ASCRO, 6:11, 1971 Zavod za dentalnu patologiju Stomatološkog fakulteta, Zagreb predstojnik Zavoda prof. dr Z. Njem irovskij Vlastite opservacije o akr

Транскрипт

1 ASCRO, 6:11, 1971 Zavod za dentalnu patologiju Stomatološkog fakulteta, Zagreb predstojnik Zavoda prof. dr Z. Njem irovskij lastite opservacije o akrilatno-keramičkim ispunima D. BLAŽIĆ i A. ĆURČIĆ O duvijek se u stom atološkoj praksi težilo idealnom sredstvu za punjenje kaviteta. M aterijal za punjenje i klase, mora osim svojstava koja posjeduje sredstvo za punjenje l i l i klase, im ati i dodatna svojstva, koja zadovoljavaju estetski izgled, im aju dobru adheziju, m inim alnu to p ljiv o s t u usnoj šup ljin i, dobru translucenciju, mora b iti bez toksičnosti i mora im ati mogućnost poliranja. Poznato je, da je p rije 68 godina Ascher uveo u stomatološku praksu silikate. Budući da nije pronađen b o lji m ate rija l, p rim je nju je m o ih i danas. A k rila ti, ko ji su mnogo obećavali nisu za dovoljili, prvenstveno zbog nepostojanosti boje i velike količine preostalog monomera, k o ji oštećuje pulpu. lako su veliki nedostaci, koji su u prvo vrijem e p ra tili silikate danas znatno smanjeni, ostala je još relativno visoka to p ljivost silikata u kiselom m ediju usne šupljine. Iskustva pokazuju, da makar neka silikatna punjenja na duže vrijem e zadovoljavaju, prosječno traja nje silikatnog punjenja iznosi 3 godine pa ga zbog toga izvjesni am erički autori u posljednje vrijem e sm atraju privrem enim ispunima (Skinner i Phillips1, Paffenberger i Schonover). Usporedo s razvitkom kem ije, nastoji se ne samo poboljšati kvalitet s ilikata, već i pronaći nove m aterijale za punjenje kaviteta, ko ji bi se što više p rib liž ili organskoj i anorganskoj s tru k tu ri zubnih supstancija. Danas postoji čitav niz preparata, tzv. složenih m aterijala, ko ji se sastoje iz organske baze i anorganskog dijela. Ta sredstva d ije lim o na dvije skupine. U prvu idu preparati na osnovi akrilata, to su TD 71, P o s i t e i P a I a k a v. Druga grupa sadrži m aterijale, kod ko jih se radi o m o d ifika ciji tzv. B o w e n o- v e form ule. Ovoj grupi pripadaju Adaptic, Addent, Blend a nt i Dakor (Sch roeder3). TD 71 pokušava u je d in iti sva dobra svojstva silikata i autoakrilata. Sastoji se, kao i svi poznati m ate rija li od praška i tekućine. Radi boljeg održavanja i li

2 duljeg tra ja n ja, prašak je p o d ije lje n u d v ije kom ponente, ka talizator i a k tiv a to r polim e riza cije. Prašak sadrži alum ini ju m sko -fo sfo rn o silika tn u bazu s nešto fluorida, presvučenu polim erom -akcelerator i ka talizator, k o ji se sastoje od dugog lanca a lifa tičko g tio la, za k o ji se sm atra, da daje veliku stabilnost boja u a krilnim smolama. Tekučina sadrži m e ta kriln i m onom er s malom ko ličino m m etakriličke kiseline ( M c L e a n i S h o r t ). TD 71 pripada p rvo j skupini složenih m ate rija la, za koje se danas općenito sm atra, da o tvaraju nove m ogučnosti i od k o jih se očekuje da će postepeno za m ijen iti silika te ( F r i e n d i s u r 5). Svrha ovog rada bila je postizavanje v la s titih k lin ič k ih rezultata s novim a k rila tn o keram ičkim m ate rija lo m TD 71, u usporedbi sa s ilik a tn im cementom aha tit b io h ro m a tik i njegovim već provje ren im d o b rim i lošim svojstvim a. Da kle, rad s dvama ra zličitim preparatim a pod p rib liž n o istim uvjetim a, k lin ička opažanja p ri radu te zaključci i rezultati nakon 6 i 10 mjeseci, k o ji su se odno sili na: stabilnost boje, rubnu d is k o lo ra c iju, duboku d is k o lo ra c iju, površinsku k o n tu ru, d jelovanje na pulpu te m arginalnu adaptaciju i adheziju. METODA RADA Na 180 pacijenata, odabranih po k r ite r iju, da se mogu povremeno pozivati na ko n tro le u roku od 6 i 10 mjeseci te da su tre tira n i zubi im ali vita ln u pulpu, izvršeno je 366 preparacija aproksim alnog, odnosno cervikalnog karijesa. P ri likom preparacije kaviteta, u 70 je slučajeva bila u p o trije b lje n a anestezija. Sta rost pacijenata se kretala između 18 i 60 godina. Preparacija kaviteta izvršena je na klasični način. K aviteti u b lizin i pulpe nam jerno su b ili izostavljeni. U očišćene i osušene kavitete bila je stavljena standardna podloga od cink-oksifosfatnog cementa, a zatim TD 71 ili silik a t. A ch atit bio chro m a tic bio je miješan ručno, na s te riln o j pločici ohlađenoj alkoholom, ahatnom špatulom. H tje li smo postići idealnu p ro p o rc iju tekućina prašak, kako bi se dobila što bolja svojstva m ate rija la. Prosječno vrijem e m iješanja, uz postepeno dodavanje praška, iznosilo je jednu m in utu. TD 71 je bio priprem an strogo po tv o rn ič k im uputam a. U veliku kapsulu je s praškom bio dodan a k tiv a to r iz male kapsule, te 6 kapi tekućine i to se m iješalo u aparatu za miješanje» 15 sekunda. Rezultirala je gusta masa, više ela stična nego gusta, koja se često s mnogo truda vadila iz kapsule. Punjenje kavi teta se m oralo o b a vlja ti p rilič n o brzo, je r TD 71 brzo veže. P oliranje je b ilo moguće nakon m inute, lagano ro tira ju ć im svrdlom iz tvrdog metala, ali bez četaka i abrazivnih pasta. U idealnim uvjetim a, završna obrada punjenja trebala bi se svesti na m in im u m, jer se nakon u kla n ja n ja ma trice dobiva visoki sja j, k o ji se kasnije više ne može postići. No, na žalost, to se m oglo p rim ije n iti samo u rije tk im p rilik a m a. S ilik a t je bio polira n na klasični način. išak m ate rija la skidan je ka rb orun d kamenom te p ap irn a tim ko lu tićim a. Broj pacijenata Broj ispuna Klasa Tab mj. 10 mj

3 U kavitete i klase stavljeno je 366 ispuna. Nakon 6 mjeseci b ilo je na k o n tro li svega 96, a nakon 10 mjeseci 85 ispuna. Gdje je b ilo moguće, nastojalo se u vije k kod istih pacijenata sta viti i silikatno p unjenje i p unjenje s TD 71, da bi ti p reparati im ali iste fiziološke uvjete. REZULTAT* Pri k lin ič k o j evaluaciji ispuna, p ridrža vali smo se slijedećih k rite rija : a) Stabilnost boje ocjenjivana je su b je ktivn o u odnosu na zdravu caklinu i to tako, da je pomoću ključa bila određena n a js lič n ija nijansa boje ispuna, zabilježena u karton i označena nakon p o lira n ja kao s v je tlija ili ta m n ija od cakline. Sličnost boje bila je k lin ič k i p rih v a tljiv a, ako se ona kretala u nu tar norm alne skale zubnih tonova. Rad sa s ilika tim a bio je što se tiče određivanja boje mnogo jed no sta vniji. e liki izbor boje, koja se mogla a d a p tira ti gotovo na sve zubne nijanse pružao je veliku prednost pred svega 5 tonova TD 71. Uglav nom zbog toga, napravljeno je više s ilik a tn ih p un je nja. Lagana prom jena boje bila je nešto izraženija kod silika ta nego kod TD 71, ali se može reći, da je još u vije k bila k lin ič k i p rih v a tljiv a i da ispune n ije trebalo m ije n ja ti. b ) Površinska kontura mjerena je sondom i svilenim koncem te gledana povećalom. Lagana površinska neravnina bila je dopuštena. U dva slučaja, kod TD 71 je na površini ispuna b ilo m rlja s to u du bljen je, nastalo v je ro ja tn o od m jehurića zraka, tj. zbog nepravilne tehnike. M eđutim, kad se taj autom atski m iješani m ate rija l čvrsto ko m p rim ira u ka vitet, mogu se postići v rlo glatke površine. Kod nekih pacijenata u predjelu ispuna klase osjećala se lagana nerav nina površine i to nakon 10 mjeseci, što bi se m oglo dovesti u vezu s lošom higijenom usne šu pljine. c) Rubna preciznost mjerena je oštrom sondom. Ona je zadovoljavala, kad se sondom nije mogao o s je titi slobodan p ro sto r između punjenja i cakline. M ar ginalna adaptacija i adhezija zadovoljavala je te uz klasičnu p reparaciju kavi teta s retencijom nije dolazilo do ispadanja p un je nja. Neki a uto ri sm atraju, da je adhezija tako dobra, da nije potrebna posebna retencija. d ) Rubna d isko lo ra cija mogla se v id je ti kod nekih pacijenata, k o ji su b ili jaki pušači, ili im higijena usne šu pljin e n ije bila na visokom nivou, m eđutim, nije predstavljala o zb iljn u zam jerku izgledu. N ikakva duboka d is k o lo ra c ija uzro kovana sekundarnim karijesom ili pucanjem ispuna n ije se p ojavila. e) N ije b ilo opaženo ni u jednom slučaju b ilo kakvo štetno d jelovanje na pulpu, n iti kod silika ta, n iti kod TD 71, što znači da su svi ispuni b ili dobro izolira n i podlogom od cink-oksifosfatnog cementa. Navedeno o cje n jiva n je pokazuju tab. i 3. M a terijal Kontrola nakon Klasa kvaliteta Broj ispuna Stabilnost boje Površinska kontura Rubna diskoloracija Duboka diskoloracija Irita c ija pulpe Silikat TD 71 6 m j m j Tab.. Aca stom atologica C roatica 13

4 M a terijal TD 71 Kontrola nakon 10 m j. S i Ii k a t 10 m j Stabilnost boje 7 3 Površinska kontura Rubna diskoloracija 7 5 Klasa kaviteta Broj ispuna Duboka diskoloracija Irita c ija pulpe Tab. 3. Nedostaci prikazani na tablicam a i 3, još u v ije k k lin ič k i zadovoljavaju te ispune n ije trebalo iz m ije n iti. Ispuni defekata isprep a riran ih s TD 71, dali su v rlo dobre kozmetske efek te. Sm atram o p otreb n im, da slučaja prikažem o fo to g ra fija m a u b o ji. 1 SI. 1. Početak preparacije. SI.. Završeno punjenje s TD 71. SI. 3. Izvršena preparacija i stavljena podloga oksifosfatnog cementa. SI.. Završeno punjenje s TD 71 na oba mezijalna sjekutića. Upozoravamo, da su oba slučaja bila na k o n tro ln im pregledima nakon 6 i 10 mjeseci, a izgled je ispuna potpuno zadovoljavao k rite rijim a za evaluaciju uspjeha. Znatno veća tvrdoća TD 71 obećava i veću tra jn o s t i postojanost ispuna te sm atram o, da bi ko n tro lu trebalo p ro d u žiti barem na 5 godina, kako bism o 1

5 d o b ili sta tistički sign ifikan tne rezultate. Osim toga, s obzirom na a k rila tn u kom ponentu TD 71, potreban je mnogo veći oprez p ri s ta v lja n ju podloge i obvezatna histološka ko n tro la, koja se iz o b je k tiv n ih razloga n ije mogla provesti. ZAKLJUČAK rije m e u kojem je ovaj k lin ič k i rad bio izvršen, n ije doduše b ilo dugo, ali se ipak već danas može reći, da TD 71, kao složeno sredstvo za punje nje p re d n jih zubi, zahtijeva osobitu pažnju i treba ga p rih v a titi kao novo sredstvo sa oprezom, ali ipak kao dobru a lterna tivu za s ilik a tn i cement, n aročito onda, kad prevladava kisela sredina, u k o jo j s ilik a ti teže opstaju. P riprem anje m ate rija la zahtijeva m alo više vremena nego kad se radi o silik a tim a, ali je k lin ič k o iskustvo pokazalo, da je ta razlika m inim alna, a pred nost je ta, što je konzistencija i kvaliteta mase u v ije k ista, je r m anje podliježu s u b je ktivn im greškama p ri m iješanju. Relativno brzo s tv rd n jiv a n je zahtijeva stanovitu spretnost, pogotovo ako se radi više ispuna odjednom. TD 71 ima dobru stabilnost boje, adheziju i m arginalnu adaptaciju. Ako je podloga dobro izvedena, ne ir itir a pulpu. Rubna d isk o lo ra c ija je m inim alna i uglavnom je u zrokuje ve liko pušenje. Usprkos v e lik o j tvrdo ći m ate rija la, može se postići glatka površina. Relativno m ali izbor boje od svega 5 tonova predstavlja nedostatak prema s ilik a tim a, k o ji posjeduju čitav niz nijansa. M eđutim, u k o lik o je nijansa TD 71 odgovarala b o ji zuba, estetski mom ent je bio u p otpunosti zadovoljen. Sažetak A utori u uvodu govore o potrebi zamjene s ilik a tn ih cemenata, ko ji im aju privrem eni karakter, novim b o ljim m a terijalim a. Ističu da ni au to a k rila ti, u koje se polagala velika nada, nisu u potpu nosti za d o vo ljili. Složeni m a te rija li za punjenje kaviteta, k o ji se sastoje iz organske baze i anorganskog dijela, im aju veliku budućnost. A utori su is p itivali i uspoređivali novi akrila tno-kera m ički m a terijal TD 71, sa s ilika tn im cemen tom A chatit biochrom atic. Na m a terijalu od 366 ispuna aproksim alnog i cervikalnog kaviteta bila je ispitivana stabilnost boje, rubna i duboka diskolo racija, površinska kontura te marginalna adaptacija i adhezija. Kontrola je bila izvršena nakon 6 i 10 mjeseci. A utori na tem elju svojih prom atranja zak lju č u ju, da TD 71, kao složeno sredstvo za punjenje p rednjih zubi, zahtijeva osobitu pažnju, jer predstavlja dobru alternativu za s ilika tn i cement, osobito u kiselom m iljeu usne šupljine. To sredstvo zadovoljava u potpunosti kozmetske zahtjeve, stabilno je u b o ji i v rlo dobro pri leži uz rubove kaviteta. Uz dobro izvedenu podlogu od cink oksifosfatnog cementa ne oštećuje pulpu. Summary OBSERATIONS UPON ACRYLIC - CERAMIC FILLING MATERIALS Introducing th e ir paper the authors express the need o f replacing silicate fillin g s fillin g m aterials as silicate has a rather tem porary character. w ith new Out o f the new compound materials the authors aim was to compare and evaluate TD 71 w ith silicate cement A chatit biochrom atic. 15

6 On various 366 fillings in 180 patients w ith approximal and cervical cavities, the colour stability, discoloration, surface contour and marginal adaptation was checked. Controls of the filings had been undertaken after 6 and 10 months. Based on their observations the authors conclude that TD 71, the new compound material for fillin g fro n t teeth deserves special attention as it represents a good alternative for silicate cements, especially in the sour environments of the oral cavity. TD 71 satisfies the cosmetic appearence, has colour stability w ith good adherance to the cavity walls and w ith a phosphate cement lining does not endanger the pulp. Zusammenfassung BEOBACHTUNGEN ÜBER AKRILAT-KERAMISCHE FÜLLUNGSMATERIALE Einleitend betonen die erfasser die Notwendigkeit Silikatzemente m it anderen Füllungsmaterialien auszutauschen, da Silikatfüllungen eigentlich als provisorischer Material anzusehen ist. on den neuen komplexen Füllungsmaterialien, die eine organische und anorganische Komponente haben, denen eine grosse Zukunft bevorsteht, wurde TD 71 untersucht und m it Achatit biochromatic verglichen. Auf 366 Füllungen von aproximalen und cervikalen Kavitäten an 180 Patienten wurde die Farbstabilität, die Rand und Tiefverfärbung, die Oberfläche, marginale Adaptation und Adhaesion untersucht. Kontrollen waren nach 6 und 10 Monaten durchgeführt. Auf Grund Ihrer Erfahrungen schliessen die erfasser dass TD 71, das neue akrilat-keramische Füllungsmaterial als Material fü r vordere Zähne besondere Aufmerksam heit verdient, weil es eine gute Alternative fü r Silikate vorstellt, besonders im saueren Milieu der Mundhöhle. TD 71 entspricht den kosmetischen Forderungen, zeigt eine Farbstabilität und gutes Adhesion vermögen an den Wanden der Kavität und m it einer Zementunterlage ist keine Auswirkung auf das Pulpagewebe zu erwarten. LITERATURA 1. SKINNER, E. W., PHILLIPS, R. W.: The Science of Dental Materials, W. B. Saunders, Philadelphia-London, PAFFENBERGER, G. C., SCHONOER, J. C., SOUDER, W.: J. Am. Dent. Ass., 5:3, SCHROEDER, A.: Schweiz Mschr. Zahnheilk., 80:9, McLEAN, J. W., SHORT, I. G.: B rit. Dent. J., 17:9, FRIEND, L. A., JACOBSEN, P. H., BEAL, J. F.: B rit. Dent. J., 19:70, ö