ASCRO, 6 : 34, 1971 Viša stomatološka škola, Split direktor Škole doc. dr 3. Kordić Rijedak slučaj vađenja gornjeg umnjaka Š. KORDIĆ Na Odjelu oralne

Транскрипт

1 ASCRO, 6 : 34, 1971 Viša stomatološka škola, Split direktor Škole doc. dr 3. Kordić Rijedak slučaj vađenja gornjeg umnjaka Š. KORDIĆ Na Odjelu oralne kiru rg ije Više stomatološke škole u Splitu izvađen je zbog neuralgije trigeminusa rijedak gornji im paktirani um njak, kojeg je korijen bio srašten s korjenovim a susjednog molara. Osim toga, um njak se nalazio u obrnutom položaju (situs dentis inversus). UVOD Nepravilnosti razvoja zubi nisu rije tka pojava. One mogu b iti različite, prema tome da li se odnose na anomalije broja, volumena, oblika, položaja i strukture zuba, ili je riječ o zaostalim, retiniranim ili im paktiranim zubima. Iznijet ću neke podatke, ko ji su za nim ljivi za naš slučaj. Anom alije broja, volumena i oblika zuba najčešće su u donjih umnjaka, zatim gornjih očnjaka, donjih premolara i gornjih um njaka. Jednako su česte u muških kao i u ženskih osoba, jednostruke su ili m ultiple, u jednoj ili u obje čeljusti. Nije neobično ako se umnjaci uopće ne nalaze u alveolarnom nastavku, jer su to zubi u regresiji, ko ji u svom filogenetskom razvoju polako nestaju. Zbog toga su korjenovi umnjaka često reducirani na jedan b a trlja k malih dim enzija. Nepravilnosti volumena i oblika zuba osobito su izražene kad se zubi stope (denti fu s i) i kad srastu (denti sa ld ati). Palazzi1 i Gottardi2 su opisali njihove temeljne razlike. Ističu da stapanje zubi nastaje u em brionalno doba, a srašćenje se zubi događa za vrijem e stvaranja cementa. Osim toga, postoje bitne anatomske i topografske odlike: fuzirani zubi im aju zajedničku krunu i pulpnu kom oru, dok su u sraslim zubima krune, pulpne komore i k o rijenski kanali potpuno o d ije lje n i, s ponekom iznim kom, kad pulpne komore međusobno kom uniciraju. Uzroci se p ripisu ju nasljeđu, ko n stitu ciji, endokrinim disfunkcijam a, raznim bolestima i upalama te drugim poremećajima, nastalim u vrijem e razvitka zubi. Što se tiče nepravilnosti položaja zubi, znamo da su one vrlo česte. Mogu b iti prim arne, kad postoji nepravilan položaj zuba od početka razvoja zubnog 34

2 zametka i sekundarne, kad su uzrokovane egzogenim silam a. Stanje, nastalo pom icanjem zubnog zametka na drugo m jesto, s onog na kojem bi on m orao b iti, zovemo h ete ro to pijom ( M e I I a3). Medu nepravilnostim a položaja zubi posebno je važna inverzija (o b rn u ti položaj zu ba ), je r je, doista, rije tk a pojava. O in v e rtira n im zubima pisali su M a t t h e w s 4, M a y r h o f e r 5 i B a n d e tt i n i6, dok je R i h a7 proučavao genezu, rast i posljedice patoloških stanja uvjetovanih in ve rtira n im zubima. R etinirani i im p a ktira n i zubi također ne p re d sta vlja ju rije tk o s t. S ontogenetičkog stajališta smatra se, da zbog nastalih poremećaja u razvoju zubnog zametka, kao i neusklađenog razvitka čeljusti i zubi, oni nisu m ogli da se pra viln o razviju i izniknu na m jestu, koje im je određeno u alveolnom grebenu. Položaj re tin ira n ih, odnosno im p a ktira n ih zubi, u odnosu na susjedne zube, može b iti ve rtika la n ili kos. N jih se može naći u m aksilarnom sinusu, ili na bilo kojem m jestu gornje ili donje če lju sti. S mehaničkog aspekta, d izlo ka ciju zub nog zametka mogu pro uzroko vati traum e, kronične bolesti te upalne i degenerativne prom jene fo liku lu sa dentalisa. M a g i t o t8 drži da etiološke fa k to re treba tra ž iti u k o n s titu c iji, R i t t e r 9 smatra da je uzrok hereditet, a E c k e r m a n n10 navodi atavistička svojstva, u smislu m oderniziran ja čovječjeg zubala. S pom injem o da su K o t ä n y i11 i W i l l i g e r 12 opazili na površnom d ije lu cakline re tin ira n ih i im p a ktira n ih zubi neke prom jene, poput apozicije cementne supstancije, kao i neke resorptivne pojave, koje na izgled liče ka rijo z n o j leziji. No, n jih je lako m ikroskopskom pretragom razlikova ti od karijoznog procesa. T h o m a13 drži da su navedene resorptivne pojave slične prom jenam a na ca klin i zubi, k o ji se nalaze u p o d ru čju odontogenih cista, a prouzrokovane su k ro n ič nim p ritis k o m cističkog rasta. Možemo spom enuti da je G a g l i a r d i (c it. po P a l a z z i j u 14) is p iti vao odnos između anom alija usta i zubi i psih ičkih a lteracija pa tv rd i da njihova koincidencija često posto ji i da je izraz defekta evolucije, a potječe iz n a jra n ije dobi em brionalnog života. NAŠ SLUČAJ, METODA RADA I DISKUSIJA Pacijent A. M., star 43 godine, došao je u p rije m n u am bulantu Odjela oralne k iru rg ije, zbog jakih boli u predjelu desne strane lica. Iz o b ite ljske i osobne anamneze smo saznali, da su m liječn i i tra jn i zubi nicali u fiz io lo š k im vrem enskim granicama i da je pacijent prebolio d ječje zarazne bolesti. Od p rije godinu dana osjeća tupe boli u pod ru čju desnog čeljušnog zgloba i desne sljepo očnice. Te boli povremeno sijevaju u čitavu desnu polovinu glave, a u posljednje vrije m e su sve češće i intenzivnije. Pri k lin ičko m pregledu nism o opazili v id ljiv ih prom jena u označenoj re g iji, a ona n ije bila n iti o s je tljiv a na palpaciju. Uočili smo veliku m anjkavost zubi u obje če lju sti, ali bez ka rijo z n ih prom jena. U d o n jo j su se čelju sti nalazila oba um njaka, a u g o rn jo j samo lije v i. Endooralnom rendgenografijom područja desnog tubera m aksile, ustanovili smo posto janje im p aktira no g um njaka u položaju inverzije, k o ji je ležao uz granicu maksilarnog sinusa i u čin ilo nam se da je srašten sa susjednim k u tn ja k o m (si. 1). Želeći usporediti stanje na dru go j strani gornje če lju s ti, izvršili smo rendgensku pretragu oblasti lijevog tubera maksile, ali nismo o tk r ili n ika kvih o sobitosti. Na tem elju utvrđenog nalaza, o d lu čili smo se za o pe ra tivni zahvat. Budući da smo iz anam nestičkih podataka saznali da ne p o sto ji k o n tra in d ik a c ija za 35

3 p rim je nu lokalne anestezije, pacijentu je u predjelu desnog tubera m aksile u b ri zgano 2 ccm 2% otopine ksilokain-epinefrina. Zatim je izvršen rez m ekih tkiva po metodi A r c h e r a15 (si. 2 ), a potom je u slije d ilo isklesavanje alveolarne l SI. 1. počinje strane dužava 2 Rendgenogram im paktiranog i invertiranog gornjeg desnog um jaka. SI. 2. Rez u pterigopalatinalnoj fis u ri i ide grebenom tubera maksile do srednje točke distalne drugog kutnjaka. Zatim se nastavlja oko vrata tog zuba s bukalne strane i prodo njegove mezijalne strane pa naglo skreće na gore u vestibularni fo rn iks (A rc h e r). kosti s bukalne strane i to onog dije la, ko ji je prekriva o drugi i treći k u tn ja k. Kad smo skinu li koštani pokrov, v id je li smo, da su ko rjen o vi spom enutih zubi međusobno srasli i da oba zuba isp u n ju ju istu alveolnu š u p ljin u. Finim elevatorom zubi su luksiran i i izvađeni bez poteškoće. Nakon toga je rana sašivena svilenim koncem. Postoperativni je tije k bio uredan. Kad su zubi b ili izvađeni, mogli smo p ro m a tra ti njihova m orfološka svoj stva. V id je lo se da je p re tp o slje d n ji k u tn ja k norm alno ve lik. Njegova je kruna kom presijskog tipa, ovalnog o blika, s ve likim d ija m e tro m u d istobukalnom smje SI. 3. Kruna gornjeg desnog drugog kutnjaka. SI. 4. Kruna gornjeg desnog um njaka. SI. 5. Srasli zubi (denti s a ld a ti). SI. 6. Uzdužni presjek gornjeg desnog drugog i trećeg kutnjaka. 36

4 ru, a na griznoj površini ima 3 kvržice (opisao ih je Sicher16). Taj zub ima samo dva korijena, budući da su meziobukalni i palatinalni srasli u jedan široki (si. 3 ). Um njak je u cjelini smanjenog volumena, s kupastim korijenom i k ru nom na okluzalnoj plohi koje se nalaze tri kvržice (si. 4 ). Oba su zuba međusobno čvrsto srasla cementnom supstancijom, tako da se korijen umnjaka nalazi između korjenova susjednog drugog molara (si. 5 ). Kad smo zube prerezali po njihovoj uzdužnoj osovini, ustanovili smo da im aju zasebne pulpne komore i zasebne korijenske kanale (si. 6 ). Zam olili smo Zavod dentalne patologije Stomatološkog fakulteta u Zagrebu da izvrši m ikroskopsko-histološku pretragu spomenutih zubi. Iz nalaza se vidjelo, da su ti zubi normalne strukturne građe. Želimo istaknuti, da retinirani i im paktirani zubi mogu prouzrokovati neuralgičke tegobe, ne samo područja u kojem.ce nalaze, već i susjednih regija. Što više, ti su zubi neki puta etiološki fa kto ri za nastanak različitih patoloških zbivanja u čeljusnoj kosti. Povrh toga, retinirani i im paktirani zubi, s obzirom na njihove moguće odnose s m aksilarnim sinusom i nosnom šupljinom te o kolnim regijama, predstavljaju o zbiljni problem pri e kstra kciji. U teškoće zahvata spada i mogućnost povrede operacijskog prostora i susjednih oblasti. Sažetak Autor je izvršio ekstrakciju gornjeg impaktiranog umnjaka koji se nalazio u invertiranom položaju i č iji je korijen bio srašćen s korjenovima susjednog drugog molara. Zbog takvog odnosa bilo je potrebno u isto vrijem e izvaditi oba zuba. Dakle, radilo se o pacijentu s rijetkom nepravilnosti razvoja zuba, odnosno o gornjem um njaku s anomalijom volumena, oblika i položaja. Summary A RARE CASE OF EXTRACTING AN UPPER THIRD MOLAR The author has carried out the extraction of an upper impacted th ird molar, that was in an inverted position and the root of which was grown together w ith the roots of the second molar. On account of such a relation both teeth had to be extracted. Accordingly it was the case of a patient w ith an unusual irregularity in the teeth-development, that is of an upper th ird molar w ith an anomaly in the volume, shape and position. Zusammenfassung EIN SELTENER BEFUND BEI DER EXTRAKTION EINES OBEREN WEISHEITSZAHNS Ein oberer im paktierter Weisheitszahn in invertierter Stellung dessen Wurzeln m it den Wurzeln des zweiten Molaren verwachsen waren, wurde extrahiert. Der Zustand erforderte die gleichzeitige Extraktion beider Zähne. Es handelte sich demnach um eine seltene Missbildung in der Entwicklung eines oberen Weisheitszahns, um eine Anomalie in Grösse, Form und Stellung. 37

5 LITERATURA 1. PALAZZI, S.: La Stomatologia, 4, GOTTARDI, C.: La Stomatologia, 6, MELLA, V.: Manuale pratico di Chirurgia Stomatologica, Minerva Medica, Torino, MATHEWS, W.: J. of O rth., 229, MAYRHOFER, B.: Chirurgie der dentalen Mund- und Kieferkrankheiten, Enke, S tuttgart, BANDETTINI, R.: Clin. Odont., 147, RIHA, F. G.: Öster. ung. W. sehr. Zahnhk., 30: 294, MAGITOT, E.: Traite des anomalies du sisteme dentaire, Paris, 1877?. RITTER, R.: Über die Frage der Ververbung von Anomalien der Kiefer und Zähne, Hermann Meusser, Leipzig, ECKERMANN, J.: D.M.F.Z., KOTÄNYI, E.: Z. Stomatol., 22:747, WILLIGER, F.: Dtsch. zahnärzl. Wschr., 8, THOMA, K.: Oral Surgery, C. V. Mosby, St. Louis, PALLAZZI, S.: Trattato italiano di odontostomatologia, R. Cortina, Pavia, ARCHER, H.: A manual of Oral Surgery, W. B. Saunders, Philadelphia-London, SICHER, H.: Oral Anatomy, C. V. Mosby, St. Louis,