Vinogradi i vina moga kraja Pripremio: Dragutin Mijatović Plemenita vinova loza (Vitis vinifera) čovjekov je pratilac kroz cijelu istoriju. Civilazaci

Транскрипт

1 Vinogradi i vina moga kraja Pripremio: Dragutin Mijatović Plemenita vinova loza (Vitis vinifera) čovjekov je pratilac kroz cijelu istoriju. Civilazacije su nastajale i nestajale, loza je uvijek bila tu da im pravi društvo. Kao što se ne zna tačno vrijeme kada je čovjek napravio točak ili kada je otkrio i počeo koristiti vatru, tako se ne zna ni kada se počeo baviti vinogradarstvom i vinarstvom. Zna se samo da je druženje čovjeka i vina počelo jako davno i da je čovjek davno spoznao blagodati ovog pića. Vinogradarstvo i vinarstvo u banjolučkom kraju je prisutno najmanje nekoliko vijekova. U svojim putopisima Evlija Čelebija između i godine, opisuje jedinstvene plodove voća u dolini Vrbasa i Lijevča polja, od Banja Luke do Gradiške. Zapisano je da je Kasaba Trn vojvodstvo na teritoriji Banje Luke idući ka Gradiški, nahija sa 500 kuća, sa 5000 vinograda i bašča. Vinogradi bi mogli nemalo svuda biti, no samo ih ima u banjalučkoj nahiji, u predjelu Ivanjska zvanom, kostatuje se u istorijskom prikazu istorije Krajine u vrijeme turske vladavine. Dva vijeka kasnije ruski konzul u Sarajevu, Aleksandar Giljferding zapisat će da "u podnožju Starčevice... izdašno rastu kajsije, breskve i gaji grožđe". Bilo kako bilo, od početka XVII i slijedom XVIII vijeka, pa i dalje, bez prekida se nastavlja proces gašenja vinogorja u slivovima rijeka Drine, Bosne, Une, Sane, Vrbasa i Save. Tokom , prethodno poletno vinogradarenje svodilo samo na tragove nekadašnjeg gajenja vinove loze oko Banjaluke ( Zato se u drugoj polovici 30-godina XIX vijeka lozu tek na primitivan način i prostorno vrlo skučeno kultivisala i na obalama Une u okolini Dubice i Bosanskog Novog. Jukić (1843) putujući kroz nahije Bosne (bez Hercegovine) kaže da se neutrnulo vinogradarstvo veže samo za banjalučki kraj. U župi Ivanjska krajem 19. vijeka domaći seljaci proizvode misno vino. Ipak, pravi zamah vinogradarstvu i vinarstvu u banjolučkom kraju daju trapisti, koji su došli u Delibašino Selo godine. Već u proljeće godine zasadili su prve čokote vinove loze u svom budućem golemom vinogradu. U hronici ostade zapisano da je "zasađen na rajnski način", tj. po tehnologiji koja se tada koristila u rajnskoj oblasti. Osim trapista razvoju ove privredne grane dali su veliki doprinos Talijani i Nijemci. Anton Hangi piše početkom 20. vijeka: "...kada su ovamo došli neki doseljenici iz monarhije, a napose tirolski Talijani i Nijemci, te naselili jedni Rovine i Mahovljane, a drugi Maglajane, stala je kultura vinove loze u ovom kraju sve bolje napredovati..." Ako se sve ovo ima na umu, lako je izvući zaključak zašto je u banjalučkom kraju tridesetih godina 20. vijeka još uvijek među Banjalučanima bila vrlo popularna 'pučka veselica' u kantini na Pilani, pod nazivom 'Berba grožđa'. Stariji Banjlučani pričali su u različitim vremenskim razdobljima, kako su to bile vesele priredbe pod lampionima, na kojima se točio pravi banjalučki mošt uz pjesmu i svirku i to do kasno u noć. Zbog takvog užitka Banjalučanima Pilana nije bila daleko. Na 'Berbu grožđa' u pilansku kantinu, dolazili su banjalučani mahom pješice preko Banjalučkog polja, drugi bi zakupili 'štajvagn' kako bi u društvu, uz pjesmu, dolazili i odlazili na 'pučku veselicu', dok su imućniji stizali fijakerom. Bilo je i drugih, koji su do željezničke stanice u Predgrađu putovali 'lokalom', a potom nastavili 'cipelcugom'. Sve iz zadovoljstva i veselja radi. ( 1

2 Predjeli gdje sve uspijeva, pa i vinova lozu su tu pred nama. Umjereno kontinentalna klima dozvoljava uzgoj najkavlitetnijih sorti vinove loze. Na padinama Prosare, Kozare, Vučjaka, Majevice u blizini gradića i gradova, Kozarska Dubica, Prijedor, Banja Luka, Prnjavor i Derventa pa do Bijeljine i tako redom raste loza i daje odlično grožđe i još bolja vina. Ljubav prema vinu na ovim prostorima poslije dugog zastoja rodila se u poslednjih dvedesetak godina. U potrazi za boljim sutra ili nastavkom starog znata podignuti su vinogaradi i izradile porodične vinarije, koje su sada dio svakidašnjice sjevernog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Ako bi htjeli to da obiđemo trebalo bi nam mnogo dana i vremena. Uz napomenu da ne možemo obići svih 60 ha pod vinogradima i šezdesetak vinogradara i vinara od Novog do Bijeljine koliko ih ima Pođimo redom, u okolini Kozarske Dubice moramo navratiti u bar dva podruma: Podrum Seosko domaćinstvo Banjac (Vinarija Banjac) i Podrum Panić. Dva podruma ne daleko jedan od drugog nude tako različitu paletu vina, za svakog ponešto. U podrumu Banjac tu su sve poznate sorte (Chardonnay, Sauvignon Blanc, Graševina, Traminac, Muscat Ottonel, Pinot Noir) treba samo izdržati i probati to sve, naravno uvijek uz dobru hranu koju domaćin priprema. Od vina u podrumu Panić (Chardonnay, Pinot Noir, Cabernet Sauvignon) oduševiće nas Chardonnay i Rose. 2

3 U blizini Prijedora selo Ćatiće, ne bi smjeli zaobići, jer podrum porodice Jaćimović nudi nam između ostalog mogućnost da probate vino crne sorte Zveigelt, pored ostalih (Chardonny, Melot). Kad dođemo do BanjaLuke, putevi nas vode u više pravaca, kuda krenuti, a ne pogriješiti. Mnogo je proizvođača dobrih vina, ali u Trnu navratimo u podrum porodice Popović, koja će nas ugostiti vinima sorti Riesling, Rkaciteli, Morava, Tamjanika i Merlot, ali tu je i vino Perun. U mjestu Jablan porodica Risović sa svojim sortama (Chardonnay, Graševina, Sauvignon Blanc, Pinot Gris, Merlot, Frankovka) na divnim padinama nudi raznolikost u koju ne treba sumnjati. Na brežuljkastim terenima, zvana Slatinska brda pružaju se vinogradi na sve strane. Koga posjetiti? Ovdje, između ostalog dobro je navratiti u podrum porodice Đukić (Chardonnay, Graševina, Muscat Ottonel, Sauvignon Blanc, Cabernet Sauvignon, Pinot Noir), a vina njegovana u kućnom podrumu pružiće nam posebno zadovoljstvo. U selu Boškovići čeka nas podrum porodice Kresojević (Sauvignon Blanc, Pinot Blanc). Pogled iz vinograda dočarava vam sve ljepote ovih predjela. A mala domaća vinarija nudi tako skladna vina da ne možete odoljeti. Vinogradi porodice Galić u selu Barlovci opet priča za sebe, gdje pored već standarnih sorti Merlot, Cabernet Sauvignon, Chardonnay i Riesling susrećete i sortu Bronner, a tek vina. 3

4 Vinariju Crveni Brijeg Gornja Česma predstavlja porodica Milovanović. Sorte Riesling, Morava, Merlot, Cabernet Sauvignon i Syrah očaraće nas tako osvježavajućim vinima koja se ne prepuštaju zaboravu. Na sasvim drugom kraju Banja Luke u Čelincu čeka nas velelepna Vinarija Jungić, gdje sa užitkom možete odmoriti dušu u drušva vina koje nudi porodica Jungić. Iza sorti Chardonnay, Riesling, Pinot Blanc,Tamjanika bijela, Merlot, Cabernet Sauvignon, Frankovka, kriju se između ostalog i vina pod imenom: Balatin selekcija, Šikar selekcija, Šikar Barrique i madam Rose. Nema toga koji bi odolio izazovu i propustio priliku da na kraju ne zasladi sa madam Rose. Napuštamo Banja Luku i putujemo u pravcu Prnjavora. Moramo se zaustaviti u mjestu zvanom Naseobina Lišnja, gdje nas čeka porodica Harijan i niko drugi nego francus Christian Zwickert zaljubljenik u vinu i ovdašnje djevojke. Svoju ljubav pretočio je u vinariju Fazan, koja nam dočarava ljepote francuske škole kada je u pitanju prozvodnja vina. Sorte su Chardonnay, Riesling, Pinot Noir, Cabernet Sauvignons, Syrah, Blaufränkisch (Frankovka) i Merlot. Domaćini su najavili proizvodnju prvog pjenušavog vina sa ovih prostora. Put nastavljamo, treba ići dalje i skrećemo u selo Štrpce gdje nas čekaju vinogradi i vina porodice Vasić. Domaćini su zaljubljeni u vina Italije, tako su dio tog ambijenta prenijeli i ovdje na domak Prnjavora. Sorte Chardonnay, Riesling, Prosecco, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot. Možda jednog dana i sa ovih prostora pijemo poznato pjenušavo vino Prosecco. 4

5 Porodična vinarija Kuzmanović u Mišincima kod Dervente čeka nas sa vinima sorti Pinot Blanc, Pinot Gris, Chradonnay, Pinot noir, Merlot i Frankovka. Švajcarska škola proizvodnje vina prenijeta je u ovo malo mjesto, kako bi pokazala da i na ovim prostorima loza može pružiti svu raskoš koju nude sorte i vina u prvom redu sorti Pinot korišćenjem savremene tehnologije. Izvinjavam se što mnoge od Vas vinara nisam spomenuo. Nastavak slijedi. I tu nije kraj priče, treba to sve vidjeti i probati. Teroir je učinio svoje. Vina su tako različita i kompleksna, svako te voli na svoj način. Probao sam i uvjerio se. Vjerujte u sebe. Živjeli! 5