Grafika_5

Транскрипт

1 MULTIMEDIJALNI MARKETING GRAFIKA V doc.dr.sc. Davorin Turkalj / Ivan Kelićuniv.spec.oec. Računalna grafika Grafike su tekstovi, crteži, ilustracije, slike i prikazi izrađeni s namjerom da pruže vizualnu, kulturnu, estetsku ili komercijalnu poruku. Grafike mogu biti funkcionalne i umjetničke prirode üfunkcionalne - tekst i fotografije u dnevnim novinama imaju svrhu informirati i educirati. üumjetničke kreirane su radi stila kako bi provocirale i potaknule publiku na razmišljanje ili osjećaje. Grafika u multimediji U multimediji prvi korak u obogaćivanju tekstualne poruke, predstavlja ugradnja odgovarajućih grafičkih izraza koji dopunjavaju informacijsku poruku. Za razliku od izrade slike na papiru ili platnu, slika u računalu mora imati precizno utvrđenu strukturu zapisa, odnosno definiciju elemenata od kojih će se graditi slika. 1

2 Grafičke 2D slike Slika iz stvarnog svijeta (u digitalnom obliku): ü slika snimljena digitalnom kamerom ü slika prenesena na računalo putem optičkog čitača (skener) Slika kreirana pomoću računala: ü crtež (vektorska grafika) ü slika (obrađena digitalna slika, bitmap, računarska grafika) ü graf ü vizualizacija Slika kao jedinica unutar animiranog filma ili videa. Podjela grafika Grafike možemo podijeliti na dva osnovna tipa: ü Vektorska grafika ü Rasterska ili bitmap grafika Grafičke 2D slike Rasterski bazirana grafika Objekti: ü Grupa piksela ü Ovisni o rezoluciji Vektorski bazirana grafika Objekti: ü Matematički definirani ü Neovisni o rezoluciji 2

3 Vektorske grafike Vektorska se grafika kreira izravno na računalu bez pomoći drugih sustava. Obično se koristi za jednostavnije grafike (oblika) koji se generiraju pomoću programiranih algoritama koji definiraju njihovu poziciju, smjer, dužinu i dr. Slijedeći dijagrami su primjeri vektorskih grafika: linija kvadrat kružnica s crnom ispunom Vektorske grafike Vektorske grafike se koriste na slijedećim područjima: ücomputer-aided design (CAD) programima, ügrafičkom dizajnu kao priprema na tiskani medij, ü3-d animacijski programi, üprogrami koji zahtijevaju crtane i grafičke oblike Vektorske grafike Vektor linija koja je definirana lokacijom svojih krajnjih točaka. Vektorske slike zauzimaju manje memorije i veličina dokumenta je manja u usporedbi s bitmapom. Primjena na webu je jednostavnije po pitanju instaliranja plug-ina kao i pokretanja dokumenta 3

4 Bitmap grafike Bitmap je složenica nastala spajanjem riječi bit - što je najjednostavniji element pri kojem se koriste samo dva broja (1,0), a map /mapa predstavlja 2d matricu tih istih bitova. Bitmap grafike Bitmap ili rasterske grafike se ne mogu unijeti u računalo bez korištenja neovisne aplikacije ili uređaja. Bitmapi se sastoji od malih kvadratnih elemenata koji se zovu pikseli i zbog koji se bitmapi zovu još i pikselizirana grafika. Primjer: Fotografija napravljena digitalnom kamerom klasičan je primjer bitmap grafike Bitmap grafike Bitmap formati prikladni su za izradu: üfoto realnih grafika üsloženih crteža ügrafike koje zahtijevaju visoku razinu detalja Bitmap se može okarakterizirati kao i obojena grafika 4

5 Bitmap grafike Bitmap i njegova podobnost korištenja JPEG prikladan za razmjenu fotografija putem weba zbog njegove veličine i kvalitete GIF uobičajeno se koristi za dijagrame, buttone i sl. koji zahtijevaju manji broj boja..također je prikladan za jednostavne animacije jer podržava ispreplitanje slika PNG gotovo jednak kao i GIF s izuzetkom podržavanja animiranog formata. Ovisno o broju boja prikazanih na rasterskoj slici razlikujemo: ü 1 bit-ne bitmape (jednobojne, monokromatske). Jednotonski crtež ili tekst gdje postoje samo dvije moguće vrijednosti - crna i bijela. ü 8 bit-ne bitmape (u sivoj skali ili u paleti boja) ü 16 bit-ne bitmape ( mogućih boja) Rasterske slike koje danas sve rjeđe susrećemo ü 24 bit-ne bitmape (True color ili boja) obuhvaćaju sav potreban broj boja za prikaz foto realističnih slika na računalu u RGB modu. Danas se najčešće koristi za prikaz slika na ekranu. ü 32 bit-ne bitmape (slike u punoj CMYK boji) obuhvaćaju višebojne slike namijenjene tisku, ili bilo kakvoj reprodukciji pri kojoj se koriste četiri osnovne komponente za dobivanje slike (cyan, magenta, yellow i crna komponenta). Bitmap grafike Standard za uređivanje i upravljanje bitmap grafikama su programi: üadobe's Photoshop and Illustrator. ümacromedia's Fireworks. ücorel's Painter. ücoreldraw. 5

6 Vektor vs. Bitmap ü Vektorske se slike ne mogu koristiti za stvaranje foto realnih prikaza ü Za prikaz vektorskih grafika često su potrebi plug-inovi na web preglednicima ü Bitmap nije elastičan po pitanju mijenjanja veličine i skalabilnosti ü Bitmapi se mogu konvertirati u vektorske grafike precrtavanjem. Boja Boja se može definirati kao psihofizički fenomen induciran svjetlom ili osjećaj koji u mozgu izaziva svjetlost emitirana od nekog izvora ili reflektirana s površine nekog tijela. Doživljaj boje ovisan je o tri čimbenika: ü spektralnom sastavu svjetla koje pada na promatrani predmet, ü molekularnoj strukturi materijala s kojeg se svjetlo reflektira ili koje ga propušta i ü čovjekovim osjetom boje, kroz oči i mozak. (muškarci) Boja Tri svojstva boje koje ljudsko oko raspoznaje, a definiraju se kao: üobojenost / ton boje (Hue), üzasićenost / saturacija (Saturation) i üsvjetlina (Brightness). To je osnova za HSB model boja u računarskoj grafici. 6

7 Boja Boja aditivni primari Crvena, zelena i plava (RGB) - nazivaju se osnovnim ili primarnim bojama jer se njih ne može dobiti miješanjem drugih boja. Takvi m se zbrajanjem različitih boja svjetla, u različitim omjerima, mogu dobiti sve ostale boje, u svim nijansama i svjetlinama. Tim načinom nastaju boje na ekranu televizora ili monitora. Boja suptraktivni primari Međusobno miješanje snopova svjetala primarnih boja dovodi do pojave nekih novih boja svjetla. Crveni snop pomiješan sa zelenim snopom postaje žut. Crveni snop pomiješan s plavim snopom postaje magenta (grimizan). Zeleni snop pomiješan s plavim snopom postaje cijan (plavozeleni). Boje svjetla - žuta, magenta i cijan - (CMYK) nastale su kao rezultat miješanja aditivnih primara, a nazivaju se suptraktivnim primarima. Tim načinom nastaju boje u offset tisku, pisačima s mlazom tinte i drugim uređajima koji koriste suptraktivno miješanje boja 7

8 PRIMJERI Vector Design Photo-Manipulation Design 8

9 Icon design Primjena grafike u marketingu Grafička komunikacija je proces stvaranja grafika namijenjenih za komuniciranje s publikom. Bez obzira da li se komunikacija odvija putem teksta, crteža, fotografije, ilustracije ili slajdova možda, nastojanje je da se komunicira ideja, pruža uputa, šalje poruka koja je kulturalno smislena. Pojam Kulturalno smisleno znači da se komunikacijom postiže jednoili više od sljedećeg: üuvjerava üinformira üeducira üzabavlja 9

10 Grafika u službi vizualne komunikacije Korištenje grafičkih elemenata u poruci koja je estetski ugodna, povezuje ciljanu publiku na intelektualnoj i emocionalnoj razini te pruža relevantne informacije Semiotika Semiotika (grč. sēmeiōtikós: koji se obazire na znakove) je znanost (teorija) o znakovima i simbolima, odnosno proučavanju načina na koji funkcioniraju znakovni sustavi. Simboli pomažu dizajnerima da prenesu jedinstvenu poruku kroz prihvaćeno shvaćanje kao efektivan alat komunikacije 10

11 Simboli Primjeri: Kotač života (sanskrt. - sreća, zdravlje) Crveni križ zapadni svijet vs. bliski istok TJEDNI ZADATAK Projekt / Zapažanje / Prezentacija Hvala na pažnji 11