te izostanka inozemnih ulaganja, prerađivačka se industrija nalazi u nepovoljnom položaju, pa je nužno provesti restrukturiranje i modernizaciju te popraviti uvjete rada. Drvoprerađivačka industrija temelji se na bogatim stoljetnim šumama svjetski poznatog slavonskog hrasta. Proizvodi na bazi hrasta visoke su kvalitete i kupce nalaze uglavnom na domaćem tržištu i zemljama EU-a. Posljednjih pet godina prisutan je trend otvaranja značajnog broja malih drvoprerađivačkih tvrtki, malih poduzetnika koji svojim proizvodnim programima dopunjuju potrebe uglavnom domaćeg tržišta. U perspektivi razvoja posebno se teži razvoju finalnih proizvoda na bazi kvalitetnih vrsta drva i s vrhunskim dizajnom koji su traženi na zapadnom tržištu. Grafikon 4. Financijski presjek poslovanja tvrtki na području LAG-a Presijek ukupnih prihoda i rashoda tvrtki na području Lag-a Ukupni prihodi Ukupni prihodi Ukupni rashodi Izvor: Podaci za i 2014.g, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; Obrada LAG Bosutski niz Ukoliko pogledamo financijsko poslovanje poslovnog sektora za područje LAG-a možemo primijetit kako su se prihodi u godini povećali za 9,06 % u skladu s čim su porasli i rashodi za 3,28%. Navedena situacija odrazila se na povećanje zaposlenosti za 2,78%. 2. TRGOVINA Uloga trgovine je izražena i to s vrlo velikim udjelom privatnog sektora. Na području LAG-a posluje 42 trgovačka društava, a zapošljavaju 273 djelatnika. Osnovne poteškoće s kojima se susreće taj sektor jesu tekuća nelikvidnost, otežana naplata prodane robe, pad kupovne moći potrošača, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje, nelojalna konkurencija, nelegalan uvoz robe, previsoke cijene određene robe. 15

16 3. GRADITELJSTVO Na području LAG-a djeluje 17 trgovačkih društava koji posluju u građevinskom sektoru, a zapošljavaju 30 djelatnika. Trenutačno je stanje u graditeljstvu teško, a temeljni je problem nedostatak posla zbog ograničenih izvora financiranja investicija u gospodarstvu. 4. POTPORNA PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA Na području LAG-a formirano je 6 poduzetničkih zona 26, koje su potpuno infrastrukturno opremljene i spremne za prihvat investitora. Tablica 7. Poduzetničke zone na području LAG-a Općina / Grad Ime zone Veličina zone (ha) Broj poduzetnika u zoni Broj zaposlenih u zoni Općina Babina Greda Industrijska zona Tečine 17, Općina Cerna Gospodarska zona Zagrađe Općina Gradište Poslovna zona Ambarine 55, Općina Ivankovo Gospodarska zona Ivankovo Općina Nijemci Poslovna zona Nijemci 12, Grad Otok Gospodarska zona Otok LAG UKUPNO 6 236, Izvor: Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz Planirana je izgradnja još 7 poduzetničkih zona čime bi potencijalnim investitorima bilo na raspolaganju 338,19 ha potpuno infrastrukturno opremljenog zemljišta. Uz prednosti tih zona, potrebno je razviti poslovne usluge te društvene djelatnosti ključne za privlačenje ulaganja. Tablica 8. Djelomično izgrađene i planirane zone na području LAG-a Općina / Grad Ime zone Veličina zone (ha) Općina Andrijaševci Gospodarska zona Blace 6,28 Općina Babina Greda Zona Krčevine 56,65 Zona Jos 70,23 Zona Lučica 20 Općina Nijemci Poslovna zona Lipovac-Jug 127,41 Poslovna zona Lipovac - Sjever 7,2 II faza Poslovna zona Nijemci 32,78 Općina Privlaka Gospodarska zona u Privlaci 17,64 LAG UKUPNO 7 338,19 Izvor: Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz Poljoprivreda i šumarstvo Poljoprivreda je s obzirom na raspoložive resurse od oko ha visokokvalitetne zemlje (32% ukupnih površina oranica Županije) te tradiciju najdinamičnija gospodarska djelatnost 27. Tablica 9. Pregled površina prema katastarskim kulturama na području LAG-a Bosutski niz Općina / Grad Ukupna površina (ha) Oranice Voćnja ci Vinogr adi Površina po katastarskim kulturama u ha Uk. Polj. Livade Pašnjaci zemljište (ha) Šume (ha) Trstici (ha) Neplodn o (ha) 26 Podaci od JLS u sustavu LAG-a Bosutski niz 27 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u godini (siječanj godine), Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 16

17 Općina Andrijaševci Općina Babina Greda Općina Cerna Općina Gradište Općina Jarmina Općina Ivankovo Općina Nijemci Općina Privlaka Općina Stari Mikanovci Općina Vođinci Grad Otok LAG UKUPNO VSŽ % Lag u 50,69 43,02 34,81% 32,00% 3,36% 44,00% 25,59% 31,81% 1,55% 30,67% VSŽ % % Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u godini (siječanj godine), Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz Ukupne površine u LAG-u iznose ha dok na poljoprivredne površine otpada hektara. U strukturi površina po katastarskim kulturama u LAG-u 52,53% površina otpada na oranice. One su glavni razvojni potencijal područja LAG-a dok voćnjaci zauzimaju 1,51%, pašnjaci 1,29 %, te livade 0,48 % i vinogradi 0,08 %. Tablica 10. Podaci o stoci na području LAG-a u 2015.godini Područje Govedo Kokoši/pilići Konji Koze LAG Bosutski niz Magarci/ mule/ mazge Ovce Svinje VSŽ % udio stoke sa područja LAG-a 29,65% 100% 33,33% 40,99% 11,53% 27,85% 17,42% Izvor: APPRRR, Izvještaj broj 1.- Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan , Obrada LAG Bosutski niz 1. Ratarstvo Proizvodnja žitarica koja čini veći dio poljoprivredne proizvodnje LAG-a zbog malih površina rezultira prinosima i financijskim rezultatima koji tu proizvodnju čine nekonkurentnom. Stoga je ratarska proizvodnja na području LAG-a uglavnom sirovinska baza sa vrlo malim udjelom prerade i finalizacije proizvoda. Prisutna je horizontalna nepovezanost malih proizvođača i nedostatak vertikalnog povezivanja između proizvođača, prerađivača i tržišta što rezultira nedovoljnim prepoznavanjem tržišnih potreba i manjkavostima u lancu vrijednosti. Nedostatna su poduzetnička i menadžerska znanja i vještine poljoprivrednika, koja su neophodna za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje konkurentnosti. 17

18 2. Stočarska proizvodnja Od uzgojene stoke najviše otpada na goveda i svinje. U ukupnom broju goveda na području VSŽ LAG participira sa grla ili 29,65%. Posljednjih godina u govedarskoj proizvodnji bilježi se konstantan i zabrinjavajući pad koji je posljedica pada cijene mlijeka i rasta troškova proizvodnje. Svinjogojstvo je grana stočarstva s najboljom perspektivom razvoja kako na području LAGa tako i cijele VSŽ, ali zbog učestalih problema s tržištem nabave i prodaje i ta je prilika slabo iskorištena. Karakteristika svinjogojske proizvodnje na području LAG-a je velik broj malih proizvodnih jedinica s niskom razinom proizvodnje, nezadovoljavajućim pasminskim sustavom te posebice neugovorenom proizvodnjom. Ovčarska proizvodnja bilježi rast na području LAG-a sa udjelom od 27,85%. Konjogojstvo je zastupljeno sa udjelom od 33,33% dok je peradarstvo isključivo u 100% udjelu. Međutim na području VSŽ ne postoji razvijena mreža peradarnika te sva upisana grla nalaze se na području LAG-a. Konkurentska prednost upravo leži u tome jer je potražnja za konzumnim jajima u porastu. 3. Pčelarstvo Na područje LAG-a je otpada 41,89% od svih pčelara u VSŽ. Na području općine Nijemci pčelari su udruženi u udrugu PON Grac koja je sastavni dio Saveza pčelarskih udruga VSŽ. Savez sudjeluje u svim aktivnostima vezanim za pčelarstvo, te koordinira radom udruga i radi na promidžbi pčelarstva. Broj pčelinjih zajednica područja LAG-a zauzima 27,18% 28 ukupnih pčelinjih zajednica na području županije. Tablica 11. Stanje pčelarstva na području LAG-a Bosutski niz Općina / Grad Broj registriranih pčelara Broj pčelinjih zajednica Općina Andrijaševci Općina Babina Greda Općina Cerna Općina Gradište Općina Jarmina 0 0 Općina Ivankovo Općina Nijemci Općina Privlaka Općina Stari Mikanovci Općina Vođinci 0 0 Grad Otok LAG UKUPNO Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz Grafikon 5. Stanje pčelarstva Stanje pčelarstva Broj registriranih pčelara Broj pčelinjih zajednica Izvor: Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz 28 Hrvatski pčelarski savez na dan travanj 2016.g, Obrada LAG Bosutski niz 18

19 Broj pčelara i pčelinjih zajednica znatno je porastao u odnosu na godinu, a kao glavni razlog ovakvom porastu su veće cijene meda, organiziraniji otkup meda i državne potpore i poticaji u pčelarstvu od strane Ministarstva poljoprivrede. 4. Voćarstvo - S obzirom na raspoložive resurse i tradiciju voćarstvo je jedan od prirodnih strateških interesa za područje LAG-a. Pod voćnjacima je oko ha odnosno 50,69% 29 ukupnih površina pod voćnjacima u Županiji. Najzastupljenije su šljive, jabuke, orasi i kruške. Tablica 12. Površina voćnjaka na području LAG-a Općina / Grad Voćnjaci (ha) Općina Andrijaševci 58 Općina Babina Greda 128 Općina Cerna 29 Općina Gradište 92 Općina Jarmina 107 Općina Ivankovo 593 Općina Nijemci 104 Općina Privlaka 13 Općina Stari Mikanovci 52 Općina Vođinci 64 Grad Otok 49 LAG UKUPNO Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u godini (siječanj godine), Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz Iako se u voćarstvu može ostvariti veća dodana vrijednost, veća dobit i značajnije zapošljavanje, proizvodnja uglavnom nema cjelovitog marketinga i investicija u skladišne i preradbene kapacitete. 5. Povrtlarstvo - Na području LAG-a povrtlarstvo je slabije razvijeno. Od povrća, uglavnom se uzgajaju luk, krumpir, paprika, rajčica, šparoga i dr.. Povrtlarska proizvodnja, pored upotrebe suvremene poljoprivredne mehanizacije, tehnologije i znanja, zahtjeva znatno više radne snage nego za ratarske kulture. Kako bi se proizvođači na području LAG-a (prije svega OPG-i) okrenuli dohodovnijim poljoprivrednim kulturama uz primjenu novih tehnologija i tako povećali zaposlenost i prinos te osigurali veću dohodovnost svoje proizvodnje potrebno je poduzeti određene strateške korake. Također, iznimno je važno kontinuiranom edukacijom pružiti proizvođačima nove spoznaje o suvremenijim tehnologijama proizvodnje povrća (plastenička, staklenička ili hidroponska proizvodnja) te pomoći da budu konkurentniji i sposobni odgovoriti zahtjevima kako domaćeg tako i inozemnog tržišta. 6. Vinogradarstvo i vinarstvo Na području LAG-a zasađeno je ukupno 69 ha vinograda ili 3,36% ukupnih površina vinograda Županije. 7. Ekološka poljoprivreda i proizvodnja ljekovitog bilja - Na području LAG-a evidentirana su obiteljska gospodarstva koja su u sustavu ekoloških proizvođača. Unatoč velikom potencijalu te vrste proizvodnje i interesu proizvođača potrebna su dodatna ulaganja i stvaranje preduvjeta za razvoj ekološke poljoprivrede uključujući i cvjećarstvo. 29 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u godini (siječanj godine), Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 30 Izvor: APPRRR; Regionalni ured Vukovar, na dan ožujak 2016.,Obrada LAG Bosutski niz 19

20 8. Šumarstvo - LAG raspolaže velikim šumskim kompleksima. Pod šumama je ha 31 ili 43,02% ukupnih površina šuma Županije s kvalitetnim šumskim sastavom (hrast i jasen) dok unutar LAG-a zauzima 35,03% površine. To je kvalitetna resursna osnova za drvnu i drvno-prerađivačku industriju. Glavna je odlika šuma, za razliku od mnogih europskih, to što su 95% prirodne. Tablica 13. Šumske površine na području LAG-a Općina / Grad Ukupna površina LAG-a (ha) Šumsko zemljište (ha) Općina Andrijaševci Općina Babina Greda Općina Cerna Općina Gradište Općina Jarmina ,21 Općina Ivankovo Općina Nijemci Općina Privlaka Općina Stari Mikanovci Općina Vođinci Grad Otok LAG UKUPNO ,21 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u godini (siječanj godine), Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz Upravu šuma Podružnica Vinkovci čini 12 šumarija, među kojima su i šumarije s područja LAG-a - šumarije Cerna, Stari Mikanovci, Otok i Lipovac Turizam Osnove za razvoj turizma su očuvani prirodni resursi (poljoprivredno zemljište, kompleks hrastovih šuma, vodotoci Sava, Bosut, Spačva, Biđ, Bitulja), pejzaž, ponuda kvalitetne i autohtone hrane, vinogradarstvo, vrijedna arheološka nalazišta i kulturna dobra, manifestacije, etnografska zanimljivost i laka dostupnost (pogodna za razvoj tranzitnog i izletničkog turizma). Bogata kulturna i vjerska tradicija kraja pruža mogućnost razvoja kulturnog, vjerskog, a u tom sklopu i hodočasničkog turizma. Takvi raznovrsni resursi potencijal su za razvoj selektivnih oblika turizma: lovni, ribolovni, gastronomski, rekreativni i jahački. S obzirom na svoje potencijale, seoski turizam nije razvijen. Kao počeci razvoja ruralnog turizma javljaju se uzgoj konja na salašima te, kao dodatni motiv u funkciji razvoja određenih oblika turizma, manifestacije koje se već tradicionalno održavaju. Sjeverozapadno područja LAG-a bogato je močvarnim naslagama u dijelu bosutske i vučanske nizine što čini cjelinu pogodnu za razvoj izletničkog turizma. Tablica 14. Postelje, dolasci i noćenja turista na području LAG-a u godini Pokazatelji turističke Gradište Nijemci djelatnosti Noćenja Broj posjetitelja UKUPNO LAG Izvor: Turistička zajednica VSŽ, na dan ožujak 2016.; Obrada LAG Bosutski niz 31 Izvor: Informacija o ostvarenjima biljne proizvodnje u godini (siječanj godine), Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Obrada LAG Bosutski niz 32 Izvor: ; dostupno na dan travanj 2016., Obrada LAG Bosutski niz 20